Podijelite
Naslov
Kolanović, Josip
Vrsta osobeOsoba
PovijestJosip Kolanović (Zadar, 06.03.1938. - Zadar , 07.05.2020.), povjesničar i arhivist.
Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju završio u Zadru 1956., na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu diplomirao 1964., a na Filozofskom fakultetu u Zadru magistrirao iz pomoćnih povijesnih znanosti 1977., diplomirao povijest i filozofiju 1986. te doktorirao 1990. tezom Šibenik u XV. stoljeću (Šibenik u kasnome srednjem vijeku. Zagreb 1995.). Katedralni župnik i profesor na Visokoj bogoslovnoj školi u Zadru 1964–70., u Arhivu Hrvatske (od 1993. HDA) arhivist od 1972., arhivski savjetnik od 1986. i ravnatelj od 1991. do umirovljenja 2003. Poglavito egdotičar, najviše istražuje povijest središnjih hrvatskih institucija vlasti, povijest Šibenika, Zadra i uopće Dalmacije, prosvjetiteljstvo u hrvatskim zemljama, a bavi se i crkvenim temama, glagoljskom baštinom te žrtvama II. svjetskoga rata, poraća i Domovinskoga rata. Sa suradnicima ili samostalno priredio mnoga izdanja vrelâ, neke nizove pokrenuo, a nekima bio urednik; značenjem se ističu Zaključci Hrvatskog sabora, 10–12 (Zagreb 1975. - 1980.), Seljačke bune u Hrvatskoj u XVII. stoljeću (Zagreb 1985.), Hrvatske kraljevinske konferencije, 1–5 (Zagreb 1985. - 1993.), Šibenski diplomatarij (Šibenik 1986.), M. Vrhovac, Dnevnik – Diarium, 1 (Zagreb 1987.), Spisi kancelarije šibenskog kneza Fantina de Cha de Pesaro 1441. -1443. (Šibenik 1989.), Zapisnici poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, 2–8 (Zagreb 1991. - 2000.), Sisak u obrani od Turaka. Izbor građe 1543. - 1597. (Zagreb 1993.), Camera apostolica, 1–2 (Zagreb—Rim 1996. - 2001.), Proces Alojziju Stepincu (Zagreb 1997.), Korespondencija Strossmayer – Vannutelli 1881. - 1887. (Zagreb 1999.), Andrija pok. Petra iz Cantùa. Bilježnički zapisi, 1–2 (Zadar 2001. - 2003.) i Hrvatski državni sabor 1848., 1–3 (Zagreb 2001. - 2008.). S M. Križmanom preveo Statut grada Dubrovnika 1272 (Dubrovnik 1990.), preveo i priredio Zadarski statut (Zadar 1997.) i Statut grada Varaždina (Varaždin 2001.).
Priredio i tezu M. Grgića Časoslov opatice Čike te (s Križmanom) kritičko izdanje toga i Većenegina časoslova (Zagreb—Zadar 2002.). Povijesnim i arhivističkim prilozima među ostalim surađivao u periodicima Radovi Instituta JAZU u Zadru (1969., 1971., 1984.), Arhivski vjesnik (1972–77., 1981., 1983., 1987., 1991–97., 1999., 2001.), Adriatica maritima (1979.), Croatica Christiana periodica (1979–84., 1992.), Vjesnik historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu (1980., 1988.), Slovo (1982–83.), Historijski zbornik (1984.), Vjesnik Istarskog arhiva (1991.), Fontes (1995–97., 2000.; pokretač i do 2003. urednik), Archivum (München 1996.), Građa i prilozi za povijest Dalmacije (1996., 2002.), Dubrovnik (1997.), Kačić (2000–01.), Comma (Pariz 2002.), Hrvatska javna uprava (2002.), Arhivi (Ljubljana 2006.) i Muzeologija (2006–07.), zbornicima Ivan Lovrić i njegovo doba (Sinj 1979.), Otok Pašman kroz vjekove i danas (Zadar 1987.), Loreto, crocevia religioso tra l’Italia, Europa e Oriente (Brescia 1997.), Tisuću godina prvoga spomena ribarstva u Hrvata (Zagreb 1997.), Civiltà contadina e civiltà marinara nella Marca meridionale (Grottammare 1998.), Naš museum (Zagreb 1998.), Nikola Škrlec Lomnički, 2 (Zagreb 2000.), Privlaka (Zagreb 2000.), Hrvatska 1848. i 1849. (Zagreb 2001.), Sedam stoljeća Šibenske biskupije (Šibenik 2001.), Modernizacija hrvatske uprave (Zagreb 2003.; i engl. izd.), Stjepanu Antoljaku u čast (Zagreb 2003.), Archives et nations dans l’Europe du XIX-e siècle (Pariz 2004.), Nacionalne vrijednosti u gospodarskom razvoju (Zagreb 2005.) i 1945. – razdjelnica hrvatske povijesti (Zagreb 2006.), u Enciklopediji hrvatske povijesti i kulture (Zagreb 1980.), monografiji Hrvatski sabor (Zagreb 1994., 1995.; engl. izd. 1994., 1995.; njem. izd. 1995.), Istarskoj enciklopediji i HBL.
