Rezultati pretrage

Gradivo fonda sadrži dnevnike, bilježnice i spise vezane za mirovne pregovore i sklapanje mira u Brest-Litovsku; dnevnike, bilježnice i rukopisne koncepte vezane za boravak M. Čičerića u Rusiji 1892/1893. te uz Rusko-japanski rat 1904-1905; materijale vezane za Prvi svjetski rat; osobne dokumente M. Čičerića (svjedodžbe, dekreti), korespondenciju te radove i članke M. Čičerića, kao i materijale vezane za povijest njegove obitelji.

Zbirka sadrži spise koji se odnose na emigrante iz Rusije nakon Revolucije 1917. godine. Uglavnom je riječ o popisima ruskih zarobljenika kao i kasnijih emigranata iz Rusije, okružnicama koje propisuju način postupanja vlasti prema ruskim emigrantima, izvještaji o djelatnostima ruskih organizacija i pojedinaca na tlu Kraljevine Jugoslavije, popisi ruskih izbjeglica zaposlenih u državnoj upravi, popisi ruskih izbjeglica po kotarevima i gradovima, potjernice i potrage za nestalim ruskim emigrantima i osobama sumnjivima zbog špijunaže. U opisu zbirke naveden popis fondova iz kojih je dokumentacija izdvojena. Spisi su nakon obrade u HDA analitički popisani prema godini nastanka, uz naznaku izvorne oznake predmeta, koliko je bilo moguće utvrditi (kratice oznaka razriješene su u popisu).

Gradivo iz ostavštine Marijana Matkovića obuhvaća njegove školske svjedodžbe, rukopise objavljenih i neobjavljenih dramskih tekstova, rukopise eseja, nagrade i priznanja koja su mu dodjeljivanja, fotografije M. Matkovića, fotografije M. Matkovića s identificiranim i neidentificiranim pojedincima (Oskar Davičo, Vladimir Bakarić, Grga Novak, Bela Krleža, Gustav Krklec, Tonko Lonza, Ranko Marinković, Bojan Stupica i dr.). Najveću količinu čini opsežna korespondencija koju je Matković primao, a među korespondentima su brojna istaknuta imena. Između ostalih i Irina i Božo Aleksander, Ina Jun-Broda, Mirko Božić, Veljko Bulajić, Frane Barbieri, Julije Benešić, Nikola Batušić, Slavko Batušić, Ljubo Babić, Viktor Bek, Miroslav Brandt, Pero Budak, Zoltan Csuka, Marija Crnobori, Dobriša Cesarić, Ivo Banac, Alexandar Bardini, Relja Bašić, Sonja Bašić, Milan Bogdanović, Matej Bor, Jevrem Brković, Pero Budak, Viktor Car Emin, August Cilić, Ljubo Cvijetić, Frano Čale, Enes Čengić, Zvane Črnja, Oskar Davičo, Olinko Delorko, Josip Depolo, Vladan Desnica, Miroslava Despot, Mak Dizdar, Žarko Dolinar, Milo Dor (Milutin Dorosavac), Flora Dosen (Cvijeta Grospić), Ervina Dragman, Bela Hohšreter, Dejan Dubajić, Tomislav Durbešić, Dobrica Erić, Nedjeljko Fabrio, Silvio Ferrari, Božidar Finka, Pasko Findrik, Aleksandar Flaker, Dinko Foretić, Miljenko Foretić, Marko Fotez, Ivo Frangeš, Marin Franičević, Grgo Gamulin, Branko Gavella, Eliza Gerner, Drago Gervais, Krešo Golik, Ivan Golob, Jakov Gotovac, Mani Gotovac, Marija Grgičević, Vlado Habunek, Fadil Hadžić, Josip Hamm, Branko Hećimović, Krsto Hegedušić, Ivan Hetrich, Josip Horvat, Joža Horvat, Radovan Ivančević, Branko Ivanda, Drago Ivanišević, Ivan Ivanji, Nada Iveljić, Mladen Ivšić, Slavko Jan, Dubravko Jelčić, Živko Jeličić, Ljudevit Jonke, Vjekoslav Kaleb, Vasilije Kalezić, Dušan Karpatsky, Sonja Kastl, Jure Kaštelan, Radoslav Katičić, Đuka Kavurić, Geza Kikić, Bratoljub Klaić, Mile Klopčič, Zlata Kolarić-Kišur, Slavko Komar, Mihovil Kombol, Jovan-Bata Konjović, Lada Kos, Jan Kot, Edo Kovačević, Juš Kozak, Antun Kozina, Božena Kraljeva, Branko Kreft, Gustav Krklec, Miroslav i Bela Krleža, Vesna Krmpotić, Ivan Krolo, Ivan Krtalić, Josip Kulundžić, Kumbatovič Filip (Filip Kalan), Emil Kutijaro, Tomislav Ladan, Stanko Lasić, Fran Lhotka, Nenad Lhotka, Srećko Lipovčan, Mato Lovrak, Istvan Lökös; Viktorija Manhalter (Matkovićeva tajnica), Veljko Maričić, Ranko Marinković, Milan Marjanović, Vjekoslav Maštrović, Mirjana Matić-Halle, Predrag Matvejević, Kalman Mesarić, Mate Meštrović, Kolja Mićević, Mihajlo Mihajlov; Slavko Mihalić, Nedjeljko Mihanović, Vatroslav Mimica, Berislav Nikpalj, Grga Novak, Slobodan Novak, Slobodan Prosperov Novak, Danko Oblak, Luko Paljetak, Ivan Pandžić, Georgij Paro, Vlatko Pavletić, Matko Peić, Danilo Pejnović, Ivo Perić, Mile Pešorda, Nikica Petrak, Strahinja Petrović, Milka Podrug-Kokotović, Matija Poljaković, Bruno Popović, Krunoslav Pranjić, Čedo Prica, Kruno Prijatelj, Osvaldo Ramous, Ivan Raos, Božidar Rašica, Draško Ređep, Jara Ribnikar, Marko i Ševa Ristić, Zvonimir Rogoz, Zora Ruklić, Tomislav Sabljak, Giacomo Scotti, Petar Selem, Geno Senečić, Novak Simić, Jakov Sirotković, Joža Skok, Milivoj Slaviček, Ivo Smoljan, Milivoj Solar, Kosta Spaić, Slavko Stolnik, Petar Strčić, Tito Strozzi, Bojan i Mira Stupica, Ivan Supek, Mario Suško, Darko Suvin, Vilim Svečnjak, Petar Šegedin, Miroslav Šicl, Antun Branko Šimić, Ervin Šinko, Ivo Škrabalo, Oto Šolc, Antun Šoljan, Davor Šošić, Zdenko Štambuk, Andrija Štampar, Stipe Šuvar, Josip Tabak, Dragutin Tadijanović, Tomislav Tanhofer, Marino Tartaglia, Josip Torbarina, Dragutin Trumbetaš, Franjo Tuđman, Fedor Vaić, Josip Vaništa, Miroslav Vaupotić, Ivo Vinski, Lujo Vojnović, Šime Vučetić, Aleksandar Vučo, Stojan D. Vujičić, Irena Wenigova, Radovan Zogović i Branimir Žganjer.

