Podijelite
Naslov
Pomirbeni sud u Skradinu
Vrsta osobePravna osoba/Tijelo
PovijestNa osnovi Napoleonova dekreta od 4. rujna 1806.godine Vincenzo Dandolo je 26. listopada 1806. donio Pravilnik o ustroju upravne i sudbene vlasti u Pokrajini Dalmaciji (Regolamento organico della giustizia civile, e punitiva per la provincia della Dalmazia) kojim se uređuje sudstvo, koji je stupio na snagu 1. siječnja 1807. godine. Mrežu sudova u Dalmaciji prema ovom Pravilniku čine: 21 Pomirbeni sud (Giudizio di pace), dva prvostupanjska suda (Tribunale di prima istanza) u Splitu i Zadru; Prizivni sud (Corte d’Appello) imao je sjedište u Zadru, a trgovački sud (Tribunale di commercio) i Revizijski sud (Tribunale di cassazione di Regno) bili su u Milanu. Za kaznena djela uveden je državni branitelj i odvjetnik koji je zastupao okrivljenoga. U doba Ilirskih Pokrajina sudstvo u Dalmaciji nije doživjelo značajne promjene u odnosu na Dandolov ustroj koji je poslužio kao uzor za organizaciju sudstva u ostalim pokrajinama Ilirije. Bečkim kongresom 1815. godine područje Ilirskih Pokrajina pripaja se Austriji. Od Pokrajine Dalmacije i Pokrajine Dubrovnik s Bokom kotorskom ustrojena je jedinstvena pokrajina nazvana Kraljevina Dalmacija s glavnim gradom Zadrom i izravno podvrgnuta Beču.Pored mjesnih starješinstava Austrija je zadržala staru sudsku instituciju Pomirbenog suda (Giudizio di pace).
Za vrijeme francuske uprave od 1806. do 1809. godine na spisima je bio istaknut naslov naziva države Kraljevina Italija (Regno d’Italia), a od 1810. do 1813. godine u zaglavlju je istaknut naziv Ilirske Pokrajine (Provincie Illiriche), a od 1815. do 1820. godine u doba Druge austrijske uprave nije bio istaknut naziv države nego naziv suda.
MjestoPravni status osobesud
StatusAktivno
Vrijeme djelovanja1807-1820 g.
Ustroj osobePomirbeni sud čine sudac, jedan do dva pristava, službeni branitelj, dva kancelira (jedan za građanske i jedan za kaznene predmete) i sudski poslužnik. Za vrijeme Ilirskih Pokrajina smanjen je broj osoblja u sudstvu pa je sud imao jednoga suca, dva zamjenika i kancelistu.
Pomirbeni sudovi imali su jedinstvenu kancelariju za sve vrste predmeta.
FunkcijePomirbeni sud je prvostupanjski samostalni sud koji sudi u građanskim i kaznenim predmetima na području određenog kotara. Upute o radu pomirbenih sudova izdao je Vincenzo Dandolo 14. prosinca 1806. godine. Mirovni suci sude u građanskim i kaznenim parnicama i mire zavađene strane u sporu. U građanskim parnicama sude sve osobne parnice ili parnice o pokretninama ako vrijednost spora ne prelazi 15 fiorina, bez prava na priziv. Ako vrijednost spora prelazi 15 do 150 fiorina, tada sude s pravom na priziv. Bez obzira na vrijednost spornog predmeta u nadležnost pomirbenih sudova spadaju sporovi o poljskim štetama, nepoštivanje rokova, uzurpacije terena i jaraka, sječa stabala i živica, sporovi o radovima i popravcima, o otpadnim vodama te o svakom obliku ometanja posjeda, sporovi zbog nepoštivanja ugovora o najmu, sporovi nastali zbog isplate plaće radnicima i slugama, poništenja kupoprodaje, sporovi o verbalnim uvredama i svađama koje ne idu u kazneni postupak, sporovi gostiju i gostioničara zbog pologa, presude mirovnog suda do 50 fiorina koje se provode bez obzira na priziv i bez pologa i kad mirovni sudac donosi presudu u slučaju davanja pologa. Mirovni sudac određuje zapljenu određene svote za pokretnine, kredite i drugo koji bi mogli oštetiti kreditora i može izvršiti zapljenu postojećeg kredita s pravom na priziv. Iz pokušaja nagodbe izuzeti su predmeti državnih dobara općina, trgovački predmeti i predmeti drugih vladinih tijela. U građanskim parnicama su u nadležnosti Prvostupanjskog suda mirovni suci obavljaju pomirbu, a ako ne dođe do pomirbe parnica se prosljeđuje Prvostupanjskom sudu. Od mirenja su izuzete parnice o državnoj ili općinskoj imovini kao i trgovačke parnice.
Mirovni suci sude i u kaznenim parnicama za djela koja su kažnjiva do 15 dana zatvora (svađe, neprijateljstva, sprječavanje zločina). Protiv tih presuda može se uložiti žalba Prizivnom sudu, a presude se donose privremeno, dok okrivljeni ne plati polog. Pomirbeni sudac ujedno je službenik sudske policije i prima dojave o svim zločinima te o njima izvješćuje Prizivni ili Prvostupanjski sud. U postupku otkriva tragove zločina počinjenih u svom kotaru, prikuplja dokaze protiv optuženih, uhićuje krivce uhvaćene na djelu ili one za koje mu dojave, obavlja preslušavanja te dokazni materijal prosljeđuje Prvostupanjskom sudu. U cijelom okrugu gdje je mjerodavan Prvostupanjski sud, Kraljevski odvjetnik može spriječiti mirovne suce u radu i osobno obavljati sve prethodno naznačene funkcije.