Podijelite
Arhivska oznaka
HR-DASK-585-8
NaslovVeduta grada i utvrde Kostajnica, 1617. Zbirka grafika Državnog arhiva u Sisku
Vrijeme nastanka1617-1617 g.
RazinaSadržajOriginalan potpis: CASTANOWIZ – Croatiae Propugnaculum; prijevod: "Kostajnica – Predstraža Hrvatske". Kolorirana grafika prikazuje Grad i tvrđavu Kostajnica prikazane u panoramskom pogledu s juga. U prednjem planu dominira brdo Djed (poznato i iz današnje topografije). Tvrđava i naselje prikazani su detaljno, sa zidinama, kulama, crkvama i uređenim poljoprivrednim krajem. Rijeka Una jasno je ucrtana i označena.
Prikaz je istodobno topografski, propagandni i vojno-strateški.
Autor: najvjerojatnije Gasper Bouttats (bakrorezac), Crtač: Jan Peeters (topograf i putopisac), Izdavač: G. Houfnaglius, naveden u donjem lijevom kutu – izdavač iz Antwerpena
Potpis: „Communicavit G. Houfnaglius. A° 1617“
Na stražnjoj strani grafike (revers) naveden je tekst na francuskom jeziku koji donosi povijesni opis grada Kostajnice (Castanowitz), posebice u kontekstu ratova s Osmanlijama. Tekst opisuje višestruke pokušaje zauzimanja Kostajnice (Castanowitz) od strane kršćanske vojske krajem 16. stoljeća, u kontekstu Habsburško-Osmanskih ratova. Naglašava se vojna važnost tvrđave na Uni i težina borbi na hrvatskoj granici tog vremena. "CASTANOVITZ; Godine Gospodnje 1592. sultan Amurat III., sultan Turaka, glavni napad usmjerio je preko Hafiza-paše, koji je bez obzira na mir sa kršćanima, pod izlikom da štiti granice cara Rudolfa II., osvojio ovo mjesto, koje se nalazi uz rijeku Unu. Tu je sagradio tvrđavu kako bi ne samo zastrašio kršćane, već i kako bi mogao učinkovito napasti Njemačku i Italiju, za što su ga bodrili Hrvati, koji su mu omogućili pristup s vojskom, jer su već prije bili podložni Hafizu-paši. Ova tvrđava, koju nazivamo Castanowitz, nalazi se na brdu, okružena rijekom Unom, i vrlo je pogodna za obranu, s brojnim skladištima i poljima pogodnim za opskrbu. Tvrđava je bila u rukama Turaka, sve dok ju nije zauzeo kršćanski vojvoda Petrinja, po zapovijedi nadvojvode Maksimilijana, godine Gospodnje 1595., kada je bila opskrbljena od strane turskog zapovjednika Lencoutius, tadašnjeg kapetana grada. No kasnije su je Turci ponovno preuzeli. Petrinja je tada bila spaljena, a oni koji su je branili bili su ubijeni ili zarobljeni. Dvije godine kasnije, tj. 1597., ponovno je pokušano zauzimanje Castanowitza, pod vodstvom vojvode Herbersteina, uz pomoć triju pukovnija tzv. “Štajerskih strijelaca”, no unatoč artiljerijskoj opsadi i napadu, nisu uspjeli zbog snažne obrane turske strane. Turci su imali oko 4000 vojnika, među kojima mnogo janjičara, topnika i konjanika. Kršćani nisu uspjeli zauzeti tvrđavu, a Herberstein se povukao nakon što je procijenio da su gubici previsoki."
Količina1 Komad
JezikPosjednikLicencaMjesto (grad/općina)Oznaka arhivaHR-DASK
Status dostupnostiJAVNO
Vrsta zapisaVrsta sadržaja