Rezultati pretrage

Arhivsko gradivo se dijeli na dvije skupine: 1. knjige: matična knjiga radnika i kazalo matične knjige radnika; 2. spisi tj. mikrofilmovi u pet svitaka na kojima je pohranjena stečajna dokumentacija za poduzeće „Čuvar" d.d. u stečaju – Split.

Prikaz karnevalske (fašničke) zabave u dvorištu Doma za psihički bolesne odrasle osobe Lobor Grad. Nema glasa naratora niti izjava. U filmu su prikazani: interijer i fasada ranobaroknog dvorca Lobor Grad, nekad u vlasništvu grofa Keglevića, a danas Dom za psihički bolesne odrasle osobe; dvorište dvorca; pacijenti doma, mnogi od njih maskirani s bojama na licu; dolazak karnevalske (fašničke) povorke u pratnji folklornog glazbenog sastava; maskirani članovi povorke; pozdravljanje vođe povorke s ravnateljem doma; govor vođe povorke; ples; predstavljanje „mladoženje“ i „mladenke“, dio karnevalskog rituala lažnog vjenčanja; odlazak povorke. Ključne riječi: karneval, folklor, mentalni poremećaj

Opisuje se politička povijest Dubrovnika te povijest njegove arhitekture, slikarstva, književnosti i znanosti do nestanka Dubrovačke republike. U filmu je prisutan glas naratora. Sadržaj govornog dijela: nastanak Dubrovnika; ukratko o političkom statusu Dubrovnika kroz stoljeća i političkom ustroju; opis arhitekture Dubrovnika (Franjevačka crkva, klaustar „bijelijeh“ fratara i klaustar „crnijeh“ fratara, Orlandov stup, Knežev dvor itd.) i spomen njenih graditelja; dubrovačka renesansna slikarska škola (Nikola Božidarević, Mihael Hamzić); dubrovačka književnost (Marin Držić, Ivan Gundulić, Cvijeta Zuzorić); dubrovačka znanost (Ruđer Bošković, Marin Getaldić, Petar Lukarević); Napoleonovo osvajanje Dubrovnika; konačno ostvarenje slobode. Slikovni dio: dubrovačke zidine; dubrovačke ulice; Onofrijeva česma; Franjevačka crkva (detalji eksterijera); Orlandov stup, Palača Sponza, katedrala, Mala česma (eksterijer); zvonik Gradskog tornja, „zelenci“; Knežev dvor (eksterijer, kapiteli, interijer); ključevi grada, stare povelje, ugovori, makete i slike brodova; kip sv. Vlaha; umjetničke slike (Nikola Božidarević, Mihael Hamzić itd.); Franjevački samostan, klaustar „bijelijeh“ fratara i klaustar „crnijeh“ fratara; knjižnica starih knjiga, prvotisci i rukopisi djela dubrovačkih književnika, portreti umjetnika i znanstvenika; ljetnikovac Petra Sorkočevića (eksterijer, detalji arhitekture); Arboretrum Trsteno; Napoleonovo osvajanje (umjetničke slike, dokumenti); panorama Dubrovnika, Lovrijenac. Ključne riječi: Dubrovnik, povijest općenito, arhitektura, likovna umjetnost, jadran, crkva i religija

Film opisuje znanstveni rad na izradi Enciklopedije Jugoslavije, predstavlja njene urednike te daje primjere povijesnih i suvremenih događaja, ljudi i postignuća obrađenih u enciklopediji. Glas naratora je prisutan. Sadržaj govornog dijela: spominjanje svih izdanja Jugoslavenskog leksikografskog zavoda; rad na Enciklopediji Jugoslavije; ugledni južnoslavenski književnici, prosvjetitelji, kipari, skladatelji...; ukratko o kulturnoj povijesti južnoslavenskih naroda; invazija Turaka i umjetnička obrada invazije; povijest socijalističke ideje (od seljačke bune 1571. preko pariške komune do partizanskog ustanka); industrijski napredak Jugoslavije. Slikovni dio: bosanski stečci; tiskanje enciklopedije; izdanja Jugoslavenskog leksikografskog zavoda; kadrovi urednika republičkih redakcija Enciklopedije Jugoslavije: Marko Ristić (Srbija), Haralampije Polenaković (Makedonija), Andrija Štampar (Hrvatska), Vaso Butozan (Bosna i Hercegovina), Jagoš Jovanović (Crna Gora), Anton Medik (Slovenija), Miroslav Krleža (glavni urednik, njegova fotografija); zgrada Jugoslavenskog leksikografskog zavoda u Zagrebu (eksterijer); bibliotečne kartice; kulturna povijest: Matija Vlačić i Primož Trubar (portreti), narodni plesovi, brana, Dubrovnik (panorama), Sv. Donat (eksterijer), portal trogirske katedrale majstora Radovana (detalji), vrata splitske katedrale Andrije Buvine, naslovnica knjige: Ivan Česmički - „Pjesme i epigrami“, freska Janeza Ljubljanskog u Visokom, bogumilski stečci, Dubrovnik - skalinada i gradska vijećnica, Gundulić (portet), crkva sv. Sofije u Ohridu, ikone; invazija Turaka (grafike bitaka, obrambene kule), kip Marka Marulića u Splitu; seljačka i hvarska buna (grafika); grafički rad na enciklopediji, stranice enciklopedije, fotografije NOB-a; Ivan Cankar, Njegoš, Ivan Kukuljević, Vatroslav Lisinski i Sterija Popović (portreti), Dositej Obradović (bista), naslovnica: „Pismenica serpskoga jezika“ Vuka Karadžića, Konak kneginje Ljubice u Beogradu, Kalemegdan u Beogradu, Sveučilište u Sarajevu, zgrada JAZU u Zagrebu; fotografije i grafike vezane za opću povijest komunističke ideje (pariška komuna, Lenjin itd.); Svetozar Marković, Dimitrije Tucović i Goce Delčev (porteti), balkanski ratovi (arhivske snimke), razaranja u Beogradu 1914. i 1941. (fotografije), NOB (fotografije); razna tvornička postrojenja, rudnik. Ključne riječi: povijest Hrvatske, Južni Slaveni, Leksikografski zavod, likovna umjetnost, kiparstvo, narodno-oslobodilačka borba (NOB), socijalizam, komunizam, tvornica, Andrija Štampar, stećak

