Podijelite
Naslov
Šegvić, Kerubin
Vrsta osobeOsoba
Ostali naziviPovijesniŠegvić, Matej MarinAlternativniLucki, Pierre
PovijestKerubin Šegvić (Split, 23.02.1867. - Zagreb, 30.06.1945.), hrvatski teolog, povjesničar i književnik.
Gimnaziju je upisao u Zadru, novicijat pohađao u Kopru. Zaređen je 1889., a teologiju je završio 1890. godine. Bio je propovjednik na talijanskom jeziku u Kopru, Gorici i Trstu, zatim nastavnik u Kopru, na Korčuli i u Kotoru. God. 1895. počeo je studirati slavistiku u Zagrebu. Aktivno se uključio u politički život kao pripadnik Stranke prava te uređivao Novi vijek. God. 1906. otišao je u Sarajevo, gdje je uređivao Hrvatsku narodnu zajednicu i Napredak. Protjeran iz Sarajeva zbog zagovaranja hrvatskih prava, u Zagrebu je aktivno sudjelovao u polemikama starih i mladih kao jedan od glavnih teoretičara i ideologa struje starih.
Nakon I. svjetskog rata osnovao je list Hrvat, uređivao Hrvatski list u Osijeku, osnovao Hrvatsku riječ u Splitu, a zbog članka Ustaj bane, Hrvatska te zove, izbavi nas iz nevolje ove bio je osuđen na tri mjeseca zatvora. Uređivao je Hrvatsku smotru (1933.), a u početku stvaranja NDH sudjelovao u misiji u Italiji, o čem je objavio knjigu U prvim mjesecima stvaranja NDH (1944.). Zastupao je teoriju o gotskom podrijetlu Hrvata pozivajući se na podatke Tome Arhiđakona iz XIII. st. (Gotsko podrijetlo Hrvata – Die gotische Abstammung der Kroaten, 1936.). Nakon rata bio je osuđen kao kolaboracionist i strijeljan. Kao prozaik javio se 1890-ih pripovijetkama bez veće umjetničke vrijednosti. Uspješniji kao pisac za djecu, pisao je priče kojima je osnovna namjena didaktičnost i podučavanje. Povijesni romani Lopudska sirotica (1903.) i Posljednji Kotromanići (1905.) odražavaju zanimanje za usmenu i pučku predaju u duhu neohistorizma početkom 20. st. Okušao se i kao književni kritičar, povjesničar i povjesničar književnosti zasnivajući svoje prosudbe uglavnom na paraznanstvenim procjenama te na nedovoljno provjerenim podatcima (Kratka povijest hrvatske /srpske/ književnosti, 1911.). Objavio je opsežnu studiju o E. Kumičiću te prikaze života E. Kvaternika, G. Martića i A. Starčevića. Žestok polemičar, predstavnik konzervativne struje, vjeran starčevićanskim idejama, Šegvić će u hrvatskoj književnosti ostati zabilježen kao vrlo plodan pisac i književni kritičar.
MjestoPravni status osobefizička osoba
JezikHrvatski
PismoLatinica
Vrijeme djelovanja1867-1945 g.
FunkcijeKatolički svećenik i istraživač rane i srednjovjekovne hrvatske povijesti.
VIAF osoba