Rezultati pretrage

Fond sadrži privatnu i poslovnu dokumentaciju te dokumentaciju o profesionalnoj djelatnosti Vladimira Berdovića, dok manji dio osobne dokumentacije i korespodencije pripada Sofiji i Slobodanu Berdović. Najvažniji dio ostavštine čine notni zapisi (rukopisni i tiskani), ukupno 969 skladbi, te glazbene kritike koje je pisao za Radio Dubrovnik, Dubrovačke ljetne igre, glazbene časopise i dnevnu štampu. Tu su također i vrijedna stručna tiskana izdanja, katalozi, časopisi, stihovi i libreta raznih autora te plakati i bogata zbirka fotografija.

Paralelno pratimo dvije vremenski i prostorno nepovezane priče. Jedan pijanac u baru verbalno zlostavlja putujućeg prodavača imigranta, gluhonijemu djevojku koja prosi i slijepog prodavača kupona za lutriju… Druga priča se odvija u ratom zahvaćenoj Bosni gdje troje djece bježi iz sela koje su paramilitarne srpske snage upravo uništile. Ubili su im roditelje, a oni pokušavaju pobjeći u šumu. Susreću jednog pripadnika srpske vojske koji im pomaže, a potom pronalaze jednog srpskog dječaka čije je selo također uništeno i koji je također izgubio roditelje. Svi zajedno nastavljaju putovanje….

Gradivo iz ostavštine Branka Horvata većinom je vezano uz njegov višegodišnji autorski, uređivački, politički i recenzentski rad, kao i za njegovu sveučilišnu i znanstvenu djelatnost na području ekonomije te radnu aktivnost u raznim institucijama i tijelima. Manja količina ostavštine obuhvaća njegovu osobnu dokumentaciju (iskaznice, mirovinska i sudska dokumentacija, dokumentacija o smrti i dr.); dnevničke zapise i gradivo vezano uz njegovo osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje (đačke knjižice, svjedodžbe, indeksi, diplome, rukopisi disertacija, bilješke i sl.). Sastavni dio ovog fonda također čini i poveća količina poslovne i manjim dijelom privatne korespondencije B. H. Budući da je B. H. tijekom svog radnog vijeka bio aktivan u brojnim institucijama, tijelima, udrugama, zakladama i odborima, fond sadrži znatnu količinu gradiva s tim u vezi. Ovdje se posebno ističe cjelina koja se odnosi na rad B. H. u Jugoslavenskom institutu za ekonomska istraživanja (kasnijem Institutu ekonomskih nauka) u Beogradu, a koja obuhvaća i rad u raznim ocjenjivačkim komisijama, posebice za izbor u viša znanstvena znanja. Gradivo koje se odnosi na djelatnost B. H. kao sveučilišnog profesora, napose na Fakultetu za vanjsku trgovinu/od 1982. Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, sastoji se prvenstveno od dokumentacije vezane uz zaposlenje, disciplinske postupke i umirovljenje, kao i materijala vezanih uz djelatnost u Odjelu za političku ekonomiju (službene korespondencije; zapisnika, izvještaja, bilježaka za predavanja; ispitnih pitanja). Ovdje se nalaze i komisijske ocjene magistarskih radova i doktorskih disertacija, a treba spomenuti i preporuke pisane studentima i suradnicima, kao i materijale koji se odnose na dugogodišnje nerealizirano nastojanje B. H. da osnuje postdiplomski centar izvrsnosti iz ekonomije. Znanstveno-nastavni rad B. H. na drugim visokoškolskim ustanovama u zemlji i inozemstvu obuhvaća službenu korespondenciju; nastavne planove i programe; izvještaje; ispitna pitanja i sl. Politički rad najvećim dijelom obuhvaća gradivo koje se odnosi na dugogodišnje članstvo B. H. u Komunističkoj partiji Jugoslavije/Savezu komunista Jugoslavije i njegovom hrvatskom sljedniku Savezu komunista Hrvatske-Stranke demokratskih promjena, kao i na djelatnost oko osnivanja i djelovanja u Udruženju za jugoslavensku demokratsku inicijativu i u Socijaldemokratskoj uniji. Dio gradiva odnosi se i na njegov angažman u osnivanju i radu Društva 'Josip Broz Tito' iz Zagreba. Autorski rad B. H. u prvom redu obuhvaća gradivo koje se tiče njegovih knjiga u zemlji i inozemstvu, suradnje u časopisima i novinama, zbornicima, leksikografskim izdanjima, kao i predgovora i manje količine bilješki. To su uglavnom rukopisi tih radova, kao i popratni materijali vezani uz njih (dopisi, ugovori, recenzije i sl). Ovdje se nalaze i najvjerojatnije neobjavljeni tekstovi i koncepti. Uređivački rad obuhvaća gradivo vezano uz stručne časopise, zbornike i enciklopedije koje je tijekom godina osnivao i/ili uređivao. Posebno se ističe cjelina koja se odnosi na časopis Ekonomska analiza. Recenzentski rad B. H. obuhvaća recenzije koje je pisao za razne, uglavnom ekonomske, rukopise. Ekonomsko-savjetodavni rad odnosi se na savjetodavnu djelatnost u Saveznom izvršnom vijeću SFRJ i pri vladi Perua, a većinom obuhvaća korespondenciju i tekstove. Jedan od segmenata njegovog znanstvenog rada bilo je sudjelovanje u više znanstvenih projekata, pa se taj dio ostavštine sastoji od dopisa; tekstova i drugih materijala s tim u vezi. Od ostalih cjelina ističe se Jugoslavenski naučni seminar za ekonomsku teoriju (JUNASET) i interdisciplinarna studijska grupa Čovjek i sistem. U svojoj znanstvenoj djelatnosti B. H. sudjelovao je u radu velikog broja znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu, pa jednu cjelinu fonda sačinjavaju programi; pozivi; okružnice i dopisi s tim u vezi, kao i tekstovi izlaganja B. H. na nekima od tih skupova. Tijekom godina je sudjelovao i na raznim raspravama, tribinama, predavanjima i razgovorima, tako da gradivo sadrži plakate; korespondenciju; pozive i tekstove s tim u vezi. Sačuvane su i nagrade i priznanja dodijeljene tijekom godina B. H. u zemlji i inozemstvu, pri čemu se ističe kandidatura za Nobelovu nagradu iz ekonomije 1983. B. H. je tijekom godina dao i brojne intervjue u domaćem i stranom tisku, u kojem je i često reagirao na razne napise, pa se dio fonda sastoji od ovakvog hemerotečnog gradiva. Treba spomenuti i biobibliografije koje je B. H. pisao tijekom godina, kao i njegove biografske bilješke. Sačuvana je i manja količina fotografija B. H. Manji dio fonda čini gradivo koje se odnosi na bliže članove obitelji B. H. Količinski se ističe cjelina koje se odnosi na njegovog oca, kirurga Artura Horvata, a koja između ostalog obuhvaća njegova sjećanja o sudjelovanju u Narodnooslobodilačkoj borbi i novinske članke, kao i cjelina koja se tiče djeda po majci, Antuna Stöhra, skladatelja, koja se sastoji od glazbenih programa; libreta; novinskih članaka; korespondencije i dr.