Strukovno usmjerivši nakladničku djelatnost HDA u 1990-ima, uredio, samostalno ili u suradnji preveo ili priredio knjige iz arhivske teorije i prakse, norme i druga izdanja (Opća međunarodna norma za opis arhivskoga gradiva ISAD(G), 1997., 2001.; B. Stulli, Arhivistika i arhivska služba, 1997.; L. Duranti, Arhivski zapisi, teorija i praksa, 2000.). Sudjelovao u izradbi Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (1997.) te napisao priloge o arhivima u izdanjima Kulturna politika Republike Hrvatske (Zagreb 1998., engl. izd. Strasbourg 1999.) i Hrvatska u 21. stoljeću (Zagreb 2001.). Urednik je temeljnoga pregleda arhivskoga gradiva Arhivski fondovi i zbirke u arhivima i arhivskim odjelima u SFRJ. SR Hrvatska (Beograd 1984.) i glavni urednik Pregleda arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske, 1–2 (Zagreb 2006. - 2007.), supriređivač inventara Kanonske vizitacije Zagrebačke (nad)biskupije 1615. - 1913. (Zagreb 1989.) i suurednik međunarodnoga vodiča Napoleon i njegova uprava na istočnoj obali Jadrana i na području istočnih Alpa (Zagreb 2005.). Zauzimao se za arhivistiku kao samostalnu znanstvenu disciplinu i profiliranje njezina studija na zagrebačkom Filozofskom fakultetu (ondje ju predaje od 1996.), za uključivanje u međunarodne institucije i uopće međunarodnu suradnju HDA, radio na evidentiranju izvora u inozemstvu, povratu gradiva iz Austrije i Italije te na sukcesiji gradiva SFRJ. Član odbora i sekcija Međunarodnoga arhivskoga vijeća 1996. - 2003. Potkraj 1960-ih bio suutemeljitelj zadarske skupine Centra za koncilska istraživanja, dokumentaciju i informacije Kršćanska sadašnjost (KS) i supokretač časopisa Služba Riječi; s Grgićem je s nizozemskoga preveo Novi katekizam (Zagreb 1970., 1984., 1989.), što je izazvalo kontroverzije u Crkvi, no i nakon sekularizacije na poč. 1970-ih priređivao je i prevodio izdanja KS (Vaše vjenčanje. Zagreb 1972., 7 izd. do 1998.; J. Laloux, Uvod u sociologiju religije. Zagreb 1970., 1981.; Biblijski leksikon. Zagreb 1972., 5 izd. do 1996.). Objavljuje i teološke radove (Bogoslovska smotra, 1966–68.; Svesci, 1969.; Nova prisutnost, 2007.).
MjestoPravni status osobefizička osoba
JezikHrvatski
PismoLatinica
StatusAktivno
Vrijeme djelovanja1938-2020 g.
FunkcijePovjesničar i arhivist