Podijelite
Naslov
Pomirbeni sud u Šibeniku
Vrsta osobePravna osoba/Tijelo
PovijestVincenzo Dandolo je 27. listopada 1806., na temelju Napoleonovog dekreta od 4. rujna 1806., izdao naredbu o uređenju sudstva u Dalmaciji kojoj je priložio Pravilnik o ustroju građanskog i kaznenog sudstva u Pokrajini Dalmaciji. Po ovom je pravilniku novo sudsko ustrojstvo trebalo započeti radom 1. siječnja 1807. godine. Prema navedenom pravilniku u organizaciji sudstva u Dalmaciji mrežu sudstva čine dvadeset i jedan pomirbeni sud (Giudici di pace), dva okružna prvostupanjska suda (Tribunali di prima Istanza), Prizivni sud (Corte d’ Appello), Revizijski sud (Tribunale di cassacione del Regno) te Trgovački sudovi (Tribunale di commercio).
Upute o radu pomirbenih sudova Dandolo je izdao 14. prosinca 1806. godine zajedno s uputama za rad Kraljevskog odvjetnika i Glavnog kraljevskog odvjetnika. Mirovni suci sude u građanskim i kaznenim parnicama te mire zavađene strane u sporu. Za vrijeme francuske uprave od 1806. do 1809. godine na spisima je bio istaknut naslov naziva države Kraljevina Italija (Regno d’Italia), a od 1810. do 1813. godine u zaglavlju je istaknut naziv Ilirske Pokrajine (Provinces Illyriennes), a od 1815. do 1820. godine u doba Druge austrijske uprave nije bio istaknut naziv države nego naziv suda.
MjestoPravni status osobesud
StatusAktivno
Vrijeme djelovanja1807-1820 g.
Ustroj osobeNa čelu Pomirbenog suda stoji sudac, jedan do dva pristava, službeni branitelj, dva kancelira (jedan za građanske i jedan za kaznene predmete) i sudski poslužnik. Za vrijeme Ilirskih Pokrajina smanjen je broj osoblja u sudstvu pa je sud imao jednog suca, dva zamjenika i kancelistu. Pomirbeni sudovi imali su jedinstvenu kancelariju za sve vrste predmeta.
Pomirbeni sud u Šibeniku bio je pod jurisdikcijom Prvostupanjskog suda u Zadru. Pored navedenih sudova vodio je korespondenciju i s generalnim providurom, Glavnom upravom Ilirskih Pokrajina, komesarom pravosuđa u Ljubljani, Upravom za Dalmaciju u Zadru, Revizijskim sudom u Parizu, s nižim upravnim tijelima u okruzima, kotarima i općinama, a za vrijeme Druge austrijske uprave s Namjesnikom i Zemaljskom vladom u Zadru.
Prizivni sud bio je mjerodavan kao drugostupanjski sud protiv presuda arbitara, pomirbenih i prvostupanjskih sudova (ako vrijednost parnice prelazi 15 fiorina za pomirbeni sud ili 200 fiorina za prvostupanjski sud).
FunkcijePomirbeni sud je prvostupanjski samostalni sud koji sudi u građanskim i kaznenim predmetima na području određenog kotara. Mirovni suci sude u građanskim i kaznenim parnicama te mire zavađene strane u sporu. Pomirbeni sudovi bili su stvarno nadležni u građanskim i imovinsko-pravnim predmetima, bez prava priziva ako spor u novcu ili novčanoj vrijednosti nije prelazio 15 fiorina, a ako je vrijednost bila od 15 do 150 fiorina s pravom na priziv. Bez obzira na vrijednost spornog predmeta, u nadležnost ovih sudova ulazili su sporovi o poljskoj šteti, o granicama (međama) nekretnina, o ometanju posjeda, sporovi nastali iz uporabnog odnosa (ugovori o zakupu i najmu), sporovi o „poljskim služnostima“ (tok voda za natapanje), sporovi vezani za radne odnose (plaće, nadnice, službenički odnosi, obveze između gospodara i službenika), o poništenju kupoprodaja (napose onih o cijeni prodaje životinja), o depozitu, sporovi o verbalnim uvredama i svađama koje ne idu u kazneni postupak te pokušaji nagodbe. Pomirbeni je sud imao izvršni karakter, pa je sudac shodno tome mogao izdavati odgovarajuće odluke (npr. pljenidbe pokretnina i dr.).