Podijelite
Naslov
Mohorovičić, Stjepan
Vrsta osobeOsoba
PovijestStjepan Mohorovičić (Bakar, 20.08.1890. – Zagreb, 13.02.1980.), fizičar, astronom, matematičar.
Matematiku i fiziku studirao u Zagrebu (1908.-1912.) i Göttingenu (1912.). Srednjoškolski profesor u Bjelovaru, Koprivnici, Osijeku i Zagrebu i upravitelj vojnih meteoroloških postaja (1914.-1918.). Bavio se problemima iz više znanstvenih područja.
Znanstveni rad započeo u seizmologiji nastavljajući se tako na temeljno otkriće svog oca Andrije. Razvio novu teorijsku metodu određivanja dubine potresa i dao prvu potvrdu postojanja Mohorovičićeva diskontinuiteta ("Gerlands Beiträge zur Geophysik", 1914.). Postavio teoriju o postanku Mjeseca tvrdeći da i Mjesec ima koru i Mohorovičićev diskontinuitet ("Astronomische Nachrichten", 1924; "Gerlands Beiträge zur Geophysik", 1927.) što je potvrđeno 1969. godine (projekt Apollo). Značajan broj njegovih radova posvećen je kritici i osporavanju Einsteinove teorije relativnosti. Izveo relaciju za crveni pomak spektralnih crta koje nastaju zbog djelovanja gravitacijskog polja zvijezda ("Annalen der Physik", 1927.) i predvidio vrlo veliku moguću gustoću svemirske tvari ("Zeitschrift für Physik", 1923.). Postavio vlastitu teoriju relativnosti.
Njegov najvažniji znanstveni rezultat je prvo postuliranje pozitronija, vezanog stanja elektrona i pozitrona ("Astronomische Nachrichten", 1934.) čije je postojanje eksperimentalno dokazano 1949.-1952. Nazvao ga je electrum (skraćeno Ec). Znao je za pozitron prije Diracove teorije pozitrona. U matematici istraživao integralne jednadžbe Fredholmova i Volterrina tipa te Fredholmove determinante. Uveo jednadžbe četvrte vrste i dao njihova rješenja.
MjestoPravni status osobefizička osoba
JezikHrvatski
PismoLatinica
StatusAktivno
Vrijeme djelovanja1890-1980 g.
FunkcijeFizičar, astronom, matematičar.