Paralelno se opisuje proces treće trudnoće i poroda mlade majke te život njenog drugog djeteta, mentalno retardirane Ivane. Prisutne su izjave majke i liječnika. Nije prisutan glas naratora. Sadržaj govornog dijela: Ivanina majka govori o slijedećim stvarima: kad je shvatila da je Ivana bolesna; terapija kojoj je podvrgnuta Ivana; Ivanin život; trudnoća s trećim djetetom. Liječnik opisuje razvoj djeteta u utrobi. Slikovni dio: majka kod ginekologa; ultrazvuk (faze razvoja djeteta u utrobi, od faze fetusa do završne faze); Ivana i njena majka u igri, za vrijeme hranjenja i kupanja Ivane itd.; fotografije Ivane i majke; majčine izjave; kratak prikaz oca i Ivane; kratki prikazi prvog djeteta; eksplicitno prikazan proces rađanja; dojenje i prematanje; obitelj s novom prinovom u svojem domu. Ključne riječi: mentalni poremećaji, trudnoća, rađanje, beba, djeca

Opisuje se pojava čestih ubojstava nožem čakijom u bosanskim selima u okolici Tuzle. Ta pojava je opisana uz pomoć fotografija poprišta ubojstva, nasilnih narodnih pjesama, međunaslova te izjava počinitelja, svjedoka, rodbine ubijenih i lokalnog pjesnika filozofa. Bizarni su trivijalni povodi ubojstava. Glas naratora nije prisutan. Međunaslovi ukratko navode povode ubojstava, od kojih su neki bizarno trivijalni. Svjedoci i počinitelji zločina opisuju sam čin ubojstva. Oni, rodbina ubijenih, lokalni pjesnik filozof i ostali seljaci pokušavaju proniknuti u posredne i neposredne razloge ubojstva te čak raspravljaju o njima na rudimentarnoj filozofskoj razini. Većina osuđuje ubojstva, a neki opravdavaju uporabu sile. Pjesnik filozof čita pjesmu o ubojstvima. Sadržaj slikovnog dijela: fotografije s poprišta ubojstva; djeca sudjeluju u igri s povezanim očima (slijepi miš) na početku i kraju filma; krčma sa živom narodnjačkom glazbom: pjevačica, čovjek puca iz pištolja; ljudi daju izjave na poprištima ubojstva u selima u okolici Tuzle (polje, dvorište, seoski put, krčma Majevica, dućan); roditelji ubijenog, muslimani obučeni u svoju nošnju, daju izjavu u svojoj kući; počinitelji, kojima se ne vidi lice, daju izjave u zatvorskoj ćeliji; grupa seljaka u krčmi pjeva narodne pjesme nasilne tematike o ubijanju hladnim oružjem; bačve za pečenje rakije; seoski sajam na kojem se prodaju noževi (čakije). Ključne riječi: Bosna, selo, kriminal