Fond sadržava: ostavštine i privatne arhive pojedinaca, gradivo društava i ustanova, priloge za crkvenu povijest Hrvata u Argentini, gradivo političkih stranaka i odbora Hrvata u Argentini, Hrvatskog narodnog vijeća u Argentini, o proslavama, komemoracijama, javnim skupštinama, demonstracijama i drugim događajima iz života hrvatske emigracije, životopise i nekrologe Hrvata u Argentini i Južnoj Americi, letke, proglase, memorandume, pisma.

Spisi fonda sadrže raznu dokumentaciju vezanu za iseljeništvo: politički rad iseljenika u svijetu, njihovu kulturnu i prosvjetnu djelatnost, njihovu organizaciju u svijetu, osnivanje klubova i domova. Tu su i spisi koji se odnose na iseljenički tisak u inozemstvu, uglavnom isječci iz novina. Manji dio gradiva odnosi se na rad i djelovanje hrvatskih društava te na osnivanje i rad Muzeja te muzejsko gradivo.

Sadrži novinske članke koje je pisao za argentinski list La nacion u Buenos Airesu.

Osobni fond Ante Tresić-Pavičić sadrži uglavnom korespondenciju (poslovnu i privatnu) i službene spise, uz nešto osobnih, pa su stoga formirane i slijedeće cjeline: I. Osobni dokumenti; II. Pasivna korespondencija (pisma 862 autora od kojih je 75 nečitkog potpisa, primljena od raznih osoba među kojima su pisma poznatih osoba iz književnog i političkog života); III. Aktivna korespondencija (sadrži 809 pisama upućena raznim osobama); IV. Službeni spisi (nastali njegovim političkim djelovanjem) i V. Razno (razne pozivnice, čestitke, posjetnice itd.).

