Rezultati pretrage

Arhivsko gradivo se dijeli na dvije skupine: 1. knjige: matična knjiga radnika i kazalo matične knjige radnika; 2. spisi tj. mikrofilmovi u pet svitaka na kojima je pohranjena stečajna dokumentacija za poduzeće „Čuvar" d.d. u stečaju – Split.

U krajoliku; s mlakom i trima stablima desno u pozadini te brdima u daljini; stoji žena u svečanoj narodnoj nošnji s kapom pokritom maramom, obuvena u opanke. Sprijeda nosi dugi đerdan i zlatne dukate oko vrata te preko ruke šarenu tkanu torbu.

U krajoliku; s ogradom i kućom desno u pozadini; stoji djevojka glave pokrivene bijelom maramom odjevena u narodnu nošnju s dugim đerdanom sprijeda i tri niza perli oko vrata. I jednoj ruci drži tkanu šarenu torbu.

U krajoliku, sa suhozidom u pozadini, lijevo stoji djevojka s pletenicama i ukrasnom kapom, odjevena u narodnu nošnju i drži u ruci šarenu pletenu torbu. Oko vrata visi joj veliki đerdan, zlatni dukati i trostruka ogrlica od perli. Desno pored nje djelomično leđima okrenuta stoji žena s vezenom maramom na glavi u dugoj suknji i s košarom koju nosi preko podlatkice.

Na livadi, s koje se vide planine u daljini, stoji mlada žena s crvenim oglavljem na glavi i dva niza perli oko vrata odjevena u narodnu nošnju i obuvena u opanke. U ruci drži štap. Desno iza nje stoji vol.

U krajoliku na obali mora, s čempresima desno u pozadini, stoji brkati muškarac s fesom na glavi odjeven u narodnu nošnju ogrnut dugim plaštem i puši lulu na dugom kamišu. Za pojasom su mu zataknuta dva noža.

U krajoliku na obali mora stoji prekriženih nogu i jednom rukom naslonjen na kameni zid brkati muškarac s crvenom kapom na glavi odjeven u narodnu nošnju.

Na uzvisini; s grmljem i stablom u pozadini te planinama u daljini; stoji starija žena s oglavljem na glavi i niskom plavih perli oko vrata odjevena u narodnu nošnju i obuvena u opanke. Na bijeloj košulji ima pričvršćen žuti cvijet.

Stojša sin Sabe prodaje vinograd Bratoslavu sinu Rescija.

Fond sadrži registraturno gradivo za 19 općina koje su kao organi upravne vlasti djelovale na području stvaratelja u navedenom periodu.

Riječ je o gradivu korčulanske obitelji koja se isticala u gospodarskom životu grada u prvoj polovici 20. st., posjedujući parnu pekaru i trgujući. Uz mnoštvo fotografija, djelomično sačuvanu dokumentaciju tvrtke „Filip Stanić i sinovi“, izdvaja se gradivo pojedinih ličnosti. Naročito su se istaknuli Frano Stanić kao obrtnik i poslijeratni trgovački službenik, te njegov sin Zdravko Stanić kao ekonomist, direktor poduzeća u Zagrebu (Jugomineral) i Beogradu (Kamergran), predsjednik Narodnog odbora gradske općine Korčula (1952.-1954.) i društveno-politički aktivist, sportaš-sokolaš i dr.

Fond obuhvaća spise i knjige, iz kojih se može razabrati tok poslovanja. Gradivo je fragmentarno sačuvano. Većina gradiva se odnosi na financijsku dokumentaciju. Knjige i spisi u fondu su: matična knjiga, glavna knjiga i protokol, personalije službenika, okružnice i uputstva,administrativni spisi, platni spiskovi, rješenja radnika, spiskovi radnika, korespodencija poduzeća, povjerljivi spisi, pošta i zapisnici likvidacione komisije, financijski planovi, bilanca te razne knjigovodstvene kartice i pomoćna financijska dokumentacija.

Arhivski fond je nastao djelovanjem različitih kancelarija i to: Kneževe kancelarije (Cancellaria comitis), Velikog i Malog sudbenog dvora (Curia maior et minor), Fiskalne komore grada Splita (Camera fiscalis civitatis Spalati), Fiskalne komore grada Trogira iz 18. stoljeća (Camera fiscalis civitatis Tragurii) te splitskih bilježnika (Notarii civitatis et districtus Spalati). Spisi se odnose na: bilježničke spise, privatnopravne isprave, oporuke, općinske prihode i rashode, blagajničke knjige, sudske spise, građanske i kaznene parnice, dražbe, registar dukala i terminacija, popise vojnih obveznika, oružja i streljiva, registar mornara i vlasnika brodova i spise bratovština.

Ivan, župnik sv. Marije, potvrđuje, da je Stria, udovica Stoje Magera, podmirila sva potraživanja crkve sv. Marije.

28.6.1911. Josip Karaman snima sprovod splitskog gradonačelnika Vicka Mihaljevića. Iza povorke vide se kučice prislonjene o južni zid Dioklecijanove palače. Riva. Voditelj cereminijala, glazba, službenici Pogrebnog poduzeća, težaci u nošnjama s velikim svijećama, časne sestre, djeca iz sirotišta Martinis-Marchi, bratimi splitskih bratovština, članovi Hrvatskog Sokola sa zastavom, vatrogasci sa zastavom, diječaci nose vijence, gradski službenici, svečenici i redovnici, pogrebna kočija, građani.