Ovo je kratkometražni film koji prikazuje jednu seosku priredbu iz 1971. godine. U njoj razni lokalni izvođači pjevaju tada popularne zabavne melodije, izvodi se folklorni ples, pričaju vicevi, a sve završava izborom miss 1971. Prikazuje se seoska priredba u međimurskom selu Orahovica održana 24. rujna 1971. Prvi dio priredbe je natjecanje mještana u izvođenju popularnih zabavnih melodija ("Voli me" Tereze Kesovije, "Proplakat će zora" Miše Kovača, "Tri slatke riječi" Krunoslava Kiće Slabinca, "Voli me ili me ostavi" Ljiljane Petrović itd.), a drugi dio natjecanje mještanki za izbor "miss" sela pred žirijem. Osim toga, folklorno društvo svira i izvodi narodne plesove, a popularni zabavljač Milan Remar zvan Klopotec priča viceve i pjeva. Kadrovi nastupa smjenjuju se s kadrovima publike i žirija. Na početku i kraju filma seoski glasnik objavljuje nasred sela, uz druge vijesti, najavu priredbe i izvještaj o njoj. U filmu nema glasa naratora ni izjava. Ključne riječi: Orahovica, selo, glazba, miss, natjecanje, priredba, folklor

Kroz fikcijsko pismo stanovnika jadranskog mjesta bratu imigrantu u Ameriku opisuje se težak prijeratni život te slavi blagostanje i privredni napredak u socijalističkoj Jugoslaviji. Glas naratora je prisutan. Sadržaj govornog dijela: slavljenje Jugoslavije, njene slobode, ljepote i kulturnog bogatstva; starac koji čita fikcijsko pismo brata imigranta iz Amerike; opis fikcijskih starčevih sjećanja na teške životne prilike prije Drugog svjetskog rata, koje su nagnale ljude u emigraciju; novčana pomoć emigranata svojem rodnom kraju; fikcijsko pismo bratu imigrantu u kojem starac opisuje trijumf slobode i proleterske revolucije u Jugoslaviji zahvaljujući kojima je stvoren sretan život i zbog čega više nema potrebe za iseljavanjem; vjeru u Boga zamijenila je vjera u čovjeka. Slikovni dio: mjesta i priroda Jadrana (otoci i obala, Dubrovnik: panorama, kipovi, Supetar: mauzolej Petrinović); ribari, ribarske mreže, ribarski brod koća; starac čita pismo na rivi jednog ribarskog naselja; krš, starica skuplja drva; izgrađene zgrade u selu (spomen-ploča kojom se obilježava pomoć emigrantske obitelji Mihanović izgradnji nekog Doma); starac i njegov unuk; prizori industrijskog razvoja (ribarski brodovi koće; ulov tune, traktori i kombajni na žetvi, rudnik, vlakovi, dalekovodi, gradilišta, razne tvornice i postrojenja; željezara, radnici, varenje i taljenje, sječa šuma, utovar broda, brod na pučini); poštanska služba nosi pisma na brod Titograd; olujno more, čamac u oluji; starica se moli ispred raspela. Ključne riječi: socijalizam, komunizam, jadran, ribolov, čamac, industrija, pošta.

Film portretira Danicu Miletić, nezaposlenog inženjera geologije. Ona ima dvoje malodobne djece i živi u zagrebačkom kvartu Trnje. Danica priča o svojem teškom materijalnom položaju i svojem životu. Vidimo ju kako šeće gradom, obilazi razne ustanove. Ona i njena djeca skupljaju granje i jestivo bilje u šumi. Sadržaj govornog dijela: Danica priča o slijedećem: socijalne nepravde (nedostaci socijalne pomoći, težak položaj žene pri zapošljavanju); materijalni izdatci, dugovanja; njena osobna povijest; promišljanja o razlozima njene teške situacije; njena djeca. Slikovni dio prikauje Danicu i njenu djecu na slijedećim lokacijama: Daničin stan; Udružena samoupravna interesna zajednica za zapošljavanje (interijer); ured općine Trnje (eksterijer); ulice Zagreba, Ilica, Trnje; Gradska skupština (interijer, eksterijer); zgrada Zagrepčanka (eksterijer); zgrada INA u Šubićevoj ulici (eksterijer); Trg svetog Marka, Sabor (eksterijer); dućan; emisije na televiziji: serija "Dinastija", reklame za čokoladu Super, Dnevnik; šuma; knjiga Ljubiše Grlića "Samoniklo jestivo bilje". Ključne riječi: Zagreb (Trnje, Ilica, Gradska skupština, Trg svetog Marka), siromaštvo, žene (položaj žena u društvu), socijalna skrb

