Rezultati pretrage

Fond se sastoji od raznovrsne dokumentacije koja svjedoči o nizu aspekata djelovanja Zagrebačkog zbora. Riječ je o dokumentaciji koja svjedoči o osnivanju, likvidaciji te radu upravnih tijela i specijalnih odbora Zagrebačkog zbora. Nadalje, u fondu se nalazi dokumentacija o upravljanju zemljištima i objektima, građevinska dokumentacija, opći spisi i korespondencija, dokumentacija o članovima društva te personalna i računska dokumentacija. Najreprezentativnije gradivo fonda predstavlja dokumentacija o izvršavanju djelatnosti te tiskovine i fotografije. Dokumentacija o izvršavanju djelatnosti se sastoji od spisa koji svjedoče o organizaciji sajmova i izložbi na Zagrebačkom zboru, prijavnica za sajmove i izložbe, ugovora o najmu dvorana i paviljona te godišnjih zaključnih izvještaja o sajmovima i priredbama. Među tiskovinama i fotografijama se pak mogu pronaći razna izdanja i publikacije Zagrebačkog zbora te službeni katalozi, pozivnice, letci, plakati, fotografije, novine i novinski izresci koji svjedoče o sajmovima i izložbama organiziranima na Zagrebačkom zboru. Pritom posebni značaj u vizualnom i umjetničkom smislu imaju fotografije i plakati koji su i analitički popisani. Osim tiskovina Zagrebačkog zbora, među tiskovinama su sačuvani i materijali drugih sajmova u Jugoslaviji i inozemstvu. Gradivo fonda nastajalo je u razdoblju od 1906. do 1949. godine. Zbog boravka vojnih vlasti na prostoru Zagrebačkog zbora na Savskoj cesti za vrijeme Drugog svjetskog rata, dio spisa je uništen bez evidencije o njima što znači da je pojedina dokumentacija u serijama ovog fonda fragmentarno sačuvana i necjelovita.

Najveći dio gradiva čine molbe, izvješća, zahtjevi i drugi spisi povjerljivog karaktera. Znatan dio gradiva odnosi se na korespondencije bez oznake povjerljivosti nastale u kontaktima Ureda sa ministarstvima i drugim upravnim tijelima te međunarodnim organizacijama. Osim navedenog, sadrži i različite sporazume, zakone, rezolucije, izvješća o stanju kulturne baštine, preglede dnevnih vijesti i slično. Fond sadrži i dokumentaciju nastalu na terenu ili u svrhu organizacije rada na terenu, Ured je izdavao naloge za misije, prikupljao podatke o rasporedu timova, izvješća o radu timova, Dio gradiva sadrži molbe, prijave i testove kandidata, zatim popise zaposlenih, te računovodstvenu dokumentaciju, ekonomska izvješća, račune, putne naloge i ugovore.

Gradivo sadrži osobne dokumente (putovnice, svjedodžbe, domovnicu, preporuke, fakultetske potvrde i diplomatske jamstvene dokumente i dr.); rukopisne radove, članke, tekstove govora i predavanja te razne bilješke B. Radice (uglavnom o vanjskopolitičkim prilikama u međuratnoj Jugoslaviji te o hrvatskoj poslijeratnoj povijesti, iseljenicima, istaknutim ličnostima i dr.) i dnevničke zapise; materijale korištene pri pisanju radova (kopije dokumenata i publikacija i dr.); privatnu i službenu korespondenciju; rukopise i tiskane radove drugih autora; razne tiskovine (novine, časopise, novinske isječke i članke); materijale The International League for Human Rights (korespondencija, bilteni, memorandumi, materijali s kongresa), Hrvatskoga narodnog vijeća; fotografije i zvučne zapise. Također je zastupljeno i gradivo koje se odnosi na Radičinu novinarsko-diplomatsku djelatnost u novinskim agencijama, tiskovnim uredima, veleposlanstvima i vladi Kraljevine Jugoslavije; njegovo djelovanje u uredima, na projektima, u centrima vlade SAD i svjedočenja pred odborima i pododborima Senata SAD; njegovu nastavnu djelatnost na Sveučilištu Farleigh Dickinson u New Jerseyju; znanstveno-istraživačke teme kojima se bavio (među ostalim. Bruno Bušić, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga jezika, Domovinski rat, Jugoslavija prije i tijekom Drugoga svjetskog rata, FNRJ/SFRJ i Josip Broz Tito, Milovan Đilas, Vladko Maček, Zvonko i Julienne Bušić - otmica američkog zrakoplova u rujnu 1976. i dr.). Dio gradiva fonda odnosi se na Radičino sudjelovanje na znanstvenim skupovima i radijskim emisijama; nagrade i priznanja; hemeroteku o Radici; njegovu smrt te druge članove njegove obitelji (supruga Nina rođ. Ferrero, kći Bosiljka, sin Leo, majka Pavica, otac Lovro, punac i punica Guglielmo Ferrero i Gina rođ. Lomboso i dr.).