Gradivo fonda sadrži nekoliko dokumenata i kopija dokumenata o zapošljavanju B. Puhlovskog u različite ustanove; knjige, radove tijekom studiranja; rukopise i bilješke B. Puhlovskog te materijale (kopije dokumenata i dr.) korištene pri njihovu pisanju; korespondenciju; nacrte; brojne novinske isječke, kopije članaka i časopise; fotografije (uglavnom sve o zrakoplovstvu, zrakoplovnim konstruktorima i pionirima zrakoplovstva u nas, među ostalim i o Slavoljubu Eduardu Penkali) te radove drugih autora (ponajviše Labuda Kirića).

U fondu je sadržano gradivo koje je neposredno povezano s osobom Stjepana Radića: dosta cjeloviti sudski spisi iz razdoblja 1919-1924, fragmentarna imovinska dokumentacija, dnevnici iz vremena Radićeva boravka u inozemstvu, brojne fotografije, koncepti njegovih članaka i pjesama, bilješke i bogata korespondencija. Fond sadrži i gradivo koje se odnosi na Mariju Radić (osobni dokumenti, fotografije i brojna korespondencija), koncepte članaka Antuna Radića i njegovu korespondenciju, korespondenciju Ivana i Milice Radić, dokumentaciju koja se odnosi na Pavla Radića (fotografije i pisma), zapisnike sjednica Hrvatskog narodnog zastupstva 1921-1923, memorandum Zastupstva upućen regentu Aleksandru 1921. godine, korespondenciju poslaničkih klubova HSS i saborskog kluba hrvatske opozicije, dokumentaciju Hrvatske pučke seljačke tiskare, prepisku Hrvatskog seljačkog doma, dokumentaciju HPSS/HRSS/HSS (stranački program, zapisnici, izvještaji, evidencije, popisi, izjave, nepouzdanice, korespondencija, fotografije i drugo), prepisku Hrvatskog seljačkog akademskog kluba, fotografije zborova Hrvatske seljačke zaštite, dokumentaciju Hrvatskog seljačkog prosvjetnog i dobrotvornog društva u Torčecu, pisma i brzojave upućene Narodnom valu 1928. godine, gradivo Seljačko-demokratske koalicije (korespondenciju predsjedništva SDK, poslaničkih klubova i Svetozara Pribičevića), mjenice i korespondenciju Slavenske knjižare, dokumentaciju Slobodnog doma (spisi, rukopisi poslane radi objave, evidencije, popisi pretplatnika, korespondencija), fragmentarne sudske spise (Nadodvjetništva), brojne primjerke novina i novinskih izrezaka te brošure, časopise, letke, proglase i druge tiskovine.

