Rezultati pretrage

Zbirka sadrži fotokopije spomenica Više pučke škole realnoga smjera u Krapini i Pučke škole u Krapini (1895/1925), Pučke škole u Šemnici Gornjoj (1945/1962). Kao član, odnosno zapovjednik DVD Krapina dobivao je spomenice vatrogasnih društava Delnice, Zaprešić, Bjelovar, Zelina, Đakovo, Vukovar, Zagreb, Straža, Celje, Zabok, Varaždin i Špićkovina, a koje su obilježile stogodišnjice djelovanja tih društava. Uz navedene spomenice, a tiče se vatrogastva, čuvaju se Djela hrvatsko slavonske vatrogasne zajednice (autor Mirko Kolarić 1896. - opisuju se počeci vatrogastva na području Hrvatske), vatrogasni kalendar iz 1910, vatrogasni zbornik iz 1939, Pravila zajednice Hrvatsko-slavonskih dobrovoljnih vatrogasnih društava za odlikovanje vatrogasaca iz 1894. i vatrogasni vjesnik iz 1944. Gospodin Kozina je u Zbirku uvrstio i razne primjerke tjednika kao što su Front (informativni list JNA), biltene Tjedna kajkavske kulture od 1966/1985, novinske članke čija su tema bile: elektrifikacija Hrvatskog Zagorja, razvoj školstva, pošta i bankarstva Hrvatskog Zagorja,NOB na području Hrvatskog Zagorja, Tjedan kajkavske kulture, Kerestinačka tragedija, Seljačka buna u Stubici (1573-1973) povodom četiristote obljetnice i lječilišta Hrvatskog Zagorja, heroji NOR-a, školstvo Hrvatskog Zagorja poslije rata i kopije strogo povjerljivih spisa za vremensko razdoblje 1941-1945. Pojedine teme bile su popraćene i fotografijama. Sadržaj Zbirke sačinjavaju i primjerci raznih novina: Samoborske novine, Vjesnik građevnog poduzeća "Graditelj" Krapina, Informativno glasilo "Jedinstvo" Krapina,"Zagorka" list RZ "Zagorka" Bedekovčina, "Straža danas" list RO Straža Hum na Sutli (1954/1956), "Vjesnik" informativni list Zagorske industrije vunenih tkanina Zabok, Službeni glasnik općine Krapina (1971/1973), Bilten općine Donja Stubica (1965/1967), S naših bregova (1972/1978), Hrvatsko Zagorje u revoluciji (izdanje 1980). Kao član uredništva novina "Hrvatsko Zagorje" primio je dvanaest pjesama Stanka Kocijana 1971. pjesnika iz Čakovca, radi objave u istim novinama.

Zbirka sadrži dokumente o građanskim stanjima pojedinaca i obitelji (osobne i obiteljske kartone, kućne arke, upisnike državljana, upisnike zavičajnika, upisnike o oduzimanju zavičajnosti i državljanstva, upisnike Židova i drugo). Obuhvaća u većem obimu područja gradova odnosno općina Bakar, Baška, Cres, Kostrena, Lošinj, Lovran, Matulji, Opatija, Rijeka te u manjem obimu područja gradova odnosno općina Crikvenica, Kastav, Krk, Mošćenička Draga, Omišalj, Rab i Viškovo.

Fond sadrži isprave (cehovska pravila, razne odredbe o radu cehova), knjige (zapisnike skupština, popise majstora i šegrta, računske knjige) i spise (dopisi, obrtnice, potvrde).

Gradivo čine: stenogrami sastanka i tematskih rasprava Centra, izvještaji o radu Centra i odabrane studije.

Zbirka sadržava okružnice, izvještaje i odluke o praćenju, zabranama, cenzuri i zapljeni domaćih i inozemnih knjiga, brošura, pjesama, letaka, časopisa, tjednika i dnevnih novina i podatke o njihovim glavnim urednicima i novinarima.

