Podijelite
Naslov
Sudbeni stol Sremska Mitrovica
Vrsta osobePravna osoba/Tijelo
Ostali naziviPovijesniSudbeni stol Hrvatska Mitrovica (1941-1944)PovijesniOkružni sud Sremska Mitrovica (1929-1941)PovijesniSudbeni stol Sremska Mitrovica (1887-1928)
PovijestZakonom od 13. prosinca 1886. (Sbornik zakonah i naredabah za kr. Hrvatsku i Slavoniju, 1886.), ukinuti su sudbeni stolovi u Vukovaru, Vinkovcima i Zemunu, te je donesena Uredba o osnivanju Sudbenog stola u Mitrovici, koji je započeo djelovati 1. siječnja 1887.
Godine 1929. sudbeni stolovi mijenjaju naziv u okružni sudovi, dok im stvarna nadležnost ostaje ista (Zakon o uređenju redovnih sudova za Kraljevinu SHS, SN 20-X/25.1.1929).
Godine 1941. ponovno se uvodi naziv Sudbeni stol na temelju Zakonske odredbe o izricanju osuda, o nazivima sudova i sudaca i o upotrebi čistoga hrvatskog jezika kod sudova (NN 26/1941).
Sudbeni stol u Sremskoj Mitrovici pripojen je području Banskog stola u Zagrebu (Zakonska odredba o pripajanju sudbenog stola u Sremskoj Mitrovici području Banskog stola u Zagrebu (NN 43/1941).
MjestoPravni status osobesud
JezikHrvatski
PismoLatinica
Vrijeme djelovanja1887-1945 g.
FunkcijeTeritorijalna nadležnost protezala se na sljedeće područje: Ilok, Irig, Karlovci, Mitrovica, Ruma, Stara Pazova, Šid, Zemun (1886.). Mjesna se nadležnost mijenja 1941. kad ostaje bez Iloka i Šida koji su podređeni Sudbenom stolu Osijek. Okružni sud, odnosno Sudbeni stol bili su zborni sudovi. Sudili su u vijeću od trojice sudaca, a odluke su se donosile većinom glasova. Sud je djelovao kao prvostupanjski i drugostupanjski sud i kao nadzorna sudska vlast nad svim sreskim sudovima svog područja. Kao prvostupanjski sud sudio je u građanskim i vanparničnim predmetima i u sporovima koji nisu u nadležnosti sreskih sudova (sporovi koji su proizlazili iz međusobnog odnosa bračnih drugova ili su proizlazili iz odnosa između djece i roditelja, sporovi o naknadi štete koju su učinili građanima državni ili samoupravni organi nepravilnim vršenjem službe). Sud je vodio registre (upisnike) trgovačkih firmi i u trgovačkim predmetima sudio kao i trgovački sudovi (sporovi o zaštiti i upotrebi pronalazaka, uzoraka, modela i žigova, sporovi iz otuđenja trgovačke radnje koji su se vodili između ugovorenih stranaka, sporovi o pravu upotrebljavanja trgovačke firme, sporovi nastali između osnivača dioničkog društva među sobom i između upisnika dionica osnivača, iz pravnog odnosa članova trgovačkog društva između njih samih kao i iz pravnih odnosa između članova uprave i likvidatora društva). Bio je nadležan i za vođenje stečajeva i prinudnih poravnanja van stečaja. Sudjelovao je u sastavu obrtnog suda drugog stupnja, te je bio nadležan u krivičnom postupku kao inokosni i kao zborni sud.