Serija sadrži rukopisne zabilješke M. Gavazzija i drugih zapisivača s terena (uglavnom iz Hrvatske i susjednih država) o tradicijskoj kulturi tamošnjih žitelja, kao i zabilješke M. Gavazzija iz pojedinih ustanova, prije svega muzeja, koje je tijekom putovanja posjećivao. Iznimno su vrijedni materijali vezani za smotre Seljačke sloge, odnosno bilješke o tradicijskim napjevima iz raznih dijelova Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije koje su bile poslane M. Gavazziju na stručnu prosudbu njihove (etnografske) vrijednosti. Pored toga, u seriji se nalaze materijali koji se odnose na Gavazzijev rad u stručnim skupinama, komisijama, uredništvima i sudjelovanje na domaćim i inozemnim stručnim skupovima (pozivi i programi zasjedanja, zapisnici, izvještaji i zaključci sa sastanaka, koncepti govora koje je držao na skupovima, referati drugih sudionika i dr.), zatim koncepti Gavazzijevih objavljenih i neobjavljenih tekstova gotovo u potpunosti etnološke tematike (članci, prikazi, nekrolozi) te notesi, listovi i kartice s bibliografskim podacima. Valja napomenuti da su tekstovi i članci uspoređeni s postojećim tiskanim bibliografijama Gavazzijevih radova te da njihov broj u gradivu uvelike premašuje broj naslova koji su uvršteni u bibliografski pregled. Bibliografski se materijali sastoje od velikog broja Gavazzijevih zabilježaka o literaturi koju je koristio ili smatrao zanimljivom za vlastiti rad. Serija sadrži i različite rukopisne i strojopisne zabilješke M. Gavazzija koje je načinio tijekom dugogodišnjeg rada. Dio ovoga gradiva izdvojen je prema sadržaju i odnosi se na Smotru folklora, pisanje članaka i uređivanje enciklopedijskih izdanja, opise muzejskih predmeta i snimanje etnografskih filmova, a dio gradiva koji zbog svoje raznorodnosti i fragmentarnosti nije mogao biti uklopljen niti u jednu od sadržajnih cjelina (uglavnom raznovrsne rukopisne i strojopisne bilješke, najvjerojatnije ulomci tekstova, članaka, predavanja), ostavljen je zajedno i svrstan u cjelinu "Ostalo". Važno je naglasiti da je gradivo ove cjeline i sam stvaratelj držao zasebno pod naslovom "Ulomci različne građe".