Zbirka sadržava spise o djelovanju iseljeništva, ekonomske i političke emigracije (komunisti, fašisti, profašisti, pripadnici građanskih i političkih grupacija), očevidnik iseljeničkih putnica, podatke o boravku stranih državljana u Hrvatskoj, izvještaje o praćenju hrvatskih građana po povratku iz inozemstva, izvještaje o zabrani emigrantskih knjiga, letaka i brošura.

Fotografije se nalaze u 25 albuma, označenih oznakom FA. Unutar svakog albuma su fotografije označene oznakom Ff. Tako se u albumima FA1 do FA5 (stariji albumi);nalaze fotografije od Ff 1 do Ff 340. Albumi od FA 6 do FA 11 su albumi Iva Novakovića. A u albumima od FA12 do FA 25 (noviji albumi) se nalaze fotografije nastale poslije drugog svjetskog rata.

Zbirka se sastoji od fotografskog gradiva nastaloga djelovanjem hrvatskog fotografa Ivana Standla. Sastoji se od pet serija: 1. Zagreb, 2. Knjiga „Fotografijske slike iz Hrvatske, Slavonije i Dalmacije“ iz 1870. godine, 3. Fotografije iz mape "Slike zagrebačkog potresa od 9. studenog 1880.", 4. Portreti i 5. Razno.

Zbirka prikazuje različite fotografije iz razdoblja Drugoga svjetskog rata, a podijeljena je u tri serije: 1. NoV i PoJ, 2. NDH i 3. Razno te dalje u odgovarajuće podserije.

Zbirku sačinjavaju snimci područja oslobođenih u vojno–redarstvenoj akciji Oluja (Petrinja, Topusko, Glina, Drniš, Otavice, Korenica, Lovinac, Sveti Rok, Turanj, Knin, Benkovac, Škabrnja, Gračac, Obrovac) snimljeni u razdoblju od 23.8. do 16.9.1995. godine.

Na negativima i pozitivima izvedenima u formi fotorazglednica objedinjenih u 9 tematskih albuma (i jedan album s motivima Zagreba i hrvatskog sela drugačijeg formata) zabilježeni su motivi onodobne Kraljevine Jugoslavije i manje NDH, u razdoblju od 15 godina. Izdavanjem fotorazglednica s motivima krajolika i gradskih prizora tvrtka je istodobno s promoviranjem prirodnih ljepota zemlje pokušala promicati također i kvalitetnu fotografiju. Negativi su najvećim dijelom izvedeni na brom-srebro želatinskim staklenim pločama, a tek manji dio na plan filmu veličine 10x15 cm na nitroceluloznoj podlozi. Po sređivanju zbirke negativi i pozitivi odvojeni su u zasebne serije, a serija pozitiva dodatno je razložena na podserije prema sadržaju fotoalbuma: - Album 1: Hrvatska i Slavonija - Album 2: Gorski Kotar i Plitvice - Album 3: Hrvatsko primorje - Album 4: Jadran - Album 5: Južna Dalmacija i Crna Gora - Album 6: Bosna - Album 7: Srbija, Vojvodina, Kosovo i Makedonija - Album 8: Dalmacija i Hercegovina - Album 9: Dravska banovina - Album 10: Zagreb i hrvatsko selo.

Zbirku sačinjavaju portreti osoba iz javnog života Hrvatske i Europe nastali u uglednim hrvatskim fotografskim ateljeima 19. (Hühn, Pommer, Hase, Fickert, Sárosy, Burato, Goldstein…) i 20. stoljeća (Foto Tonka, Mosinger, Varga). Dio fotografija snimljen je i u nekim od značajnijih europskih foto studija (Disderi, Löwy, Szekely...). Zbirka je sastavljena od različitih nerazvrstanih akvizicija, a priključen joj je i dio fotografske ostavštine Bartola Zmajića.

Zbirka se sastoji od matičnih knjiga rođenih, vjenčanih i umrlih sa područja Međimurja.

