Rezultati pretrage

U fondu se nalazi gradivo nastalo između 1924. i 1946. godine. Gradivo je slabo sačuvano: sačuvani urudžbeni zapisnici, zapisnici sjednica učiteljskog zbora (vrlo cjelovito), knjige inventara, oglasna knjiga i sl. Škola je 1945. godine dobila status niže gimnazije, ali su i dalje sve službene knjige ostale iz građanske škole. Tako su npr. zapisnici učiteljkog zbora od 1924.-1934. (u ovom inventaru knjiga br. 4) vođeni do 6. prosinca za Višu pučku školu a od 13. studenog za Građansku. Budući da je najviše zapisnika nastalo u Građanskoj školi, knjiga je stavljena u ovaj fond. Zapisnici učiteljskog zbora za za dio 1945. i 1946. godinu vođeni su u Nižoj gimnaziji ali svojim sadržajem najviše se odnose na Građansku školu, pa su zato stavljeni u ovaj fond. Knjiga odsustvovanja vođena je u Građanskoj školi, Gimnaziji i Osmogodišnjoj školi, a takvih primjera ima još. Poslovni zapisnik 1921.-1925. stavljen je u ovaj fond , iako je najvećim dijelom vođen u pučkoj školi, da bi se na neki formalan način potvrdilo kad je Građanska škola počela s radom. Istraživačima treba napomenuti da pri proučavanju ovoga fonda treba pogledati i fond osnovne škole i gimnazije u Županji.

Gradivo fonda slabo je sačuvano, a sadrži dokumentaciju nastalu radom Šumsko-pokusne stanice u Vinkovcima u rasponu 1949.-1963. godine. Najvrjednije gradivo, uz relativno slabo sačuvanu cjelinu tekućih spisa, odnosi se na analize šumskog prirasta i sastava šumskog fonda, hidrografske analize, te analize pojava šumskih štetnika i sl.

Uredovni naputak za miešovite i političke urede kotarske i stolične u § 65 određuje način vođenja urudžbenog zapisnika («podnesni ili poslovni napisnik») kod kotarskih ureda i prema ovom naputku vođeni su i kasniji kotarski urudžbeni zapisnici. Spomenuti paragraf glasi: Podnesni ili poslovni (politički) napisnik vodi se po priklopljenom izgledu III. u deset rubrikah. Brojevi napisnika počimaju od onog dana, kojeg je ured stupio u dielatnost, a zatim svakog 1. Siečnja, sa brojem j e d a n, i teku do posliednjeg Prosinca, pri Čemu ima se izbiegavati svaki broj drobišni, svako preskakivanje ili ponavljanje brojevah. Napisnik podnesni ima se vezat na koncu godine i predat registraturi, iza kako budu riešeni i obavljeni svikolici komadi poslovni. Spisi su vođeni prema rednome broju (numems currens) i tako su odlagani. Više spisa u jednome predmetu obično su vezani tankim koncem ili tanjom špagom, kasnije ljepljeni jakim ljepilom (koje i danas djeluje) i metalnim spjalicama. U jednom razdoblju, potkraj 19. stoljeća, predmeti spisi su vezani u cjeline i mogu se pratiti kroz urudžbeni zapisnik. Nema stalne metodologije u načinu praćenja predmeta, jer ili su odlagani u najstariji, ili (rjeđe) najmlađi broj ili je svaki predmet samostalan (ali se može pratiti kroz urudžbeni zapisnik). U urudžbenom zapisniku postoji rubrika registraturna oznaka, ali nije uvijek ispunjavana. Kao pomoćne knjige vođena su kazala koja prate urudžbene zapisnike. Nažalost, kazala su vrlo slabo sačuvana, što pri istraživanju, zbog velikog broja predmeta svake godine, stvara probleme. Za pojedine odjele vodili su se, uz glavni urudžbeni zapisnik, i odjelni urudžbeni zapisnici. U ovom fondu vrlo malo ih je sačuvano, ali prema sačuvanim i prema zakonskim odredbma to se može naslutiti. Sačuvani su samo djelomično kazneni urudžbeni zapisnici i urudžbeni zapisnici kotarskog veterinara. Rezervatni spisi (kratica res. ili rezervata) su akti čija je obrada pridržana za određeno službeno lice. Povjerljivi ili tajni spisi (pov.) su akti čijije sadržaj namijenjen samo odredenom broju lica. Prezidijalni spisi su akti predsjedništva kao posebne organizacijske jedinice. Za rezervatne, povjerljive i prezidijalne spise vođeni su posebni protokoli (jedna knjiga i za više godina) i (ponekad) kazala. Pov. spisi sačuvani su za razdoblje od 1921. do 1944., prs. od 1905.-1919. i res. od 1875.-1880. Projektna dokumentacija upisivana je redovito u glavni urudžbeni zapisnik i nema traga daje vođen odjelni upisnik. Zbog nedostatka odjelnog upisnika i malo sačuvanih kazala, projektna dokumentacija je izdvojena kao serija i složena po abecednom redu imena sela, a unutar toga prema brojevima urudžbenog zapisnika.