Gradivo iz ostavštine Rudija Supeka većinom je vezano uz njegov višegodišnji autorski, uređivački i recenzentski rad, kao i za njegovu sveučilišnu i znanstvenu djelatnost na području sociologije i psihologije te radnu aktivnost u raznim institucijama i tijelima. Manja količina ostavštine obuhvaća njegovu osobnu dokumentaciju (iskaznice, liječnička i mirovinska dokumentacija, dokumentacija o razvodu od prve supruge Dubravke rođ. Čaldarović, dokumentacija vezana uz smrt) i gradivo vezano uz njegovo osnovno, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje (svjedodžbe, bilješke, rukopisi disertacije). Gradivo koje se odnosi na djelatnost R. S. kao sveučilišnog profesora, posebice na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, sastoji se od njegovih bilješki i tekstova za predavanja, kao i rješenja o namještenju; popisa studenata te rukopisa habilitacijske radnje. Ovdje se nalaze i materijali koji su vezani za članstvo R. S. u raznim ocjenjivačkim komisijama, poglavito za izbor pojedinaca u viša znanstvena zvanja te ocjene magistarskih radnji i doktorskih disertacija, a treba spomenuti i gradivo koje se odnosi na interdisciplinarnu studijsku grupu Čovjek i sistem u kojoj je R. S. bio jedan od aktivnih sudionika. Znanstveno-nastavni rad R. S. na drugim ustanovama obuhvaća materijale vezane uz njegov rad u Institutu za društvene nauke Sveučilišta u Beogradu, Institutu za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu te gradivo koje se odnosi na njegov rad na drugim visokoškolskim ustanovama u zemlji i inozemstvu. Autorski rad R. S. u prvom redu obuhvaća gradivo koje se tiče njegovih samostalnih ili u suatorstvu nastalih knjiga i članaka u zemlji i inozemstvu, suradnju u zbornicima, leksikografskim izdanjima i udžbenicima, predgovore ili pogovore, kao i njegov književni rad. Tu su uglavnom rukopisi tih radova, kao i popratni materijal vezan uz njih (dopisi i slično). Uređivački rad obuhvaća gradivo vezano uz razne stručne časopise koje je tijekom godina osnivao i uređivao, kao i uz zbornike. Značajan segment njegova znanstvenog rada bilo je i njegovo sudjelovanje u više znanstvenih projekata, pa se dio njegove ostavštine sastoji od dopisa; ugovora i drugih materijala vezanih uz to. Također treba spomenuti i raznovrsne materijale koji se tiču znanstvenih istraživanja R. S, od kojih se tematski razlikuju oni vezani uz Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu, omladinske brigade i radne akcije, radničko samoupravljanje te nacistički koncentracijski logor Buchenwald u kojem je R. S. bio zatočen tijekom Drugog svjetskog rata. Recenzentski rad R. S. obuhvaća recenzije koje je pisao za razne sociološke, psihološke, filozofske i druge rukopise. Budući da je R. S. tijekom svog radnog vijeka bio aktivan u brojnim institucijama, komisijama i udrugama, fond sadržava i znatnu količinu raznovrsnog gradiva s tim u vezi. U svojoj znanstvenoj djelatnosti R. S. je sudjelovao u radu velikog broja znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu, pa jednu cjelinu fonda sačinjavaju programi; pozivnice; okružnice i dopisi s tim u vezi, kao i tekstovi izlaganja R. S. na nekima od tih skupova. Tijekom godina je sudjelovao na raznim raspravama i tribinama, tako da gradivo sadrži i razne tekstove i pozivnice. Poveća količina poslovne i privatne korespondencije R. S. također čini sastavni dio ovog fonda. Sačuvane su i nagrade i priznanja koje su R. S. dodijeljena tijekom godina. R. S. je tijekom godina dao i brojne intervjue u tisku, od kojih je jedan dio sačuvan unutar fonda. Treba spomenuti i brojne fotografije njega i njegove obitelji, prijatelja, suradnika, sa raznih putovanja i dr., kao i audio i video zapise vezane uz stručnu djelatnost R. S. i njegovu smrt. Manji dio fonda sačinjava gradivo koje se odnosi na bliže članove obitelji R. S. Gradivo vezano uz drugu suprugu, Vesnu Kolarić-Kišur, obuhvaća korespondenciju sa prvim suprugom Miroslavom Juvančićem; potvrde o osiguranju stana i porezu; materijale vezane uz studij sociologije; liječničku dokumentaciju i fotografije. Gradivo koje se odnosi na Rudija Srđana i Olgu, sina i kći R. S. iz prvog braka, sastoji se najvećim dijelom od školskih svjedodžbi i pisama.

Fond obuhvaća njezine osobne spise (razne svjedodžbe i izvatke iz matičnih knjiga), spise o školovanju (svjedodžbe Ženske narodne osbnovne škole u Veloj Luci 1933.-1937. i svjedožbe Ženske realne gimnazije u Splitu 1937.-1946.). Obimna je serija njezinih znanstveno-stručnih radova od 1954. do 2008. U toj cjelini obuhvaćeno je i usavršavanje u Engleskoj 1958.-1959., doktorat (dopisivanje i rad „Biologija kopepoda Calanus Helgolandicus Claus iz Velikog jezera na otoku Mljetu“ 1964.), sudjelovanje na znanstvenim skupovima 1963./1995., projekti (Srdela-inćuni, Ribarstvo Vele Luke) 1962.-1995., prijedlog za godišnju republičku nagradu 1986., povelje i zahvalnice Instituta za oceanografiju i ribarstvo 1972., 2000., kao i sudjelovanje u organizaciji međunarodnog simpozija o meteorološkom tsunamiju (Vela Luka) 2007.-2008. U ovoj cjelini potrebno je još izdvojiti prepisku (Vasco Valdez, Zlatko Pinter, Herbert Sherman, H. Cushing...) 1959.-1997., fotoalbum (1955.-1995.) i press cliping 1958./2010. Posebnu seriju čine obiteljski spisi od 1849. do 2016. U njoj su obuhvaćeni rodoslovno stablo, literatura o obitelji, dnevničke bilješke oca Ivana i sina Šimuna Vučetića 1893./1956., imovina (nacionalizacija-denacionalizacija, agrar, nekretnine u Triportima) 1882./1991., ratna šteta 1944./1949., diobe 1849./1970., posebno spisi Tamarinog oca Šimuna Vučetića (krštenica, školovanje, prepiska, press cliping, pogreb) 1903./1997., kao i obiteljske fotografije 1916./1982.