Zbirka objedinjuje građanske matične knjige vođene s prekidima u Matičnom uredu Legrad od 1895. do kraja II. svjetskog rata, matične knjige s područja kotara Varaždin iz razdoblja 1946-1952. i knjige naknadnih bilježaka Matičnog ureda Koprivnički Ivanec nastale 1948. i 1949. Kao naselje u sastavu Ugarske i županije Zala Legrad je sukladno ugarskom zakonu o civilnom braku i državnim maticama od 1. listopada 1895. započeo s vođenjem civilnih matičnih knjiga. U arhivu je sačuvano šest knjiga rođenih, vjenčanih i umrlih Matičnog ureda Legrad iz razdoblja 1895-1906.1928-1940.1942-1945. U većem dijelu današnje Hrvatske konfesionalno vođenje matičnih knjiga zadržano je do kraja II. svjetskog rata kada je u FNRJ Zakonom o državnim matičnim knjigama od 1. travnja 1946. vođenje matičnih knjiga povjereno civilnim vlastima. U sklopu zbirke sačuvano je 4,8 kutija matica rođenih, vjenčanih i umrlih i knjiga naknadnih bilježaka s područja kotara Varaždin i 0,2 kutije knjiga naknadnih bilježaka Matičnog ureda Koprivnički Ivanec s područja kotara Koprivnica. Knjige naknadnih bilježaka vođene su sukladno članku 51 Zakona o državnim matičnim knjigama (SL 29/1946) prema kojem matičar vodi posebnu knjigu o svim slučajevima (npr. vjenčanje, smrt) koji se moraju pribilježiti u matičnim knjigama rođenih. Iste bilješke evidentirane su pod napomenom u matičnim knjigama rođenih. Bilješke u sačuvanim maticama odnose se na osobe rođene u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. stoljeća. Knjige naknadnih bilježaka u praksi su uglavnom vođene pod nazivom: matične knjige rođenih IV.

Hemeroteka obuhvaća članke koji se referiraju na sve vidove javnog života na otocima Korčuli, Lastovu i zapadnom dijelu poluotoka Pelješca. Ponajviše se odnosi na otok Korčulu. Riječ je o člancima dnevnika, tjednika i mjesečnika (Narodni list – Zadar, Slobodna Dalmacija, Nedjeljna Dalmacija - Split, Večernji list, Vjesnik, Radničke novine, Borba, Polet, Oko, Školske novine, Danas – Zagreb, Dubrovački vjesnik – Dubrovnik, Delo, Dnevnik, Teleks – Ljubljana, Politika, Politika ekspres, Ilustrovana politika, Borba, Turističke novine, Privredni pregled, Večernje novosti, Kekec, Nin, Sport, Rad, 4. jul, Front, Praktična žena, Ekonomska politika, Intervju – Beograd, Pobjeda – Titograd, Oslobođenje, Privredne novosti, Zadrugar, Zajednica – Sarajevo, Nova Makedonija – Skopje, Dnevnik – Novi Sad, Glas – Banja Luka, Naš čas – Velenje, Novi list – Rijeka, Napred – Valjevo, Brodski list – Slavonski Brod, Naša riječ – Zenica, Večer – Maribor, Glas Slavonije – Osijek, Jedinstvo – Priština, Kozarski vjesnik – Prijedor...). Najveći broj članaka je u formi press clipping izrezaka Novinske dokumentacije Beograd datiran osamdesetih godina 20. st.

