Podijelite
Naslov
Državni arhiv u Splitu
Vrsta osobePravna osoba/Tijelo
OsnivačPovijestPrvi poznati propisi o čuvanju arhivskoga gradiva na području Hrvatske potječu iz Splita. Već u prvome splitskom statutu iz 1240., odnosno u sačuvanom statutu iz 1312. godine, bila je istaknuta posebna odredba o čuvanju arhivskoga gradiva i rukovanju njime „de inventaris librorum comunis Spalati“. Zahvaljujući takvoj odredbi sačuvano je bogato arhivsko gradivo splitske komune, nezaobilazni i nezamjenjivi izvor za proučavanje prošlosti grada Splita.
Nažalost, mjerodavni u kasnijem razdoblju, a osobito u 20. stoljeću, nisu pokazivali skrb u zaštiti i čuvanju arhivskoga gradiva na području grada Splita kakvu su tome gradivu posvećivali „splitski oci“ ranoga srednjovjekovlja. Gradivo Namjesništva u Zadru nastalo 1880.–1918., a preneseno 1923. godine iz Zadra, stradalo je u Splitu. U požaru koji je 1969. godine zahvatio jedno spremište uništeno je 25 fondova novijega gradiva, dok je 28 fondova djelomično izgorjelo.
Saveznom uredbom iz 1951. i rješenjem Gradskoga NOO-a Splita potaknuto je sustavno skupljanje arhivskoga gradiva u Splitu. Odlučeno je da Muzej grada Splita bude ustanova koja će skrbiti o prikupljanju i popisivanju arhivskoga gradiva, stoga su mu dodijeljena i dva djelatnika zadužena za arhivsko gradivo. Godine 1951. Muzej je dobio i spremište za odlaganje prikupljenih arhiva u Arnirovoj kuli u Dioklecijanovoj palači. Kada je Arhiv 1952. godine osnovan, preuzeo je sve skupljeno gradivo.
Nemar vlasti prema arhivskome gradivu očitovao se naročito nakon osnivanja splitskoga Arhiva 1952. godine. Smještaj Arhiva u bivšoj Biskupskoj palači bio je neprikladan zbog vlažnog, skučenog i prenatrpanog prostora, a spremišta su bila dislocirana. Zbog takvog stanja ustanova nije mogla obavljati sve svoje stručne i zakonske obveze. Arhivsko gradivo s terena nije se moglo preuzimati budući da su spremišni prostori bili prenatrpani, pa je tomu gradivu prijetilo uništenje.
Nakon 1990-ih, u samostalnoj Hrvatskoj, u novom ozračju počelo se ozbiljno skrbiti o pisanoj baštini. Uspostavom nove demokratske vlasti i odlaskom bivše JNA iz Splita predloženo je da se za Arhiv osigura neka zgrada koju je vojska napustila. Utvrđeno je da je za Arhiv najprikladnija zgrada bivšega Vojno-pomorskoga muzeja i Vojne biblioteke u tvrđavi Gripe. Ta zgrada u srcu grada, bivša austrijska vojarna u staroj mletačkoj tvrđavi iz 17. stoljeća, temeljito je obnovljena prije useljenja spomenutoga muzeja i knjižnice. Prostor je bio dovoljno velik i odgovarao je gotovo svim arhivskim standardima.
Ujesen 1992. godine Vlada Republike Hrvatske ustupila je na korištenje bez naknade splitskoj općini cijeli kompleks tvrđave Gripe. Odlukom od 24. veljače 1993. splitska općina dodijelila je splitskome Povijesnom arhivu glavnu zgradu u tvrđavi Gripe ukupne površine od 4 800 četvornih metara na dvadesetogodišnje korištenje, također bez naknade. Iako je ugovor potpisan, njegovo ostvarenje se odgađalo. Ministarstvo obrane u veljači 1994. predložilo je Vladi RH izmjenu odluke o predaji objekta tvrđave Gripe gradu Splitu, čemu se usprotivilo Ministarstvo kulture. Na sastanku koordinacijskih odbora krajem veljače 1994. odlučeno je da se prostor u tvrđavi Gripe dodijeli Povijesnom arhivu na korištenje.
Budući da nije bilo pomaka glede arhivskog preseljenja, zastupnik u Županijskom domu Sabora Zvonimir Puljić krajem 1994. postavio je pitanje u vezi s Arhivom te zatražio izričit Vladin odgovor. Odgovoreno mu je 20. siječnja 1995. godine da preseljenje Arhiva nije sporno, ali da prije toga Grad treba osigurati prostor za Pomorski muzej i zbrinuti njegove djelatnike. Gradsko poglavarstvo je zato izmijenilo odluku iz veljače 1993. i aneksom ugovora ustupilo Pomorskom muzeju 1 130 četvornih metara prostora u zgradi koja je već bila dodijeljena Arhivu, dok je Arhivu ostalo na raspolaganju 3 670 četvornih metara.
Državni arhiv u kolovozu 1996., nakon dugotrajnih nastojanja, započeo je adaptaciju dodijeljenog prostora. Dana 11. veljače 1997. novi arhivski prostor svečano je otvorio ministar kulture Božo Biškupić, što je bio značajan kulturni događaj za grad Split i Hrvatsku u cjelini.
MjestoPravni status osobejavna ustanova
JezikHrvatski
PismoLatinica
StatusAktivno
Vrijeme djelovanja1952 g.
Ustroj osobeOrganizacijski Arhiv se sastoji od odjela:
Odjel općih poslova,
Odjel za nadzor nad arhivskim i registraturnim gradivom,
Odjel za sređivanje i obradu arhivskoga gradiva,
Odjel Arhiva mapa za Istru i Dalmaciju,
Odjel- Radionica za restauraciju, konzervaciju i Knjigovežnicu,
Odjel filmske zbirke,
Informacijsko-dokumentacijski-komunikacijski centar.