Podijelite
Naslov
Pomirbeni sud u Kninu
Vrsta osobePravna osoba/Tijelo
PovijestNa temelju Napoleonova dekreta od 4. rujna 1806. godine Dandolo je 26. listopada 1806. donio Pravilnik o ustroju upravne i sudbene vlasti (Regolamento organico della giustizia civile, e punitiva per la provincia della Dalmazia) kojim se uređuje sudstvo, a stupio je na snagu 1. siječnja 1807. godine. Mrežu sudova u Dalmaciji prema ovom Pravilniku čine: 21 Pomirbeni sud (Giudizio di pace), od kojih je njih sedam na području okruga Split (Split, Trogir, Omiš, Sinj, Nerežišća, Hvar i Vis); dva prvostupanjska suda (Tribunale di prima istanza) u Splitu i Zadru; Prizivni sud (Corte d’Appello) imao je sjedište u Zadru, a trgovački sud (Tribunale di commercio) i Revizijski sud (Tribunale di cassazione di Regno) bili su u Milanu. Za kaznena djela uveden je državni branitelj i odvjetnik koji je zastupao okrivljenoga.
Pomirbeni sud u Kninu osnovan je temeljem Napoleonovog dekreta i provedbenom naredbom Vincenzo Dandola 1806. godine, a s radom je započeo 1807. godine. Pomirbeni sud u Kninu djelovao je do 1. veljače 1820. kada je na snagu stupio novi ustroj sudbene vlasti u Dalmaciji kojeg je provela Druga austrijska uprava.
MjestoPravni status osobesud
StatusAktivno
Vrijeme djelovanja1807-1820 g.
Ustroj osobeSud je imao suca, jednog ili dva pristava, službenog branitelja, asistenta, dva kancelira, nekoliko kancelarijskih službenika, vratara i poslužitelja.
Pomirbeni sud u Kninu bio je pod jurisdikcijom prvostupanjskog suda u Zadru.
FunkcijePomirbeni sudovi bili su stvarno nadležni u građanskim i imovinsko-pravnim predmetima bez prava priziva ako spor u novcu ili novčanoj vrijednosti nije prelazio 15 fiorina, a ako je vrijednost bila od 15 do 150 fiorina s pravom na priziv. Bez obzira na vrijednost spornog predmeta, u nadležnost ovih sudova ulazili su sporovi o poljskoj šteti, o granicama (međama) nekretnina, o smetanju posjeda, sporovi nastali iz uporabnog odnosa (ugovori o zakupu i najmu), sporovi o „poljskim služnostima“ (tok voda za natapanje), sporovi vezani za radne odnose (plaće, nadnice, službenički odnosi, obveze između gospodara i službenika), o poništenju kupoprodaja (napose onih o cijeni prodaje životinja), o depozitu, sporovi o verbalnim uvredama i svađama koje ne idu u kazneni postupak te pokušaji nagodbe. Pomirbeni je sud imao izvršni karakter, pa je sudac shodno tome mogao izdavati odgovarajuće odluke (npr. pljenidbe pokretnina i dr.).