Spisi inventara župa Zadarske nadbiskupije sadrže popise (inventare) pokretne i nepokretne imovine župa Zadarske nadbiskupije. Zakonski inventari su se sastavljati od samih početaka crkve po određenim kanonskim zakonima koji nikada nisu bili objedinjeni u jedan zakonik. To se mijenja izlaskom jedinstvenog kanonskog zakonika katoličke crkve 1917. godine. Tim zakonikom se uređuje u djelu o upravljanju dobrima u točci 1283. stavak 2. i 3. da župnici tj., upravitelji župa prije preuzimanja župe moraju napraviti iscrpan imovnik nekretnina i pokretnina župe. Oni jedan primjerak inventara trebaju čuvati u župi, a jedan predati ordinarijatu. Inventare su sastavljali, (većinom u tri primjerka), župnici ili dekani dekanata određene župe te bi jedan primjerak dostavljali nadbiskupskom ordinarijatu, jedan dekanatu, a jedan bi se čuvao u župi. Sami inventari su nastajali uglavnom prilikom promjena župnika u župama tj., kada su oni dolaskom novog župnika morali sastaviti inventar da bi se utvrdilo trenutno stanje imovine župe ili kada bi se dekretom ordinarijata to izričito zatražilo i to u svrhu utvrđivanja stanja u župi npr. nakon uređenja crkve, provjere istinitosti inventara i dr. Inventari su se radili (kada je to bilo moguće) u prisustvu župnika (starog i novog), dekana dekanata kome župa pripada (koji je uglavnom bio u svojstvu nadbiskupovog izaslanika), crkovinara (crkvenih odbornika) i eventualno pomoćnika župnika te nekih uglednijih mještana (glavara sela i dr.). Znalo se desiti da župnik određene župe bude odsutan, tada bi inventar sastavljao dekan, župnik susjedne župe ili neki drugi svećenik. Inventare kapelanija su sastavljali župnici ili dekani njima nadređene župe. Imovnici (inventari) su uglavnom sadržavali popise nekretnina kao što su crkvena zemljišta, župnički posjedi (beneficiji), građevine (crkva, župna kuća, gospodarske zgrade i dr.), pokretnina kao što su crkvene stvari (od metala - zlata i srebra, drveta, platna - svećenička roba), pokućstvo (namještaj, alati i strojevi i dr.), popis životinja-stoke, zatim popis knjiga (knjižnice, matične knjige, misali, brevijari i dr.), popis arhiva (zapisnici, spisi - kutije, svežnjevi i dr.). Osim stanja nekretnina i pokretnina bilo je navedeno stanje financija blagajne crkovinarstva fabbriceria. Pored navedenoga inventari su znali sadržavati i detaljan trogodišnji prikaz financijskog stanja župa. Sam inventar nalazio se u predmetnom svežnjiću (s urudžbenim brojem) za tu župu u kojem su pripadajući spisi koji su govorili o naredbi - dekretu i razlogu pisanja inventara. Prije navedeni dijelovi inventara nisu uvijek bili upotpunosti cjeloviti često se događalo da bi jedan ili više dijelova nedostajao. Za to je postojalo više razloga među kojima je to ovisilo i od samog traženja ordinarijata ali je ovisilo i od htjenja i volje samih župnika pri sastavljanju inventara. Naime neki su svećenici bili više ili manje detaljni u opisivanju stanja crkvene imovine. Jedan dio inventara je manjkav i radi gubitka određenih dijelova inventara tijekom godina korištenja u registraturi.

Zbirka sadržava podatke o istaknutim komunistima (Josip Broz Tito, Pavle Bastajić, August Cesarec, Ante Ciliga, Rodoljub Čolaković, Josip Kraš, Ognjen Prica, Marko Orešković, Đuro Špoljarić, Rade Končar i dr.), sudionicima Oktobarske revolucije (Anton Batelja, Emil Čop, Dragutin Štefančić, Mile Ogrizović, Grgo Šestan i dr.), pripadnicima sindikalnoga i radničkoga pokreta (Franjo Gaži, Josip Horvat, Dragutin Saili, Matija Uradin i dr.), biografske jedinice o narodnim herojima Narodne Republike Hrvatske (A-Ž) i biografske jedinice o istaknutim pojedincima Hrvatske.

Dokumenti sadrže izvješća o pripremama i izborima za Narodnu skupštinu, oblasne i gradske povjerenike, radničke komore, sindikate i radničke povjerenike u tvornicama, podatke o sudjelovanju političkih stranaka i grupacija na izborima s rezultatima izbora.