Opisuju se oblici krša u Jugoslaviji, njihov postanak i teškoće organiziranja života na tom terenu. Osim krša, opisuju se vode na tom području, špilje, plodne doline, sedrene barijere, podmorska vrela vrulje te ručno i industrijsko iskorištavanje krša. U filmu je prisutan glas naratora. Sadržaj govornog djela: postanak krša od vapnenca; otapanje vapnenca u vodi i moru, životinjsko iskorištavanje vapnenca; nadzemne rijeke i rijeke ponornice; špilje i špiljske životinje; postanak sedrenih barijera; preživljavanje ljudi i biljaka u kršu; borba za plodno tlo u kršu (iskrčivanje kamenja iz zemlje); potraga za vodom u kršu (rijeke, cisterne za prikupljanje kišnice, preostali led i snijeg u krškim pukotinama); industrijsko iskorištavanje vapnenca. Sadržaj slikovnog djela: pejzaži krša; poznati lokaliteti (Velebit, kanjon Zrmanje, slapovi Krke, Plitvice, Crveno jezero kraj Imotskog); puž; morska obala; podmorje i morski organizmi (puževi, školjke, rakovi, koralji); rijeke u kršu, slapovi; rijeke ponornice, vrulje; špilje (stalaktiti, stalagmiti) i špiljski organizmi (čovječja ribica, pauk, podzemni skakavac); magarci, ovce, smokve; cisterne za prikupljanje kišnice; plodna dolina; seljanke u narodnim nošnjama; seljaci rade slijedeće radnje: nose naramke drva, iskrčuju kamenje radi stvaranja plodnog tla, vade preostali led i snijeg u krškim pukotinama radi pitke vode, nose vodu iz cisterni; industrija: strojevi uništavaju krš, kamioni, tvornička postrojenja za preradu vapnenca, gradnja brane (Peruča?) - panorama Dubrovnika, jedrilice. Međunaslovi: Ovaj film je djelomičan prikaz postanka vapnenca i razvitka neobičnog svijeta – našeg krša … Ključne riječi: krš, Velebit, Zrmanja, Krka, Crveno jezero, more, industrija, špilja, životinje

Opisuju se povijesne, geografske i kulturološke karakteristike otoka Krka. Prisutan je glas naratora. Sadržaj govornog dijela: - zemljopisni oblici - poljoprivreda - borbe bikova zvane „toro“ u prošlosti - povijest otoka Krka ukratko (Iliri, Grci, Mleci, obitelj Frankopan itd.) - Krk kao kolijevka glagoljice - arheološki spomenici - naselja Krk, Vrbnik, Baška i Punat - tipična arhitektura naselja - narodni običaji i plesovi - turizam - najava gradnje krčkog mosta Slikovni dio: - zemljopisni oblici (krš, gromače, riječica, kamena obala, šuma, jezera Omišaljsko i Ponikve) - poljoprivreda (plodna polja, vinogradi, maslinici, kadulja, duplice - ovalne livade okružene kamenim gromadama) - mlin - grobovi i utvrde starih Ilira - predromanička crkvica kod Punta - grad Krk (zidine, ulice, stari glagoljaški natpis, katedrala - frankopanska srebrna pala) - Vrbnik (panorama, ulice, župna crkva - oltarna slika Ivana Frankopana s porodicom) - glagoljaški rukopisi, Bašćanska ploča - Baška (panorama, ulice, tipična arhitektura kuća) - Punat (panorama, ulice) - narodni plesovi (krčki tanac „suprota“ uz pratnju sopila, ples „pod majem“ u Puntu) - paljenje krijesova - ribarski brodovi i mreže - apartmani, plaže, turisti Ključne riječi: otok, Krk, krš, povijest, glagoljica, folklor, crkva, arhitektura

Prikaz tromjesečne gradnje Pionirske željeznice (omladinske radne akcije, rad u tvornici) te svečanog otvorenja pruge u parku Maksimir u Zagrebu. Ova kratka pruga služila je za obuku omladine i budućih željezničara. Prisutan je glas naratora. Sadržaj govornog dijela: nabrajanje sudionika procesa gradnje pruge: borci Jugoslavenske armije i tehnički stručnjaci (miniranje), učenici Titove gimnazije i ostali omladinci i pioniri; radna brigada Pionirske željeznice (kopanje i postavljanje pruge), omladina mostne radionice Državnih željeznica (željezne konstrukcije), Gradski narodni odbor (financiranje konstrukcija), stručni radnici radionice Državnih željeznica (izrada vagona), skretničari; o Školi pionira željezničara; o svečanom otvorenju Pionirske željeznice. Slikovni dio: II kongres narodne omladine Hrvatske (govornici Vladimir Bakarić i ostali, omladinci s bakljama) na kojem je donesen prijedlog gradnje Pionirske željeznice; miniranje zemljišta; izgradnja drvenih konstrukcija mostova; nakon radnog vremena omladina ide na dobrovoljnu radnu akciju: dolaze na radilište pionirske željeznice na kamionima; svatko uzima neko oruđe; kolona omladinaca sa lopatama i krampovima stupa; kopanje zemlje, zidanje; postavljanje željezničkih pragova i šina; bojanje željezne konstrukcije; izrada vagona; logor radne brigade Pionirske željeznice: postrojavanje, jutarnja gimnastika, stupanje, gradnja pruge, polaganje skretnica; transport vagona i lokomotive do pionirske pruge ulicama Zagreba (Kvaternikov trg); Škola pionira željezničara u Varšavskoj ulici u Zagrebu: nastava za konduktere i prometnike, najmlađi željezničari u uniformama na dodjeli svjedodžba; pioniri i brigadiri na ljetnom odmoru na moru (kupanje, igranje kola); dan otvaranja Pionirske željeznice na velikoj livadi u Maksimiru 31. 08. 1948. (mnoštvo, Vladimir Bakarić, Andrija Hebrang, Stevo Krajačić i drugi rukovodioci, predsjednik Gradskog odbora Narodne omladine Hrvatske grada Zagreba za govornicom, grafikon s podacima o izgradnji željeznice, pioniri u šestinskoj nošnji, mladi željezničari u uniformama, pomoćnik ministra saobraćaja savezne vlade Filip Knežević siječe vrpcu, topovski hici, svjetleće rakete, ukrcavanje u željeznicu, okićeni vlak kreće, totali mase u Maksimiru. Međunaslovi: NA II KONGRESU NARODNE OMLADINE HRVATSKE PREDLOŽILA JE OMLADINA ŽELJEZNICA, DA SE JOŠ OVOG LJETA IZGRADI PIONIRSKA PRUGA. UZ OMLADINU GRADA ZAGREBA ODUŠEVLJENO SU PRIHVATILI OVAJ PRIJEDLOG I STARIJI DRUGOVI, RADNICI RADIONICA DRŽAVNIH ŽELJEZNICA I POLAZNICI INŽENJERSKOG TEČAJA JUGOSLAVENSKE ARMIJE. NA PUNO RAZUMIJEVANJE I POMOĆ NAIŠLI SU GRADITELJI OVE PRUGE KOD SVOJIH NAJVIŠIH RUKOVODILACA. KLJUČNE RIJEČI: radna akcija, socijalizam, pioniri, mladež, željeznica, Vladimir Bakarić, Andrija Hebrang, proslava