Gradivo iz ostavštine Andrije Štampara najvećim je dijelom vezano uz njegov dugogodišnji rad na području poboljšanja javnog zdravstva i higijene u domovini i u svijetu. Fond u najvećoj mjeri sadržava tri vrste gradiva: korespondenciju, dnevnike i fotografije. Razmjerno su dobro sačuvani Štamparovi osobni dokumenti (iskaznice, putovnica, uvjerenja, potvrde, vojna i mirovinska dokumentacija i dr.) te gradivo u vezi njegove smrti (nekrolozi, novinski članci, govori i dr.). Od manjih cjelina prevladavaju one koje se odnose na njegovo školovanje (svjedodžbe, prijepisi diplome i dr.); liječničku karijeru 1912-1918. (prijepisi dekreta, službena korespondencija, obavijesti, izvješća i dr.); javnozdravstveno službovanje u Kraljevini SHS/Jugoslaviji, Banovini Hrvatskoj i Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji (službena korespondencija, prijepisi dekreta, novinski članci i dr.); članstvo u akademijama (diplome, odluke i dr.) i hemeroteka (novinski članci u kojima se spominje Štamparov rad na poboljšanju javnog zdravstva, njegovi intervju i izjave, obljetnice rada, karikature i dr.), a sačuvana je i manja količina Štamparovih bilješki o zdravstvenoj zaštiti majčinstva i male djece, kao i nekim drugim temama. Štamparovi dnevnički zapisi o međunarodnom javnozdravstvenom angažmanu tijekom 1930-ih donose njegove dojmove s putovanja po Europi, Rusiji, SAD i Kini. Ovaj je segment Štamparove djelatnosti dodatno upotpunjen novinskim člancima iz stranog tiska, te tekstovima i izvještajima Štampara i drugih osoba. U manjoj je mjeri sačuvana i cjelina gradiva koja se odnosi na Štamparovu sveučilišnu profesorsku karijeru, prvenstveno kao predavača socijalne higijene i medicine na medicinskim fakultetima u Zagrebu i Beogradu (službena korespondencija, dekreti, planovi i programi i dr.) te dekana Medicinskog fakulteta u Zagrebu i rektora zagrebačkog sveučilišta, a treba spomenuti i brojna predavanja iz socijalne medicine i higijene koja je Štampar tijekom 1930-ih održavao u zemlji i inozemstvu. Potonja cjelina gradiva sadržajno obuhvaća novinske članke; pozivnice; plakate; službenu korespondenciju i dr. Štamparovo djelovanje i ključna uloga pri osnivanju Svjetske zdravstvene organizacije dokumentirano je kroz sačuvane zapisnike; bilješke i novinske članke. Štamparov autorski rad prvenstveno obuhvaća gradivo koje se tiče njegovih objavljenih knjiga i suradnje u novinama i časopisima. Tu su sačuvani tiskani primjerci knjiga i autorskih članaka, kao i koncepti dva vjerojatno neobjavljena teksta. Drugu veću cjelinu gradiva u fondu čini Štamparova korespondencija, većinom poslovna, u vremenskom rasponu 1907/1947. Manji dio korespondencije čini njegova prepiska sa članovima obitelji, prvenstveno drugom suprugom Desankom. Štamparov je pionirski rad na području socijalne medicine još za njegovog života honoriran brojnim nagradama i priznanjima, od kojih su neka sačuvana i u fondu (odluke, potvrde, diplome, hemeroteka i dr.). U istoj su seriji sačuvani i materijali (knjige, govori, izvješća i dr.) drugih autora u kojima se spominje Štampar, knjige i separati u kojima su mu autori napisali posvetu, kao i pjesme u stihovima koje su drugi spjevali njemu u čast. Treća značajna cjelina gradiva su fotografije (pozitivi). Među najstarijima su one Štamparova oca Ambroza na tečaju učiteljske škole u Petrinji iz 1880. te A. Štampara kao dječaka sa starijim sestrama. U manjoj su mjeri zastupljene privatne fotografije, a neusporedivo su brojnije fotografije s putovanja po svijetu, Škole narodnoga zdravlja u Zagrebu, konferencije Svjetske zdravstvene organizacije i drugih stručnih skupova, fotografije u vezi poboljšanja životnih uvjeta na selu, A. Štampara s raznim osobama i nekoliko fotografija raznih osoba s njihovom posvetom Štamparu. Manja količina sačuvanoga gradiva odnosi se na Štamparovu drugu suprugu Desanku Ristović-Štampar i obuhvaća njen prijepis fakultetske diplome; dekrete o službovanju u Školskoj poliklinici u Zagrebu; molbu za odlazak u mirovinu te 13 komada korespondencije.

Gradivo fonda sadrži osobne dokumete (školske i gimnazijske svjedodžbe, potvrde položenih ispita, sveučilišna i počasne diplome, dekrete o namještenjima); korespondenciju; koncepte predavanja za studente ("Pračovjek", "La Tene", Brončano doba", "Etnologija brončanog doba na Balkanu", "Neolitsko doba", "Rimske terme", "Starokršćanska epigrafija", "Rimska epigrafija", "Numizmatika" i dr.), rukopisne radove ("Arnautske priče") i rukopisne bilješke (o heraldici, bosanskom i srpskom pravu); prijepise dokumenata; bibliografske bilješke o Truhelkinim radovima te fotografije. Manje cjeline sačuvanog gradiva odnose se na članove njegove obitelji: oca Ante Vjenceslava, majku Mariju rođ. Schön, sestru Jagodu te djecu Branimira Aleksandra i Agatu.