Serija sadrži rukopisne i strojopisne koncepte etnoloških tekstova različitih autora, kao i rukopisne i strojopisne tekstove, špalte i probne otiske tekstova na kojima se nalaze Gavazzijeve rukopisne zabilješke u obliku primjedaba i ispravaka. Objavljeni radovi nekolicine autora sačuvani su u obliku separata ili kopija članaka iz publikacija.

Gradivo fonda sadrži rukopise uglavnom objavljenih radova Z. Vincea (prikazi, recenzije, kraći članci); ulomke koncepata predavanja, popise literature; razne zabilješke; kataloge izložbi; brošure, separate, osobne dokumente; korespondenciju te časopise. Gradivo se u najvećoj mjeri odnosi na njegov znanstveni i publicistički rad.

Serija obuhvaća gradivo koje se odnosi na znanstvene skupove kojima je tijekom godina B. H. prisustvovao u zemlji i inozemstvu (242 jedinice). Gradivo većinom obuhvaća pozive za sudjelovanje, tekstove B. H. ili drugih sudionika, korespondenciju, okružnice, popise sudionika, programe rada, upute, obavijesti, sažetke, novinske članke, plakate i sl. Ako nije drukčije naznačeno, organizator se nalazi u mjestu održavanja znanstvenog skupa.

SSSR. Lik vuka iz bajke za djecu isprepliće se sa današnjicom u kojoj se ne snalazi....

Fond sadrži privatnu i poslovnu dokumentaciju te dokumentaciju o profesionalnoj djelatnosti Vladimira Berdovića, dok manji dio osobne dokumentacije i korespodencije pripada Sofiji i Slobodanu Berdović. Najvažniji dio ostavštine čine notni zapisi (rukopisni i tiskani), ukupno 969 skladbi, te glazbene kritike koje je pisao za Radio Dubrovnik, Dubrovačke ljetne igre, glazbene časopise i dnevnu štampu. Tu su također i vrijedna stručna tiskana izdanja, katalozi, časopisi, stihovi i libreta raznih autora te plakati i bogata zbirka fotografija.

Zbirka obuhvaća uglavnom dionice, založnice i pripadajuće kupone hrvatskih novčarskih zavoda, dioničkih društava i zadruga iz razdoblja 1846-1944. godine, ali i druge. Od hrvatskih zavoda obuhvaćeni su: Prva Hrvatska štedionica, Hrvatska dionička vjeresijska banka u Zagrebu, Dalmatinska banka d.d. u Zagrebu, Narodna banka Kordun d.d. u Slunju, Banka za trgovinu, obrt i industriju d.d. u Zagrebu, Hrvatsko-slavonska zemaljska hipotekarna banka u Zagrebu, Hrvatska zemaljska banka d.d. u Zagrebu, Jugoslavenska banka d.d. u Zagrebu, Hrvatska banka za promet nekretninama d.d., Banka i štedionica za Primorje u Sušaku, Narodna banka d.d. Zagreb, Hrvatska gospodarska banka d.d. u Zagrebu, Hrvatska poljodjelska banka d.d. u Zagrebu, Slavonska agrarna štedionica d. d. Osijek, Hrvatska banka d.d. u Zagrebu, Središnja privredna i zadružna banka d.d.d u Zagrebu, Zagrebačka banka d.d. u Zagrebu, Dobrovoljačka banka d.d. u Zagrebu, Međunarodna banka d.d. u Zagrebu, itd. Od dioničkih društava i zadruga zbirka sadrži dionice sljedećih: Zagrebačka dioničarska pivovara i tvornica slada, Zagreb; Gospodarska tvornica mesnate robe i masti dioničarskog društva u Zagrebu, Prva hrvatska tvornica stearina, svijeća i sapuna d.d., Ogulin-Lika d.d. za industriju drva, "Hortus" Prva hrvatska tvornica konzerva d.d. Zagreb, Narodna šumska industrija d.d. Zagreb, "ISIS" dioničarsko društvo za industriju i promet droga i kemikalija, Zagreb, Zagorska šumska industrija d.d., Kemička tvornica d.d. u Osijeku, Titanit d.d. za kemičku industriju, Zagreb, "Slavia" dioničarsko društvo za industriju drva, Industrija žeste dioničko društvo u Zagrebu; Dioničarsko društvo za eksploataciju drva d.d., "UNION" paromlinsko dioničarsko društvo u Osijeku, Narodna šumska industrija d.d. u Zagrebu, Jugoslavensko petrolejsko d.d. u Zagrebu, Osječka ljevaonica željeza i tvornica strojeva d.d., Prvo hrvatsko slavonsko dioničko društvo za industriju šećera u Osijeku, itd. Zbirka sadrži i manji broj dionica novčarskih zavoda ili dioničkih društava s područja bivše Jugoslavije iz razdoblja do 1946. godine, stare mađarske dionice različite provenijencije iz razdoblja 1870-1919, austrijske dionice 1864-1922 i dionice drugih zemalja: Srbije, Poljske, Rusije, Bugarske, Belgijskog Konga, iz razdoblja 1881-1939. godine.