28.6.1911. Josip Karaman snima sprovod splitskog gradonačelnika Vicka Mihaljevića. Iza povorke vide se kučice prislonjene o južni zid Dioklecijanove palače. Riva. Voditelj cereminijala, glazba, službenici Pogrebnog poduzeća, težaci u nošnjama s velikim svijećama, časne sestre, djeca iz sirotišta Martinis-Marchi, bratimi splitskih bratovština, članovi Hrvatskog Sokola sa zastavom, vatrogasci sa zastavom, diječaci nose vijence, gradski službenici, svečenici i redovnici, pogrebna kočija, građani.

Dokumentarni zapis o igri, nekoj vrsti nadmetanja, koja se zove šijavica, a zadržala se u Dalmatinskoj Zagori, u okolici Imotskog. Šijavica („šije-šete“) je igra u kojoj igrači u vrlo brzom ritmu pokazuju različite brojeve prstiju. Nekad se igrala u cijeloj Dalmaciji. Glas naratora nije prisutan. Prisutne su izjave ljudi. Prikaz turnira u šijavici u jednoj krčmi imotskog kraja. Prikazuju se parovi koji se, poredani jedan kraj drugog, međusobno natječu u šijavici. Također prikazuje se igranje šijavice u parovima (dvoje protiv dvoje). U žaru borbe često dolazi do svađe i međusobnog naguravanja. Učesnici turnira ukratko objašnjavaju pravila šijavice. Također, komentiraju žestinu igre te popularnost šijavice. Film počinje i završava prikazom krškog krajolika. Ključne riječi: Dalmatinska zagora, šijavica, natjecanje

Problematizira se fenomen ugara - zapuštenih plodnih oranica koje vremešni seljaci više ne mogu sami obrađivati. Kao rješenje se predlaže uključivanje oranica u „udruženi rad društvene privrede“, odnosno, državni otkup. Prisutni su glas naratora, izjave seljaka i čitani stihovi. Sadržaj glasovnog dijela: - opisuje se obim ugara, zapuštene neobrađene zemlje, u Jugoslaviji i razlozi njenog nastanka - izriče se rješenje ovog problema - uključivanje u udruženi rad društvene privrede - spominje se elektrifikacija i opći razvoj sela - seljak govori o tome kako je svoju zemlju dao poljoprivrednom kombinatu Pik Vukovar u zamjenu za mirovinu - stihovi Vladimira Kovačića o osamljenosti i prolaznosti mladosti Slikovni dio: - napuštene, zarasle oranice (istočna Slavonija?) - seljak za svojim radnim stolom - seljanka mijesi tijesto; seljak i seljanka jedu ručak - osedlavanje konja, obrađivanje zemlje konjskom zapregom - seosko imanje - poljoprivredni prehrambeni kombinat (interijer, radni dan) - ostarjeli seljaci u svojim kućama, stara fotografija bračnog para - starinski sat s batom - seoska ulica - folklorni ples (kratko) Ključne riječi: selo, poljoprivreda, socijalizam, zadruge, starost, propadanje sela