Gradivo fonda sadrži osobne dokumente (krsni list, fakultetski dokumenti, ugovori, računi, medicinska dokumentacija), odlikovanja i plakete; nacrte i popratne materijale vezane za adaptaciju zgrade Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, HNK u Splitu, Zagrebačkog velesajma, Revelina (Dubrovnik), Muzejsko-memorijalnog centra Bele i Miroslava Krleže, urbanističke planove Zadra i Vrsara i brojne druge projekte; znanstvene radove; dijapozitive sa scenografijama; korespondenciju; materijale s predavanja; novine i novinske isječke; kataloge i druge materijale s izložaba te fotografije. Gradivo fonda odnosi se i na Rašičin nastavni, komisijski te znanstveni rad na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu; njegov rad u ministarstvima, zavodima i republičkim građevinsko-projektnim poduzećima, kao i sveučilišnim, republičkim i televizijskim odborima, komisijama, savjetima, udruženjima i sl.; rad projektnog biroa Rašica (od 1964. Projektni biro za arhitekturu i građevinarstvo-PAG) te Rašičin scenografsko-kostimografski rad za kazališne predstave. Osim toga sačuvano je i gradivo vezano uz Rašičine slikarske i arhitektonske izložbe; slikarski i autorski rad; znanstvene skupove i kongrese kojima je nazočio; gostovanja u radijskim i televizijskim emisijama, a jedna cjelina gradiva odnosi se i na njegovu suprugu Uršulu rođ. Zegrze. Dodatna cjelina gradiva odnosi se na arhitekticu Veru Marsić (1928-2010), Rašičinu dugogodišnju suradnicu.

Na razglednicama su prikazani motivi iz raznih mjesta diljem Hrvatske, susjednih zemalja i cijeloga svijeta. Zbirka je organizirana u dvije serije. Serija Hrvatska okuplja razglednice s motivima hrvatskih mjesta i prirodnih znamenitosti, a u seriji Strane zemlje nalaze se razglednice nastale u raznim državama svijeta.

Zbirka sadrži dokumente o masonima koji su na nekoliko načina pristizali u HDA. Prvu cjelinu čine dokumenti o masonima koje je Ivan Mužić prikupljao (uglavnom preslici rukopisa, ilustracije, crteži, časopisi i brošure, novinski članci, pisma i dopisi). Drugi dio čine spisi vezani uz rad lože Zagreb (uglavnom prepiska s ložama južne i jugoistočne Evrope).

Gradivo zbirke sadrži uvezane primjerke "Naše obnove" (Glasnik Hrvatske katoličke zajednice u Venezueli) od 1972. do 1996., uvezane kopije različitih članaka i osvrta koji osvjetljuju život i rad o. Osvalda Totha Debeljaka (fra Roko Romac), o. Anđelka Gegića Vidakovića i o. Ivana Triplata; uvezane kopije raznih članaka i osvrta te prijepise raznih dokumenata vezanih za povijest hrvatske emigracije u Venezueli; pismo Mije Salezija Škrinjara upućeno NSK u Zagrebu.

1. Iz obiteljskog arhiva Nevenke Malić-Ramous: a) Zbirka poslovica (narodnih) i citata (latinskih, književnih i drugih) u rukopisu (tri bilježnice, od toga dvije fragmentarne, nekoliko fragmenata; jezici hrvatski, srpski, latinski, talijanski, engleski, francuski, španjolski) koje je prikupio Mate Šoić – Mirilović (1838.-1922.), sudski činovnik na Općinskom sudu u Imotskom, djed Nevenke Malić – Ramous; b) Rodoslovlje obitelji Šoić-Mirilović iz V. Duišin: Plemstvo i povijest. Knezovi conti Šoić– Mirilović od bosanskih knezova Mirilovića (separat), iz Glasnika heraldike, god. II, br. 5-8, Zagreb 1938. (na rodoslovlju dodane bilješke pisane rukom te jedna bibliografska bilješka); c) Rukopisna bilješka o Mati Šoiću–Miriloviću i Nevenki Malić, 26.4.1985. 2. Ivo Žmak, Stevan Galogaža i Kritika: a) Nekrolog Ivi Žmaku, asistentu na pariškom Observatorijumu, idejnom osnivaču zagrebačkog književnog časopisa Kritika preminulom 3.12.1920. godine, s potpisom Stevana Galogaže, direktora Kritike, u novinama Riječ (fragment), br. 264, str. 7, 1921.; b) Posjetnica Ive Žmaka na francuskom Jean Jemacques, Stagiaire a l´Observatoire de Paris; c) Kritika : Književno umjetnička revija, god. II, br. 1, siječanj 1921.godine – u sadržaju između ostalog pjesma T. Ujevića Zidovi tišine u kojoj se spominje gospodin Žmak (potpis Nevenke Malićeve na naslovnici). 3.Priznanica udovice Carina kojom potvrđuje primitak iznosa od 200 kruna od Klonimira (Clemente) Malića, oca Nevenke i Milivoja Malića, na ime potpore obitelji, 1.4.1915.