Zbirka fotografske opreme Hrvatskog državnog arhiva okuplja predmete pristigle u arhiv tijekom dva desetljeća (1994–2014) kroz razne akvizicije, a sačinjavaju je fotoaparati i raznolika oprema domaćih i stranih proizvođača. Kroz prikupljene primjerke analognih fotoaparata zbirka dokumentira razvoj fotografske tehnologije prošloga stoljeća počevši od kutijastih (tzv. box) kamera preko različitih jednookih i dvookih zrcalnih fotoaparata do onih džepnih ili za instant fotografiju. Zbirci također pripada i jedna drvena studijska kamera. Uz fotografske aparate dio su zbirke i njima pripadajući objektivi (odvojeni ili montirani na tijelo kamere), zatvarači, kasete za filmove, bljeskalice i tronošci, dok su od dodatne opreme prikupljeni različiti svjetlomjeri, torbe, pribor za kemijsku obradu fotografija, nekoliko aparata za povećavanje, okvir za kontaktno kopiranje snimaka, razni filtri, tablice za određivanje ekspozicije kao i svitci filmova srednjeg (6x6 cm, 6x7 cm, 6x9 cm) i leica formata. Opremu dopunjuje nekoliko priručnika s uputama za fotografiranje, cjenik/katalog fotografskih potrepština te bilježnica sa zabilješkama fotoreportera lista „Novosti“ Vladimira Horvata.

Gradivo fonda sadrži dokumente vezane za službovanje (imenovanja, namještenja i dr.) te materijale vezane za Gavazzijev pedagoški i znanstveni rad na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u koje spadaju predavanja; studentski radovi; materijali sa studija: stručni i znanstveni članci Gavazzija i drugih autora; fotografije uglavnom etnološke tematike te opsežna korespondencija s velikim brojem domaćih i inozemnih stručnjaka i ustanova.