Film progovara o Trogiru i njegovim legendama. U prvom dijelu filma opisuju se portal majstora Radovana i unutrašnjost trogirske katedrale, a u drugom dijelu se iznosi renesansna legenda o Šimunu Soboti i Rori. Glas naratora je prisutan. Sadržaj govornog dijela: o prolaznosti života te vječnosti umjetnosti i njene ljepote; opis portala majstora Radovana; opis unutrašnjosti trogirske katedrale sv. Lovre (sv. Ivana Trogirskog); opis renesansne legende o mladiću Šimunu Soboti kojeg je ljubomorna djevojka Rora radi odbačene ljubavi optužila za napastovanje, zbog čega je Rorin muž Marin Andreis dao ubiti njegova oca Ivana Sobotu, stvarnu povijesnu ličnost, i nakon toga sam ubio Šimuna. Slikovni dio: reljef morske sirene s portala majstora Radovana; kip lava na portalu majstora Radovana; mehanizam gradskog sata; kip smrti u trogirskoj katedrali sv. Lovre (sv. Ivana Trogirskog); izlošci iz lapidarija benediktinskog samostana sv. Nikole (npr. Kairos); starci sjede na kamenoj klupi ispred portala majstora Radovana; portal majstora Radovana (detalji reljefa: Adam i Eva, prizori iz svakodnevnog života, mitološka bića - npr. morska sirena, biblijski prizori); katedrala sv. Lovre (sv. Ivana Trogirskog) - eksterijer; toranj gradskog sata na glavnom trgu iznad crkve sv. Sebastijana; unutrašnjost katedrale (zvonar zvoni, kip smrti, propovjedaonica, noge gaze po nadgrobnim pločama u podu, korska sjedala majstora Ivana Budislavića, panorama interijera, detalji reljefa, kapela bl. Ivana Ursinija - kerubini, kipovi svetaca, kapela biskupa Ivana Trogirskog, oltar); reljefi glava s katedrale; panorama Trogira sa zvonika katedrale: krovovi, riva; kula Kamerlengo i bedemi gradskih zidina; crkva sv. Barbare (interijer); renesansni bunar; samostan Sv. Dominika; nadgrobni spomenik obitelji Sobota Nikole Firentinca; ostali Trogir (ulice, renesansni prozori, stepeništa, Gradska loža na glavnom trgu Ivana Pavla II, razni reljefi, gradski sat, zvonik katedrale, dan i noć); panorama okolice Trogira. Ključne riječi: Trogir, kiparstvo, crkva i religija, povijest Hrvatske

U Slavoniji je 1970-ih još uvijek postojao običaj da starce pred smrt odvezu u trošnu kuću, obično na ivici šume („na stan“) gdje bi oni boravili u proljeće, ljeto i jesen iščekujući smrt. Ovo je zapis o čekanju smrti i sahrani 86-godišnjeg seljaka Antuna Babića iz slavonskog sela Babine Grede. Prisutan je narator (autor filma) i izjave rodbine, prijatelja i poznanika. Sadržaj glasovnog dijela: autor filma pred kamerom i u offu govori o običaju ostavljanja starih seljaka u zabačenoj kući i o razlozima ostavljanja; rodbina govori o razlozima Babićeve smrti i stanju prije smrti; prijatelji i poznanici u offu opisuju Babićev karakter ističući njegovu marljivost i potpunu predanost radu. Slikovni dio: autor filma na Babićevom sprovodu 28. kolovoza 1970. govori u mikrofon; kćer i zet (u narodnim nošnjama) vode u proljeće Babića kolima do zabačene kuće, prenose stvari i domaće životinje (prasad, kokoši); kuće na rubu šume (eksterijer); Babić u kući otvara prozore, gleda knjigu Biblijske pripovijesti (interijer); Babić radi razne fizičke poslove u kući, na tavanu, u štali (piljenje, spremanje, skupljanje jaja itd.; proljeće i ljeto); stado ovaca; bdijenje nad pokojnim Babićem (Babićev leš, lijes s Babićevim imenom, žene mole); autor za vrijeme bdijenja postavlja pitanja rodbini i oni odgovaraju u mikrofon; kadrovi sprovoda (mrtvačka kola, svećenik vrši obred); žene love ribu s košarama (neka vrsta vrše)?? Ključne riječi: selo, sprovod, starost, siromaštvo, Slavonija, Babina Greda

Zbirka dokumentarnih filmova „Filmoteka“ Osijek nastala je kao rezultat rada „Filmoteke“ Osijek u razdoblju od 1971. do 1979. godine. Zbirka sadrži 114 filmova (16 mm) od toga 57 negativa i 57 pozitiva crno-bijelih i u boji snimanih na području Osijeka i Osječko-baranjske županije. Također sadrži i četiri audio vrpce (magnetske trake) te 60 digitalnih snimaka.

