Podijelite
Naslov
Državni arhiv u Karlovcu
Vrsta osobePravna osoba/Tijelo
OsnivačPovijestKako je Karlovac osnovan 1579. godine kao tvrđava za obranu Hrvatske i austrijskih nasljednih zemalja, tradicija čuvanja zapisa vezana je uz rad vojne uprave vojnoga komuniteta s vlastitim magistratom, osnovanim 1763. godine. Prve propise o zaštiti zapisa imamo u Statutu grada Karlovca od 18. veljače 1778. godine, donesenome godinu dana nakon izdvajanja Karlovca iz vojno-krajiške vlasti te njegove predaje građanskoj Hrvatskoj i građanskoj upravi 15. prosinca 1777. godine. U člancima 94.–105. Statuta utvrđuju se dužnosti bilježnika, među kojima i ona o brizi za arhiv (archivii cura), zatim se ističe njegova zadaća da se „krajem godine popišu svi spisi koje je trebalo popisati tijekom godine te se odlože u arhiv čiji je jedan ključ trebao imati bilježnik“ (cuius alteram clavim notarius habere debet) te se imao „marljivo brinuti da se ... Kraljevskome vijeću podnese godišnje izvješće o stanju arhiva i napredovanju popisivanja“. Na kraju se utvrđuje bilježnikova obveza da se „politički spisi pravilno odvoje od sudskih, a ovi od gospodarskih i da se potom svaka od ovih skupina spisa pravilno razdijeli prema vrstama“.
U vrijeme kratkotrajne francuske uprave (1809.–1814.) Karlovac je sjedište intendance Građanske Hrvatske, pa i sjedište općega bilježničkoga arhiva pri Prvostupanjskome sudu. Premda je briga za zaštitu zapisa spadala u trajne obveze i kasnijih upravnih tijela, prva arhivska ustanova u Karlovcu osnovana je tek nakon Drugoga svjetskoga rata. Savjet za nauku i kulturu Narodne Republike Hrvatske odlukom broj 1907/1957. godine usvojio je plan mreže arhivskih ustanova i osnivanje novih arhiva, pa tako i Arhiva u Karlovcu koji bi obuhvatio kotareve Karlovac, Ogulin i Gospić. Narodni odbor kotara Karlovac rješenjem broj 02/1-9730 od 16. rujna 1958. godine osniva Kotarski arhiv u Karlovcu, a izmjenom toga rješenja od 11. listopada 1960. godine, broj 05-6239, osnovan je Historijski arhiv u Karlovcu za područje kotareva Karlovac, Gospić i Ogulin. Prava osnivača preuzeo je 1963. godine Narodni odbor općine Karlovac rješenjem br. 06-6691/1.
Rješenjem br. 3688/1960., donesenim na sjednici Kotarskog vijeća i Vijeća proizvođača Narodnog odbora kotara Gospić, održanoj 6. srpnja 1960. godine, određeno je da će arhivsku službu na području kotara Gospić obavljati Historijski arhiv u Karlovcu, a Gospić će osigurati razmjerni dio financijskih sredstava. Za gradivo s područja Like još je 1959. godine osnovan sabirni centar u Smiljanu. U rješenju Narodnog odbora kotara Gospić br. 11-6753/1-1959 od 27. XI. 1959. godine istaknuto je: „… u Gospiću postoji sabirni centar u kome će se čuvati materijali s područja kotara Gospić. Perspektivno, tj. kada se situacija popravi i u kadrovskom i u materijalnom pogledu, pristupit će se u Gospiću formiranju samostalnog historijskog arhiva za kotar Gospić“. Isto tako Narodni odbor kotara Ogulin rješenjem br. 01-4171/1 od 30. VIII. 1960. godine određuje da arhivsku službu na području kotara Ogulin obavlja Historijski arhiv u Karlovcu, a Narodni odbor kotara Ogulin osigurava razmjerni dio financijskih sredstava.