Fond obuhvaća njezine osobne spise (razne svjedodžbe i izvatke iz matičnih knjiga), spise o školovanju (svjedodžbe Ženske narodne osbnovne škole u Veloj Luci 1933.-1937. i svjedožbe Ženske realne gimnazije u Splitu 1937.-1946.). Obimna je serija njezinih znanstveno-stručnih radova od 1954. do 2008. U toj cjelini obuhvaćeno je i usavršavanje u Engleskoj 1958.-1959., doktorat (dopisivanje i rad „Biologija kopepoda Calanus Helgolandicus Claus iz Velikog jezera na otoku Mljetu“ 1964.), sudjelovanje na znanstvenim skupovima 1963./1995., projekti (Srdela-inćuni, Ribarstvo Vele Luke) 1962.-1995., prijedlog za godišnju republičku nagradu 1986., povelje i zahvalnice Instituta za oceanografiju i ribarstvo 1972., 2000., kao i sudjelovanje u organizaciji međunarodnog simpozija o meteorološkom tsunamiju (Vela Luka) 2007.-2008. U ovoj cjelini potrebno je još izdvojiti prepisku (Vasco Valdez, Zlatko Pinter, Herbert Sherman, H. Cushing...) 1959.-1997., fotoalbum (1955.-1995.) i press cliping 1958./2010. Posebnu seriju čine obiteljski spisi od 1849. do 2016. U njoj su obuhvaćeni rodoslovno stablo, literatura o obitelji, dnevničke bilješke oca Ivana i sina Šimuna Vučetića 1893./1956., imovina (nacionalizacija-denacionalizacija, agrar, nekretnine u Triportima) 1882./1991., ratna šteta 1944./1949., diobe 1849./1970., posebno spisi Tamarinog oca Šimuna Vučetića (krštenica, školovanje, prepiska, press cliping, pogreb) 1903./1997., kao i obiteljske fotografije 1916./1982.

Kazališta u Dalmaciji u 18. i 19. stoljeću pretežno su bila u privatnom vlasništvu, ali je nadzor nad njihovim radom vrlo pomno obavljala država i to putem Upraviteljstva policije i Financijskog odvjetništa. Na čelu tog organiziranog nadzora nad radom kazališta bila je Vlada, odnosno u drugoj polovici 19. stoljeća Namjesništvo za Dalmaciju. Spisi ove serije nastali su obavljanjem toga nadzora. Sadržajno spisi čini dopisivanje vlasnika i upravitelja kazališta sa Namjesništvom i obratno te dopisivanje Namjesništva sa Direkcijom policije ili Financijskim odvjetništvom vezano uz kazališta. Iz spisa se vidi kako je država morala biti obavještavana o repertoaru, izboru kazališnih trupa i glumaca, financijskom poslovanju, o sigurnosti, kazališnoj i scenskoj opremi, zaposlenicima, rasporedu loža, partnerskim i kupoprodajnim ugovorima koje su sklapali vlasnici kazališta. Spisi sadrže podatke o kazališnim kućama iz cijele Dalmacije: Splita, Dubrovnika, Hvara, Šibenika i Zadra i nezaobilazan su izvor za istraživače povijesti kazališta, društvene i kulturne povijesti Dalmacije u 19. stoljeću. Ova serija, međutim, ne sadrži sve gradivo koje se odnosi na kazališta, te je za cjelovitu informaciju potrebno pregledati i spise fonda HR-DAZD-88 Vlade/Namjesništva za Dalmaciju, a za Zadar arhivske fondove o Plemićkom kazalištu i o Kazalištu Verdi.

U brdovitom krajoliku, s oskudnom vegetacijom, lijevo stoji djevojka s pletenicama i s bogatim oglavljem na glavi, u narodnoj nošnji i s opancima na nogama. Desno pored nje je mladi muškarac s brčićima također u narodnoj nošnji. Jednom rukom drži cijev puške koja je kundakom uprta o tlo.

U krajoliku stoje u narodnim nošnjama dvije djevojke s crvenim kapama prekrivenim maramama i starija žena samo s maramom. Drže se međusobno ispod ruke, a žena desno ima tkanu torbu prebačenu preko ramena.

U krajoliku, s rijekom u pozadini, dvije nasmiješene djevojke u narodnim nošnjama, s crvenim kapama na glavama i ogrlicama oko vrata, zagrljene stoje, desna ima tkanu šarenu torbu prebačenu preko ramena.

Ispred kamenog poluvisokog zida stoji žena u narodnoj nošnji s maramom na glavi, i u jednoj ruci drži preslicu, a drugom namata konac.

U krajoliku, s kamenim niskim zidom u pozadini i brdima u daljini, u desnom profilu hoda brkati muškarac sa zulufima i crvenom kapom na glavi odjeven u narodnu nošnju, puši lulu na dugom kamišu, a o boku visi mu kožnata torba.

U krajoliku; s poljem te brdima u pozadini; na kamenitom tlu stoji brkati muškarac s kapom u obliku turbana odjeven u tradicionalnu staru hajdučku odjeću s kuburama zataknutim za pojas i drži pušku u ruci. Drugu ruku položio je na grivu konja koji stoji iza njega u desnom profilu.

U kamenitom krajoliku, s utvrdom na brdu desno u pozadini, stoji stariji brkati muškarac s crvenom kapom na glavi odjeven u svečanu narodnu nošnju ogrnut crvenim dugim plaštem, s crnim cipelama na nogama. Za omotanim pojasom ima zataknute noževe.