U ovom filmu prikazuju se dvije slike željezničkog kolodvora u Vinkovcima. Jedna je bijedna slika, sastavljena od izjava siromašnih putnika o svom mukotrpnom životu i teškoj socijalnoj situaciji. Druga je raskošna slika, sastavljena od uljepšanih opisa kolodvora željezničarskog službenika i kadrova interijera i eksterijera kolodvora te kolodvorske službe. Glas naratora nije prisutan. Sadržaj govornog dijela: putnici pričaju o svojim osobnim životnim sudbinama, nezaposlenosti i malim plaćama; samo jedan radnik izražava zadovoljstvo mogućnostima zaposlenja; u jednom trenutku pojavljuje se kolodvorski službenik koji od ekipe filma traži dozvolu za snimanje i počne inzistirati da se u filmu prikažu i ljepše strane kolodvora te socijalističke stvarnosti općenito; kolodvorski službenik opisuje interijere kolodvora i rad kolodvorske službe, zatim opisuje uspjehe u razvoju kolodvora i željezničkog sustava u usporedbi sa "zaostalom" prošlošću; službenik kritizira domaće redatelje da prikazuju u filmovima samo neimaštinu; traži da se prikazuju i pozitivne strane socijalističkog društva te zabavni sadržaji. Slikovni dio: željeznički kolodvor u Vinkovcima: interijeri, peroni, pročelje; vlakovi kreću; putnici spavaju u čekaonicama; rad kolodvorske službe. Ključne riječi: Vinkovci, željeznica, vlak, socijalizam, siromaštvo

Opisuje se uspješan pokušaj rudara brigade „Bratstvo i jedinstvo“, tzv. Bičićeve brigade, da u rudniku u Raši obore rekord u iskopu ugljena koristeći metodu voditelja brigade Antuna Bičića. Prisutan je glas naratora. Sadržaj flasovnog dijela: narator Stjepan Jakševac opisuje uspješan rad rudara i povezuje rudarske uspjeha s uspjesima socijalističkog društva; spiker s Radio Zagreba u Rijeci najavljuje pokušaj Bičićeve brigade da Bičićevom metodom poveća dnevnu količinu iskopa ugljena; reporter radija s radilišta opisuje rudnik i objašnjava metodu Antuna Bičića; reporter o ugroženoj sigurnosti i mjerama sigurnosti - opis udarnika Antuna Griparića i njegov pothvat iskopavanja spojnog hodnika; opis pokušaja da se obori rekord iskopa ugljena u jednom danu i prepreke na tom putu (privremeni nestanak struje i komprimiranog zraka, spori protok vagona); uspješan završetak dnevnog iskopa (rekord od 632 tone ugljena); govornik na svečanosti priča o uspjehu rudara; početak govora Antuna Bičića; uspjesi rudara kao dio uspjeha socijalističke privrede i društva. Slikovni dio: rudarsko okno Krapan?; interijer rudnika (rudari buše, vagoneti, dizalo); rudarsko okno (natpis Tito) u Podlabinu, dijelu Labina; panorama Podlabina; grad Raša (žena ispred zgrade s arkadama); ljudi ispred zgrade s natpisom Vinež (ime rudarskog okna); interijer rudnika (rudari buše, prijenos ugljena strojevima do vagoneta, razni strojevi); zamjena napuknutih potpornih stupova novim stupovima; Antun Bičić obilazi radilište; udarnik Antun Griparić strojem probija spojni hodnik; rudari telefonom komuniciraju s upravom (ured i službenici, slika Tita); nakon nestanka struje rudari ručno kopaju pijucima i utrpavaju ugljen u vagone; eksterijer rudnika (vagoni idu prema rudniku); 560-ta tona ugljena; rudar međusobno čestitaju nakon završetka radnog dana; svečanost (rudari okupljeni na ulazu u zgradu) i govornici; rudari izlaze iz rudnika; vagoni ugljena idu prema luci Bršici u raškom zaljevu; luka Bršica (utovar ugljena na brodove); okno s natpisom Tito. Ključne riječi: rudarstvo, Raša, Labin, Istra, socijalizam.

