Podijelite
Naslov
Državni arhiv u Rijeci
Vrsta osobePravna osoba/Tijelo
OsnivačPovijestTradicija čuvanja pismohrana u javnim uredima u Rijeci neprekinuto traje od 15. stoljeća, ali sustavna djelatnost prikupljanja, čuvanja i obrade povijesnog arhivskog gradiva pokrenuta je tek utemeljenjem potpuno samostalne arhivske ustanove, Kraljevskog državnog arhiva u Rijeci (R. Archivio di Stato in Fiume), 1. rujna 1926.
Kraljevskim dekretom od 6. prosinca 1928. godine potvrđena je opstojnost riječkog arhiva, ali kao odsjeka Kraljevskog državnog arhiva u Trstu. Takav status i naziv (R. Archivio di Stato – Sezione di Fiume) Arhiv je zadržao do kraja talijanske vlasti u Rijeci 1945.
Od 1945. do 1948. Arhiv djeluje na području tzv. „Zone B“, u kojoj najvišu vlast imaju Gradski narodni odbor Rijeka i Vojna uprava Jugoslavenske armije, kao posve samostalna ustanova pod nazivom Državni arhiv Rijeka – Archivio di Stato Fiume. U veljači 1948. godine postaje sastavnim dijelom zagrebačkog državnog arhiva kao ispostava Državnog arhiva u Zagrebu, no već koncem 1949. vraća mu se prethodni naziv i status posve samostalne ustanove.
Od 1959. mijenja naziv u Historijski arhiv Rijeka te pod njim djeluje do 1993. Tada, u samostalnoj hrvatskoj državi, dobiva naziv Povijesni arhiv Rijeka, pod kojim djeluje do 1997., kada mijenja naziv u Državni arhiv u Rijeci.
DjelatnostiMjestoPravni status osobejavna ustanova
NapomenaOd utemeljenja do 1945. godine Arhiv djeluje na području Kvarnerske pokrajine, koja je uz Rijeku i liburnijski dio Istre obuhvaćala i znatan dio slovenskog Krasa. Tijekom Drugog svjetskog rata djelokrug Arhiva proširio se i na jugozapadna hrvatska područja koja je 1941. anektirala Italija. U tom razdoblju Arhivom, kao ispostavom Državnog arhiva u Trstu, upravlja zajednički ravnatelj. Obje ustanove su u djelokrugu Ministarstva unutrašnjih poslova Kraljevine Italije, i to njegove Generalne direkcije za građansku upravu – Središnji ured za državne arhive.
U razdoblju nakon 1945. područje djelovanja Arhiva proteglo se na čitavu hrvatsku Istru te otoke Cres, Lošinj i Krk. Kada je 1958. osnovan arhiv u Pazinu, riječkom arhivu ostaju kompetencije jedino nad istočnim, liburnijskim dijelom Istre. Gubitak nadležnosti u tim krajevima nadomješta se proširenjem područja djelatnosti riječkog arhiva u Primorju i Gorskom kotaru.
Tada je zaokružen područni djelokrug Državnog arhiva u Rijeci, koji i danas obuhvaća cjelokupan prostor suvremene Primorsko-goranske županije, a izvan nje još i područje grada Senja u Ličko-senjskoj županiji. Od 1948. nadalje riječki Arhiv je, u stručnim stvarima, neposredno podređen Hrvatskom državnom arhivu, dok je njegov osnivač i glavni financijer republičko, odnosno državno Ministarstvo kulture.
JezikHrvatski
PismoLatinica
StatusAktivno
Vrijeme djelovanja1926 g.
Ustroj osobeUnutar Arhiva djeluju:
1. Odjel za zaštitu arhivskog gradiva:
1.1. Odsjek za zaštitu, sređivanje i obradu arhivskog i dokumentarnog gradiva,
1.2. Odsjek za zaštitu, konzervaciju, restauraciju i reprografiju arhivskog gradiva;
2. Odjel za opće poslove i korištenje gradiva:
2.1. Odsjek informacijsko-dokumentacijskih poslova s čitaonicom,
2.2. Odsjek za opće i tehničke poslove,
2.3. Arhivska knjižnica.
Od 2003. godine kao sastavni dio Arhiva djeluje i Sabirni centar u Senju.