Gradivo iz ostavštine Branka Horvata većinom je vezano uz njegov višegodišnji autorski, uređivački, politički i recenzentski rad, kao i za njegovu sveučilišnu i znanstvenu djelatnost na području ekonomije te radnu aktivnost u raznim institucijama i tijelima. Manja količina ostavštine obuhvaća njegovu osobnu dokumentaciju (iskaznice, mirovinska i sudska dokumentacija, dokumentacija o smrti i dr.); dnevničke zapise i gradivo vezano uz njegovo osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje (đačke knjižice, svjedodžbe, indeksi, diplome, rukopisi disertacija, bilješke i sl.). Sastavni dio ovog fonda također čini i poveća količina poslovne i manjim dijelom privatne korespondencije B. H. Budući da je B. H. tijekom svog radnog vijeka bio aktivan u brojnim institucijama, tijelima, udrugama, zakladama i odborima, fond sadrži znatnu količinu gradiva s tim u vezi. Ovdje se posebno ističe cjelina koja se odnosi na rad B. H. u Jugoslavenskom institutu za ekonomska istraživanja (kasnijem Institutu ekonomskih nauka) u Beogradu, a koja obuhvaća i rad u raznim ocjenjivačkim komisijama, posebice za izbor u viša znanstvena znanja. Gradivo koje se odnosi na djelatnost B. H. kao sveučilišnog profesora, napose na Fakultetu za vanjsku trgovinu/od 1982. Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, sastoji se prvenstveno od dokumentacije vezane uz zaposlenje, disciplinske postupke i umirovljenje, kao i materijala vezanih uz djelatnost u Odjelu za političku ekonomiju (službene korespondencije; zapisnika, izvještaja, bilježaka za predavanja; ispitnih pitanja). Ovdje se nalaze i komisijske ocjene magistarskih radova i doktorskih disertacija, a treba spomenuti i preporuke pisane studentima i suradnicima, kao i materijale koji se odnose na dugogodišnje nerealizirano nastojanje B. H. da osnuje postdiplomski centar izvrsnosti iz ekonomije. Znanstveno-nastavni rad B. H. na drugim visokoškolskim ustanovama u zemlji i inozemstvu obuhvaća službenu korespondenciju; nastavne planove i programe; izvještaje; ispitna pitanja i sl. Politički rad najvećim dijelom obuhvaća gradivo koje se odnosi na dugogodišnje članstvo B. H. u Komunističkoj partiji Jugoslavije/Savezu komunista Jugoslavije i njegovom hrvatskom sljedniku Savezu komunista Hrvatske-Stranke demokratskih promjena, kao i na djelatnost oko osnivanja i djelovanja u Udruženju za jugoslavensku demokratsku inicijativu i u Socijaldemokratskoj uniji. Dio gradiva odnosi se i na njegov angažman u osnivanju i radu Društva 'Josip Broz Tito' iz Zagreba. Autorski rad B. H. u prvom redu obuhvaća gradivo koje se tiče njegovih knjiga u zemlji i inozemstvu, suradnje u časopisima i novinama, zbornicima, leksikografskim izdanjima, kao i predgovora i manje količine bilješki. To su uglavnom rukopisi tih radova, kao i popratni materijali vezani uz njih (dopisi, ugovori, recenzije i sl). Ovdje se nalaze i najvjerojatnije neobjavljeni tekstovi i koncepti. Uređivački rad obuhvaća gradivo vezano uz stručne časopise, zbornike i enciklopedije koje je tijekom godina osnivao i/ili uređivao. Posebno se ističe cjelina koja se odnosi na časopis Ekonomska analiza. Recenzentski rad B. H. obuhvaća recenzije koje je pisao za razne, uglavnom ekonomske, rukopise. Ekonomsko-savjetodavni rad odnosi se na savjetodavnu djelatnost u Saveznom izvršnom vijeću SFRJ i pri vladi Perua, a većinom obuhvaća korespondenciju i tekstove. Jedan od segmenata njegovog znanstvenog rada bilo je sudjelovanje u više znanstvenih projekata, pa se taj dio ostavštine sastoji od dopisa; tekstova i drugih materijala s tim u vezi. Od ostalih cjelina ističe se Jugoslavenski naučni seminar za ekonomsku teoriju (JUNASET) i interdisciplinarna studijska grupa Čovjek i sistem. U svojoj znanstvenoj djelatnosti B. H. sudjelovao je u radu velikog broja znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu, pa jednu cjelinu fonda sačinjavaju programi; pozivi; okružnice i dopisi s tim u vezi, kao i tekstovi izlaganja B. H. na nekima od tih skupova. Tijekom godina je sudjelovao i na raznim raspravama, tribinama, predavanjima i razgovorima, tako da gradivo sadrži plakate; korespondenciju; pozive i tekstove s tim u vezi. Sačuvane su i nagrade i priznanja dodijeljene tijekom godina B. H. u zemlji i inozemstvu, pri čemu se ističe kandidatura za Nobelovu nagradu iz ekonomije 1983. B. H. je tijekom godina dao i brojne intervjue u domaćem i stranom tisku, u kojem je i često reagirao na razne napise, pa se dio fonda sastoji od ovakvog hemerotečnog gradiva. Treba spomenuti i biobibliografije koje je B. H. pisao tijekom godina, kao i njegove biografske bilješke. Sačuvana je i manja količina fotografija B. H. Manji dio fonda čini gradivo koje se odnosi na bliže članove obitelji B. H. Količinski se ističe cjelina koje se odnosi na njegovog oca, kirurga Artura Horvata, a koja između ostalog obuhvaća njegova sjećanja o sudjelovanju u Narodnooslobodilačkoj borbi i novinske članke, kao i cjelina koja se tiče djeda po majci, Antuna Stöhra, skladatelja, koja se sastoji od glazbenih programa; libreta; novinskih članaka; korespondencije i dr.

Serija sadrži iznimno opsežnu službenu (jer privatnih pisama uopće nema) korespondenciju M. Gavazzija s brojnim domaćim i inozemnim etnolozima, kulturnim antropolozima i stručnjacima iz drugih područja, kao i dopisivanje s domaćim i inozemnim znanstvenim i obrazovnim ustanovama i izdavačkim kućama. Dopisivanje s nekolicinom korespondenata trajalo je iznimno dugo. Najduži je vremenski opseg imalo dopisivanje sa slovenskim etnologom Vilkom Novakom (56 godina, od 1935. do 1991), a puno ne zaostaje niti dopisivanje s kulturnim povjesničarom Vladimirom Tkalčićem (49 godina, od 1921. do 1970). Korespondencija s V. Novakom je i najbrojnija (478 pisama), a od ostalih treba spomenuti dopisivanje s etnolozima Milenkom S. Filipovićem (383 pisma), Nikom Kuretom (269 pisama), Kazimierzom Moszynskim (245 pisama), Leopoldom Kretzenbacherom (239 pisama) i Borisom Orelom (194 pisma). Pored primljenih dopisa, Gavazzi je sačuvao i koncepte vlastitih odgovora na ista, pa se može reći da se radi o gotovo potpunoj korespondenciji stvaratelja fonda. Korespondencija broji oko 11900 pisama i koncepata Gavazzijevih odgovora te veći broj različitih priloga koji su dio korespondencije. Sačuvani su dopisi ukupno 1369 korespondenata.

