Podijelite
Arhivska oznaka
HR-DASK-918-37
Naslov Željezara Sisak. Proizvodnja čeličnih spojnica Glina, 1975-1991
Vrijeme nastanka1975-1991 g.
RazinaSadržajPodfond sadrži većinom projektnu dokumentaciju, normativne akte, planove razvoja, planove investicija i dr.
Količina0.7 Dužni metar
JezikPismoLatinica
PosjednikLicencaMjestoOznaka arhivaHR-DASK
Status dostupnostiJAVNO
NapomeneOpća napomenaFragmentarno sačuvanoNapomena o sređenostiNije sređenoBiografija/povijestUz pomoć Fonda za razvoj privredno nedovoljno razvijenih krajeva SR Hrvatske i tadašnjeg metalurškog giganta Željezare Sisak, u Glini je 1973.g. otvoren metaloprerađivački pogon za proizvodnju čeličnih spojnica kao dio Željezare Sisak.
U početku je pogon bio mali. Zapošljavao je oko 25 radnika, ali je imao ambiciozan investicijski program unutar Metalurškog kombinata Željezare. Godine 1977. izgrađena je nova hala s modernim postrojenjem, što je omogućilo povećanje kapaciteta. U studenom 1984. godine otvorena je moderna Tvornica rezervnih dijelova i pribora u Glini, u sklopu programa razvoja metaloprerađivačke industrije, koja je zaposlila još oko 240 radnika. Ovaj razvoj naglašava prelazak od jednostavnijeg pogona (čelične spojnice) prema složenijoj proizvodnji rezervnih dijelova i pribora.
Godine 1978. OOUR PČS Glina ulazi u sastav novoosnovane Radne organizacije Metalna industrija i montaža i u tom svojstvu će ostati sve do 1989. godine kada je SOUR MK Željezara Sisak transformiran u Složeno poduzeće, a RO MiM postaje Poduzeće Metalna industrija i montaža. OOUR-u PČS Glina vraćen je status pogona. Nakon transformacije Željezare Sisak u dioničko društvo, 1991. godine, Poduzeće MiM postaje društvo Metaling d.o.o. Sisak koje je među ostalim, uključivalo i pogon PČS Glina.
Nakon okupacije grada Gline od strane srpskih pobunjeničkih snaga sredinom 1991.g.u Glini, kao i druge industrijske tvornice u tom području, prestao je normalnu proizvodnju jer je grad ušao u ratnu zonu, a većina netransformiranih privatnih i državnih industrijskih subjekata je prekinula proizvodnju zbog rata, etničkog čišćenja i odlaska radnika; pod kontrolom tzv. Republike Srpske Krajine nije bilo regularne lokalne hrvatske uprave ni tržišnih uvjeta za nastavak rada.
Nakon oslobađanja industrijska proizvodnja u Glini nije automatski obnovljena — mnogi pogoni su ostali napušteni, oštećeni ili su integrirani u druge gospodarske strukture u mirnodopsko vrijeme.
Lokacija izvornikaSpremište DASK B3/VI/3
Vrsta zapisaVrsta sadržaja