Prikaz izložbe srednjovjekovne umjetnosti naroda Jugoslavije, održane 1951. u Zagrebu u Umjetničkom paviljonu. Većina izložaka kopije su originala. Glas naratora je prisutan. Sadržaj govornog dijela: borba za uvođenje slavenskih jezika u bogoslužje, reljefi, bizantski utjecaji na umjetnost, utjecaj romanike, freske (oslobađanje od bizantskih utjecaja, neohelenistički elementi, najava renesanse - perspektiva, prodor svjetovnih motiva), bogumili, proganjanje bogumila, bogumilska umjetnost, zidno slikarstvo Slovenije. Slikovni dio: ulaz na izložbu (ulaz Umjetničkog paviljona); organizirana grupa sa stručnim vodstvom razgleda izložbu; kameni reljefi i zapisi u kamenu imena hrvatskih vladara (Branimir itd.); Bašćanska ploča; stup na kojem je pop Sedeh umoren, prema kronici; reljef sv. Marije iz biskupije kraj Knina; plutej iz crkve Sv. Nedjeljica (narator krivo kaže da je iz Sv. Donata); freske iz crkve Sv. Mihaela u Stonu i crkve sv. Marije u Zadru; minijature iz glagolskog misala kneza Hrvoja i evanđelja kneza Miroslava; drvorez majstora Buvine s vrata splitske katedrale; portal Bogorodičine crkve u Studenici; portal trogirske katedrale majstora Radovana (detalji); dva portala crkve u Dečanima fra Vite iz Kotora; freske iz Srbije, Makedonije, Kosova...: Smrt Bogorodice, freske iz Mileševe, Oplakivanje Krista, Sv. Trifun, Sv. Pantelejmon, kralj Vladislav, freska iz Psače, Sv. Vlasi i plač Rahile nad nevinom djecom iz Markova manastira, Posljednja večera iz Pedskog (?) manastira, Rođenje Kristovo iz Sopočana, freska iz Nereza, freska anđela iz Mileševe, Pokop Venecijanke Ane Dandolo, Smrt Bogorodice majstora iz Sopočana, freske iz Dečana i Leskova sa svjetovnim motivima; bogumilski spomenici (stečci - nadgrobni spomenici, plitki reljefi, natpisi u kamenu); freska Poklonstva kraljeva iz Crngroba, freska istog motiva Vincenta iz Kastva, freska Mrtvački ples Vincenta iz Kastva. Ključne riječi: likovna umjetnost, kiparstvo, povijest općenito, srednji vijek, Zagreb - Umjetnički paviljon, crkva i religija.

U sklopu projekta „Vlakom u operu“ Muzičke omladine SR Hrvatske vlakom se djeca Hrvatskog zagorja odvode na koncerte klasične glazbe u Koncertnu dvoranu Vatroslava Lisinskog u Zagrebu. Pratimo put jednog dječaka na koncert, njegovo uživanje u koncertu i povratak kući. U filmu nema glasa naratora niti izjava ljudi. Sadržaj: - dječak u seoskoj kući ujutro ustaje, sprema se i polazi na koncert - hoda zagorskim poljima, brežuljcima i šumarcima do željezničke postaje - vlak s djecom kreće; djeca pjevaju u vlaku - djeca stižu ispred Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog - počinje koncert; dok Zagrebačka filharmonija svira „Simfoniju no. 5“ Ludwiga van Beethovena, pratimo djecu i odrasle koji pozorno prate koncert - dječak se nakon koncerta istim putem vraća kući, a kadrove njegovog povratka prati popratna klasična glazba s koncerta Ključne riječi: Zagreb (Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog), glazba, glazbena umjetnost, koncert, željeznica, vlak, djeca, selo

Kroz prikaz radne svakodnevice stanovnika Brača opisuje se bračka privreda (lov divljih mazgi i pripitomljavanje, maslinarstvo, vinogradarstvo, vađenje kamena i kamenoklesarstvo). U filmu je prisutan glas naratora. Sadržaj govornog dijela: o bračkom krajoliku; o radnicima koji idu ujutro na svoj posao; vađenje i uporaba bračkog kamena u arhitekturi diljem svijeta; kratki opis lova, pripitomljavanja i prodaje divljih mazgi. Slikovni dio: splitska luka (panorama); Postira (panorama luke, panorama kuća i crkve); plaža Zlatni rat u Bolu; brački krš i gromače (panorama); odlazak radnika na posao konjima, pješke, kamionom, brodom; fjord i naselje Bobovišća Na Moru (panorama, skulptura od tri kolone posvećena legendi o trima sestrama, koju je dao postaviti Vladimir Nazor); kuće srušene u 2. svjetskom ratu; arhitektura izgrađena od bračkog kamena (Supetar: mauzolej Petrinović; Dioklecijanova palača: Peristil i sv. Duje, južni zid, Srebrna vrata; Zagreb: Zagrebačka burza, Umjetnički paviljon Ivana Meštrovića - tada Muzej NOB-a); kip Herakla na Braču; prijevoz brodom do kamenoloma (Pučišća u pozadini); kamenolom, tucanje i prijevoz kamena, obrada kamena, kamenoklesarska škola u Pučišću (radionica); vinogradarstvo (vinograd, berba, nošenje grožda, prešanje); lov na divlje mazge (Trolokve), privođenje mazgi u tor, odvoz mazgi kroz krš do Milne; maslinarstvo (branje maslina); Milna (luka, ribari i ribarske mreže, čamci idu u ribolov, ribolov „na sviću“). Ključne riječi: Brač, Jadran, more, krš, kamenolom, kamenoklesarstvo, ribolov, vinogradarstvo, životinje (divlje mazge), Split.