Kako u Karlovcu nije bilo raspoloživog prostora za čuvanje arhivskog gradiva, i u Ogulinu je osnovan arhivski sabirni centar u prostorijama Frankopanske kule, koji je radio do izgradnje nove zgrade Arhiva u Karlovcu, kada je gradivo iz Ogulina prevezeno u nova spremišta. Prema tome, za potrebe prikupljanja i čuvanja arhivskoga gradiva bila su osnovana dva sabirna centra: jedan u Gospiću za općine s područja Like, a drugi u Ogulinu za područje Ogulina i Vrbovskog.
Novom administrativno-teritorijalnom podjelom NRH, izvršenom Zakonom o područjima općina i kotara u NRH („Narodne novine“ br. 39/62), ukinuti su kotarevi Gospić i Ogulin te suosnivači Arhiva postaju skupštine općina Donji Lapac, Duga Resa, Gospić, Gračac, Karlovac, Ogulin, Otočac, Ozalj, Slunj, Titova Korenica, Vojnić, Vrbovsko i Vrginmost. Ukidanjem kotareva 31. ožujka 1967. godine prava osnivača prenesena su na općinu Karlovac.
Usporedo s prikupljanjem gradiva i proširenjem prostora počeo je i rad na prikupljanju memoarskoga gradiva za povijest radničkog pokreta i NOB-a te rad na izdavanju arhivskoga gradiva. Već 1969. godine izašao je prvi Zbornik radova i sjećanja za područje Karlovca, Korduna, Like, Pokuplja, Gorskog kotara i Žumberka. Rješenjem Ministarstva kulture Republike Hrvatske 1993. godine Arhiv je promijenio naziv u Povijesni arhiv Karlovac. Prava i dužnosti osnivača obavlja Ministarstvo kulture u okviru ovlasti Vlade Republike Hrvatske (klasa 025-04/94-01/01, urudžbeni broj: 5030104-94 od 27. svibnja 1994.).
Temeljem Zakona o arhivskom gradivu i arhivima („Narodne novine“ broj 105/97) Arhiv djeluje kao Državni arhiv u Karlovcu. Treba napomenuti da je tek 1999. godine Uredbom Vlade Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 101/99) osnovan Državni arhiv u Gospiću kao najnovija arhivska ustanova u Republici Hrvatskoj i to kao područni državni arhiv, koji obavlja arhivsku službu na području Ličko-senjske županije, osim gradova Senja i Novalje, te na području Zadarske županije, i to za Općinu Gračac i naselje Srb. Državni arhiv u Karlovcu predao je novoosnovanom arhivu u Gospiću gradivo s područja njegove teritorijalne nadležnosti.
DjelatnostiMjestoPravni status osobejavna ustanova
NapomenaNarodni odbor kotara Karlovac Rješenjem broj 02/1-9730 od 16. rujna 1958. godine osniva Kotarski arhiv u Karlovcu, a Izmjenom toga Rješenja od 11. listopada 1960. godine broj 05-6239 osnovan je Historijski arhiv u Karlovcu za područje kotareva Karlovac, Gospić i Ogulin. Prava osnivača preuzeo je 1963. godine Narodni odbor općine Karlovac rješenjem br. 06-6691/1.
JezikHrvatski
PismoLatinica
StatusAktivno
Vrijeme djelovanja1960 g.
Ustroj osobeU Arhivu su ustrojeni sljedeći odjeli:
Odjel za sređivanje i obradu arhivskog gradiva,
Odjel za informacijsko-dokumentacijske poslove i zaštitu arhivskog i dokumentarnog gradiva izvan arhiva
i Odjel za opće, računovodstvene i tehničke poslove.
FunkcijeSukladno čl. 41. st. 2. Zakona o arhivskoj djelatnosti i arhivima (NN 105/1997) područni Državni arhiv u Karlovcu vrši nadzor nad pismohranama i poduzima zakonske mjere za zaštitu te preuzimanje arhivskoga gradiva koje nastaje djelatnošću državnih tijela, pravnih osoba s javnim ovlastima i javnih službi koje obavljaju djelatnost na području djelovanja ovog Arhiva.
Državni arhiv u Karlovcu u svojoj područnoj mjerodavnosti ima 50 stvaratelja arhivskoga gradiva I. kategorije, 52. stvaratelja II. kategorije i 130 stvaratelja III. kategorije.