Zbirka sadrži najvećim dijelom izvatke iz imenika za učenike i prikaz njihovih ocjena. U zbirci se nalaze izvadci za razne škole iz cijele Dalmacije. Izvadci su se našli u Nadbiskupskom arhivu jer je Katolička crkva sve do 1869. nadzirala školstvo. Osim izvadaka u zbirci se nalaze popisi učitelja i popisi djece spremne za školovanje. POPIS GRADIVA 1. Glavna osnovna škola u Zadru (Scuola elementare normale di Zara), 1829./1865.; Privatne ženske škole (poduke): Cattarina Castellanich, 1850./1862., Anna Taborich, 1849./1852., Carolina Comi, 1855./1856., Filomena Marinovich, 1860.; Viša osnovna škola u Šibeniku (Scuola elementare maggiore di Sebenico), 1830. 2. Nautička škola (Scuola nautica–corso biennale), 1852./1853.; Učiteljska škola pri glavnoj školi u Zadru (I.R. Istituto pedagogico annesso all` I. Reg. caposcuola normale di Zara), 1867. /1868., Popis učitelja po osnovnim školama i popis kandidata za mjesto ravnatelja i učitelja glavne škole u Zadru, 1860.; Popis djece dorasle za školu: u Zadru, 1851.–1853., 1871.–1875. Pag, Kolan, Barbat, Filip Jakov, Turanj, Pakoštane, Vrgada, Vrana, Biograd, Perušić, Benkovac, Nadin, Medviđa, Rodaljice, Vlašić, Dinjiška, Povljana, Gorica–Pag, 1868., Glavna osnovna škola (Scuola elementare normale di Zara) - privatna poduka, 1852.–1854.; Privatne škole Zadar — druga polovica 19. st.: Katarina Kaštelanić, Elena Zanghi, Francesco Dorčić, Ana Taborić, Simeone Scalco, Nicolo Scarpa, Giovanni Battista Vuiašković, Giuseppe Michieli de Vitturi, Giuseppe de Stauber, Gaetano Bilagher, don Martin Škifić, Giorgio Brusina. 3. Popis učenika 50–ih godina 19. st., škola: Zadar, Kotor, Dubrovnik, Split, Hvar, Šibenik, Makarska, Trogir, Mali Lošinj, Krk, Cres, Preko. Pozivi za javne ispite. 4. Izvadci za Glavnu osnovnu školu u Zadru, 1855./56.–1867./68. 5. Izvadci osnovnih škola Zadarske nadbiskupije: Niže osnovne pomoćne škole (Scuole elementare minore–ausiliare): Obrovac, 1851./1867., Olib, 1850./1868., Pakoštane, 1857./1861., Pašman, 1849.; Polača, 1868.; Vlašić, 1856./1860.; Premuda, 1867./1869.; Ražanac,1856./1860., Sali; 1851./1868.; Soline,1860., Sukošan,.1857./1868.; Vinjerac, 1859./1862.; Ugljan, 1868./69.; Silba, 1862.–1864.; Iž Mali, 1863./1864.; Pag, 1858./1859; Arbanasi, 1858./59. 6. Izvadci za Osnovnu višu školu u Šibeniku, 1826./1838. i preparandija, 1837.; Osnovna viša škola na Hvaru (Lesina), 1825./1827..; Viša normalna škola u Splitu, 1819./1832.; Viša škola u Makarskoj, 1824./1827.; Viša škola u Dubrovniku, 1822./1834. i preparandija, 1835./1836.; 7. Niža osnovna škola u Pagu— nedjeljna (Scuola elementare minore di Pago — festivo dominicale), 1850./1871.; 8. Niža škola na Silbi (Scuola elementare minore di Selve), 1850./1866.; Preko (festivo dominicale — nedjeljna), 1854.–1868. 9. Ženska škola sv. Marije Zadar (Benediktinke), 1829/1869. 10. Osnovne škole Zadarske nadbiskupije (Scuole elementari): Arbanasi, 1855./1857., Benkovac, 1860./1868.; Biograd, 1853./1868.; Filip Jakov, 1855./1868.; Galovac, 1859.; Gorica–Raštane, 1863./1864.; Iž Mali, 1862./1869.; Iž Veli, 1867./1869., Jasenice, 1852./1862.; Kolan, 1866./1867.; Kukljica, 1856./1861.; Lukoran, 1868./1869., Novigrad, 1854./67..; Polača, 1857./1858.; Tkon, 1859/1860, Turanj, 1855./1856.; Žman, 1853./1854.