Podijelite
Naslov
Sudbeni stol Zemun
Vrsta osobe
Pravna osoba/Tijelo
Ostali nazivi
AlternativniKraljevski sudbeni stol Zemun
Povijest
Zakonom o ustrojstvu pravosuđa u hrvatsko-slavonskoj Vojnoj krajini od 19. lipnja 1872. (List zemaljske uprave za hrvatsko-slavonsku Vojnu Krajinu 1872., br.10), pravosuđe se u svim molbama odvaja od uprave, osim u Hrvatskoj i Slavoniji, gdje su sudstvo i uprava ostali povezani u prvom stupnju osnivanjem mješovitih kotarskih ureda 1854. Tim je Zakonom među ostalima osnovan i Sudbeni stol u Zemunu. Zakonom od 13. prosinca 1886. (Zbornik zakona i naredabah za Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, 1886.) ukinut je sudbeni stol u Zemunu, te je donesena Uredba o osnivanju Sudbenog stola u Mitrovici, koji je počeo djelovati 1. siječnja 1887.
MjestoPravni status osobe
sud
Jezik
Hrvatski
Pismo
Latinica
Vrijeme djelovanja
1873-1886 g.
Funkcije
Sudbeni stol u Zemunu bio je nadležan za Petrovaradinsku graničarsku pukovniju i gradove Zemun, Petrovaradin i Karlovce (u tužbama bračnih partnera ukoliko nisu spadali u nadležnost crkvenih sudova, u parnicama zbog plemićkih dobara, u mjeničnim tužbama, u ostavinskim raspravama, u određivanju tutora i skrbnika maloljetnika, u proglašavanju mrtvima radi postupka o prestanku braka). Okružni sud, odnosno Sudbeni stol, bio je zborni sud, jer je sudio u vijeću od trojice sudaca, gdje su se odluke donosile većinom glasova. Djelovao je kao prvostupanjski i drugostupanjski sud i kao nadzorna sudska vlast nad svim sreskim sudovima svog područja. Kao prvostupanjski djeluje u građanskim i vanparničnim predmetima i sporovima koji nisu bili u nadležnosti sreskih sudova. Vodio je registre (upisnike) trgovačkih firmi i u trgovačkim predmetima sudio kao i trgovački sudovi (sporovi zaštite i upotrebe pronalazaka, uzoraka, modela i žigova, sporovi iz otuđenja trgovačke radnje koji su se vodili između ugovorenih stranaka, sporovi o pravu upotrebljavanja trgovačke firme, sporovi nastali između osnivača dioničkog društva među sobom i između upisnika dionica osnivača). Bio je nadležan i za vođenje stečajeva i prinudnih poravnanja van stečaja. Sudjelovao je u sastavu obrtnog suda drugog stupnja, te je bio nadležan u krivičnom postupku kao inokosni i zborni sud.