Podijelite
Naslov
Pomirbeni sud Zadar
Vrsta osobePravna osoba/Tijelo
Ostali naziviUsporedniGiudizio di pace in ZaraAlternativniMirovni sud Zadar
PovijestUredbom od 26. travnja 1806. godine Napoleon je za Generalnog providura Dalmacije imenovao Vicka Dandola. Dandolo je 26. studenoga 1806. godine izdao Naredbu o ustroju uprave i sudstva, koja se počela primjenjiva 1. siječnja 1807. godine. Njome je uređeno ustrojstvo i teritorijalna podjela Dalmacije. Pravilnikom o ustroju građanskog i kaznenog sudstva u pokrajini Dalmaciji od 27. listopada 1806. određen je sljedeći ustroj sudske vlasti: pomirbeni sudovi, prvostupanjski sudovi u Zadru i Splitu, Prizivni sud u Zadru te Revizijski sud u Milanu. Ustrojeni su i trgovački sudovi.
Pomirbeni sud u Zadru djelovao je u kontinuitetu tijekom trajanja francuske uprave u Dalmaciji i Ilirskih pokrajina, te prvih šest godina druge austrijske uprave, tj. do 1. veljače 1820. kada dolazi do preustroja sudstva u Dalmaciji.
MjestoJezikHrvatski
PismoLatinica
Vrijeme djelovanja1807-1820 g.
Ustroj osobePomirbeni/mirovni sud činili su sudac, jedan do dva pristava, službeni branitelj, dva kancelista (jedan civilni i jedan kazneni) i sudski poslužnik. Suce i njihove zamjenike, uredske službenike i kraljevskog odvjetnika, imenovalo je Generalno providurstvo, a plaćala ih je država. Za vrijeme Ilirskih provincija smanjen je broj osoblja u sudstvu. Sud su činili sudac, dva zamjenika i kancelist.
FunkcijePomirbeni suci bili su nadležni u građanskim i kaznenim predmetima (u građanskim imovinsko-pravnim predmetima ako vrijednost spora nije prelazila 15 fiorina stranke nisu imale pravo priziva). U slučaju neuspjeha postupka pomirenja predmet se upućivao Prvostupanjskom sudu u Zadru. U nadležnosti pomirbenog suda bili su i svi prekršaji, za koje najstroža kazna nije prelazila 15 dana zatvora. Protiv presude Pomirbenog suda žalbe su se ulagale prizivnim sudovima. Nadležnosti pomirbenog suda mogao je preuzeti kraljevski odvjetnik.
Naredbom o ustroju upravne i sudbene vlasti od 26. studenoga 1806., Dalmacija je u upravnom pogledu bila podijeljena na četiri okruga (Zadar, Šibenik, Split, Makarska), te na 17 kotara i 25 općina.
Pomirbenih sudova bilo je 21: Zadar (s pripadajućom okolicom i otocima, Nin i Novigrad), Obrovac (sela Bukovice i Ravnih kotara), Krk, Cres, Mali Lošinj (s Velikim Lošinjem i otočićima), Rab, Pag, Skradin, Šibenik, Knin, Split (s Klisom i kneževinom Poljica), Trogir, Omiš, Makarska (s Vrgorcem), Opuzen (s područjem Neretve), Sinj, Imotski, Nerežišće, Hvar, Vis i Korčula.
Teritorijalna nadležnost Pomirbenog suda u Zadru uključivala je grad Zadar, Arbanase, Crno, Ploče, Bokanjac, Bibinje, Sukošan, Sveti Filip i Jakov, Goricu, Pakoštane, Raštane, Turanj sa Sv. Petrom, Biograd, Biljane Donje s Veljanima, Diklo, Škabrnju, Galovac, Murvicu, Islam Grčki i Latinski, Kašić, Novigrad i Paljuv, Vinjerac, Posedarje, Pridragu, Rupalj, Slivnicu i Smilčić, zatim otoke Pašman, Ugljan, Iž Veli i Mali, Dugi otok, Molat, Olib i Silbu. Godine 1811. godine ta se nadležnost proširuje na područje Nina (sud u Ninu prestaje djelovati), a smanjuje za otočna područja (osniva se Pomirbeni sud za otoke u Sutomišćici).