Fond sadrži gradivo nastalo poslovanjem MNO Sotin u razdoblju od 1945. do 1952. godine. Riječ je uglavnom o redovnim spisima (razni dopisi, odluke, izvješća i sl.) te o manjoj količini povjerljivih spisa i spisa matičara, kao i o nekoliko knjiga pomoćnih evidencija uredskog poslovanja. Gradivo nije cjelovito sačuvano (uglavnom nedostaju svi spisi unutar pojedinih godišta, kao i cijelo 1949. godište). Iz najstarijeg sačuvanog spisa (spis br. 4 od 17. travnja 1945.) vidljivo je kako je Mjesni narodni odbor Sotin započeo s radom neposredno po završetku borbi na tzv. Srijemskom frontu, u travnju 1945. Završetak djelovanja MNO Sotin 1952. godine nije evidentiran zaključivanjem i odlaganjem urudžbenog zapisnika već je novoustanovljeni NOO Sotin jednostavno nastavio uvoditi spise u urudžbeni zapisnik dotadašnjeg MNO Sotin. S obzirom na to da najstariji sačuvani spis NOO Sotin predstavlja Zapisnik sa sastanka izbornog tijela za izbor Općinskog narodnog odbora Sotin (6. svibnja 1952. godine, broj spisa 361) prestanak djelovanja (i zavođenja spisa) MNO Sotin vjerojatno se odnosi na taj ili neki drugi njemu blizak datum.

Fond se sastoji od1 serije nastale radom Mjesnog narodnog odbora Stari Mikanovci. Fond sadrži: Urudžbene zapisnike (4 knjige).

Urudžbeni zapisnici.

Gradivo fonda slabo je sačuvano, i sadrži fragmentarno sačuvane zapisnike Zborova radnika i Radničkog savjeta, sačuvanih u rasponu 1977.-1986. godine.

Ovaj fond bio je prvi fond koji je preuzet u Arhivski sabirni centar 1990. godine kad je Arhivski centar osnovan. Kako je poduzeću bilo u stečaju i postojala je mogućnost da gradivo bude uništeno, preuzeto je cjelokupno gradivo koje se našlo kod stvaratelja. Fond je, zbog raznoraznih razloga, sređivan u nekoliko navrata, a na sređivanju je radilo više ljudi. Gradivo nije cjelovito sačuvano ili bolje rečeno sačuvano ga je vrlo malo, posebno ono koje govori o počecima rada poduzeća i proizvodnji.

Fond sadrži 5 matičnih knjiga radnika, sačuvanih u rasponu 1948.-1998. god. s pripadajućim kazalima.

Porezne knjige i knjiga naplate pašarine.

Građevinske dozvole (23 dozvole).

U fondu se nalazi gradivo nastalo između 1945. i 1955. godine. Gradivo je slabo sačuvano: sačuvani urudžbeni zapisnici, te dio općih spisa. Sjednički zapisnici raznih partijskih organa sadrže i mnoge druge podatke (planove, izvješća, statističke podatke i sl.).

Gradivo ovoga fonda preuzeto je od Državnog arhiva u Osijeku pod nazivom Narodna osnovna škola i Državna škola Županja. Tijekom sređivanja ustanovljeno je da se radi o tri fonda, ali da je gradivo povezano jer su škole nastajale jedna iz druge: od više pučke škole nastala je građanska, a od ove gimnazija. U fondu se nalazi gradivo nastalo između 1892. i 1946. godine. Gradivo je slabo sačuvano: sačuvani su urudžbeni zapisnici, zapisnici sjednica učiteljskog zbora, knjige inventara, oglasna knjiga i sl. Pri proučavanju ovoga fonda treba pregledati i gradivo Građanske škole koja je formirana 1924. godine od više pučke škole. Isto tako treba pregledati gradivo Državne gimnazije koja je djelovala od 1945.-1948. godine, a utemeljena je na ranijoj Građasnkoj školi. Npr. knjiga odsustvovanja vođena je u Građanskoj školi, Gimnaziji i Osmogodišnjoj školi, a takvih primjera ima još. Poslovni zapisnik 1921.-1925. stavljen je u fond Građanske škole, iako je najvećim dijelom vođen u pučkoj školi, da bi se na neki formalan način potvrdilo kad je Građanska škola počela s radom. Istraživačima treba napomenuti da pri proučavanju ovoga fonda treba pogledati i fond osmogodišnje škole i Državne gimnazije u Županji.