Fond sadrži zapisnike sjednica Odbora Komore (1923-1945), službenu korespondencija Komore sa raznim stručnim tijelima (komore liječnika na svim razinama), sa upravnim tijelima i brojnim pojedincima. Materijale sjednica Disciplinskog suda Komore. Materijale o članstvu Komore (prijave i odjave, članarina i drugi doprinosi Komori, prisege članova Komore, popisi, evidencije o prebivalištu i namještenjima, izjašnjavanja o rasnoj pripadnosti i o precima te promjene židovskih prezimena), te o nadzoru nad radom liječnika i njihovu potpomaganju (od njihova pripravničkog staža, specijalizacije, privatne prakse, revizije diploma, sezonskog i noćnog rada i dr.).

Fond najvećim dijelom sadrži dokumentaciju koja se odnosi na imenovanja i odlikovanja Lazara Mamule. Osim toga, u fondu se nalazi i njegova biografija i malobrojna korespondencija.

Fond sadrži sjedničku dokumentaciju organa upravljanja (Upravnog odbora, Radničkog savjeta, Poslovnog odbora) uvezane zaključke, odluke i spise Upravnog odbora i Radničkog savjeta Željezare Sisak, zatim normativne akte (statute, samoupravne sporazume, pravilnike, stautarne odluke), planove rada (srednjoročne i godišnje), izvještaje o radu Kombinata, analize i studije, zapisnike i materijale sa sastanaka stručnih i radnih tijela (odbora, savjeta, komisija), popise radnika, matične knjige radnika, fotografije, povelje, zahvalnice, kataloge i cjenike, tiskovine, poštu i urudžbene zapisnike, projektno-tehničku dokumentaciju,...

Gradivo fonda sastoji se od fotografija i razglednica; korespondencije koju su razne osobe i ustanove uputile I. M. (među ostalima Otto von Habsburg, Radoslav Katičić, Josip Bozanić, Janko Vraniczany-Dobrinović, Franjo Šanjek, Vesna Girardi-Jurkić, Vane Ivanović, Antun Kozina, Irina Aleksander); brojnih tekstova koje je I. M. objavio u periodici i tisku (najvećim dijelom s područja numizmatike i medaljarstva te arheologije) mjestimično s popratnim materijalima; recenzentskih tekstova za izložbene kataloge i knjige; tekstova govora koje je I. M. održao prilikom otvaranja izložbi / muzeja; manje količine materijala u vezi njegova rada u Arheološkom muzeju u Zagrebu; manje količine novinskih članaka u kojima se spominje I. M; biobibliografija te manjih cjelina koje se odnose na njegove roditelje Mirka i Katarinu (oboje kemičari). Osim toga, sačuvani su i kazališni plakati HNK u Zagrebu za razne, većinom operne predstave, uključujući i plakat iz 1861. za predstavu 'Klobučar i opančar'; zatim veća količina kazališnih programa, deplijana i plakata za kazališna uprizorenja raznovrsnih glazbeno-scenskih i dramskih djela (opere, operete, baleti, rock-opere, mjuzikli, drame, komedije i lutkarske predstave) te za razne koncerte kojima je nazočio I. M. ili njegovi preci, u zemlji i inozemstvu; mjesečni bilteni koncertne dvorane 'Vatroslav Lisinski', Hrvatskog glazbenog zavoda i Zagrebačke filharmonije; pretplatne iskaznice za koncerte i koncertne cikluse i dr.

Fond sadržava dokumentaciju o djelovanju ustanove na polju obrazovanja odraslih, ali i organizacije drugih kulturnih sadržaja u mjestu. Od 1961. do 1975. opisane su brojne kulturne i obrazovne aktivnosti u mjestu. Prikazan je rad čitaonice i biblioteke. Ističe se dokumentacija o organizaciji tri Međunarodna susreta likovnih umjetnika koji su okupili mnoštvo renomiranih umjetnika iz svijeta, kao i dokumentacija o osnutku Zavičajnog muzeja, otkup zgrade Franulović Repak, ali i maketa brodova Nedjeljka Gugića Kotarca. U fondu se može naići i na podatke o djelovanju Odjela Ekonomske škole Split, Odjela Političke škole Dubrovnik, organizaciji Festivala amaterskih akazališta Hrvatske 1969. u Veloj Luci, kupnji kinoaparature za otvaranje Ljetnog kina. Djelovanje stvaratelja odvijalo se u kontekstu nedovoljnih financijskih sredstava i prostora za djelovanje i širenje muzejske zbirke.