Rezultati pretrage

Nakon donošenja Zakona o podjeli NR Hrvatske na kotare, gradove i općine (NN 16/1952) ukinuti su narodni odbori rajona i naselja, a umjesto njih uspostavljene su općine kao političko-teritorijalne jedinice. Međutim, uži dio grada Zagreba nije odmah, kao ostali dio NR Hrvatske, podijeljen na općine kako je bilo određeno navedenim zakonom, nego je jedno vrijeme (od sredine 1952. do sredine 1953.) na području ukinutih rajona (I-VI) upravne poslove decentralizirano obavljao Narodni odbor grada Zagreba putem ispostava, kao gradskih ureda. Nakon donošenja Odluke o teritorijalnoj podjeli grada Zagreba (SG NOGZ 31-33/1953) ukinute su ispostave, a grad Zagreb je podijeljen na osam općina i to: Črnomerec, Donji Grad, Gornji Grad, Maksimir, Medvešćak, Peščenica, Trešnjevka i Trnje. Narodni odbor općine Trnje počeo je s radom 15.7.1953. Nadležnost i djelokrug, prava i obveze, unutarnje ustrojstvo te odnos prema višim organima vlasti određeni su Zakonom o narodnim odborima gradova i gradskih općina (NN 36/1952). Funkciju vlasti vršio je preko sjednica na kojima je donosio zaključke, odluke, naredbe, upute i druge akte. Radi boljeg i učinkovitijeg upravljanja stambenim i poslovnim fondom u vlasništvu općine, Narodni odbor općine Trnje osnovao je stambenu zajednicu, sukladno Uredbi o upravljanju i održavanju stambenih zgrada (SL FNRJ 52/1953). Teritorijalna nadležnost općine Trnje obuhvaćala je područje omeđeno sa zapada Koturaškom ulicom, Savskom cestom te zapadnom granicom grada Zagreba, s juga južnom granicom grada Zagreba od rijeke Save do Jakuševačkog mosta, s istoka Držićevom ulicom, Folnegovićevom ulicom, Zavrtnicom i Heinzelovom ulicom do željezničke pruge te sa sjevera željezničkom prugom od Heinzelove ulice do Koturaške. Narodni odbor općine Trnje potpadao je pod nadležnost Narodnog odbora grada Zagreba. Ukinut je na temelju Zakona o područjima općina i kotara u NR Hrvatskoj (NN 39/1962), a nakon novog Ustava NR Hrvatske (NN 15/1963) s radom nastavlja Skupština općine Trnje kao njegov sljednik.

U Zagrebu je 8. svibnja 1945. vlast u gradu preuzela Komanda grada Zagreba. Već 12. svibnja donosi Naredbu (Naredba br. 2/1945, izdvojeni spisi, kut. 1) o podjeli grada na sedam rajonskih područja. Vojna uprava kratko se zadržala na vlasti, pa je već 27. svibnja prepustila vršenje vlasti novoosnovanom Privremenom gradskom narodnom odboru. Odmah nakon što je preuzeo vlast, Privremeni gradski narodni odbor odredio je da se gradsko područje dijeli na sedam rajona (ne više na rajonska područja), i to: I. rajon Centar, II. rajon Vlaška ulica, III. rajon Maksimir, IV. rajon Martinovka, V. rajon Trešnjevka, VI. rajon Gornja Ilica i VII. rajon Kustošija (Vjesnik, br. 48/1945). Odlukom Izvršnog odbora Gradskog narodnog odbora Zagreb iz 1946. (51. sjednica od 27. IX.) IV. rajon Martinovka promijenio je ime u IV. rajon Trnje. Teritorijalnu nadležnost Narodnog odbora IV. rajona Trnje određivao je Gradski narodni odbor, a obuhvaćala je područje od željezničke pruge i Zavrtnice do Folnegovićeve ulice te uz Radničku cestu (od Folnegovićeve do Heinzelove) do Glavnog odvodnog kanala i gradske međe. Narodni odbor IV. rajona Trnje često je mijenjao teritorijalnu nadležnost, sukladno zakonu i odredbama viših organa vlasti, a to se posebno odnosilo na naselja uz buduću općinu Remetinec. Na temelju Zakona o administrativno-teritorijalnoj podjeli NRH (NN 27/1950) te Ukaza o promjeni administrativno-teritorijalne podjele NR Hrvatske (NN 4/1950), osim gradskog područja po ulicama, u sastav Narodnog odbora IV. rajona Trnje ulaze sela: Podbrežje-Kajzerica, Veliki Gaj, Mali Gaj, Željeznička kolonija, Nadoles kolonija, Stupnički Remetinec i Zaprudski Otočec te gradsko naselje Žitnjak, u čijem su sastavu sela: Biškupljak, Bogdani, Borongaj, Koledovčina, Kozari, Petruševec, Struga Gornja, Vukomerec i Žitnjak. Rajonski narodni odbor Trnje potpadao je pod nadležnost Narodnog odbora grada Zagreba. Prestao je djelovati nakon donošenja Zakona o podjeli NR Hrvatske na kotare, gradove i općine (NN 16/1952), prema kojemu su ukinuti narodni odbori rajona.

Zakonom o područjima općina i kotara u NR Hrvatskoj (NN 39/1962) uže područje grada Zagreba podijeljeno je na devet općina i to: Centar, Črnomerec, Maksimir, Medvešćak, Pešćenica, Remetinec, Sesvete, Trešnjevka i Trnje. Nakon novog Ustava SR Hrvatske (NN 15/1963) uvedeno je socijalističko samoupravljanje kao novi društveno-ekonomski i politički sustav. Tako NR Hrvatska postaje Socijalistička Republika, a umjesto narodnih odbora upravne poslove preuzimaju općinske skupštine kao organi vlasti i organi društvenog samoupravljanja. U skladu s tim promjenama u općini Trešnjevka glavni organ vlasti, umjesto narodnog odbora, postaje skupština općine. Nadležnost i djelokrug, prava i obveze, teritorijalna nadležnost te unutarnje ustrojstvo utvrđeni su statutom općine. Funkciju vlasti vršila je preko sjednica na kojima je donosila zaključke, odluke, rješenja, propise i druge akte. Općina je posebno vodila računa o upravljanju stambenim i poslovnim fondom kao najvažnijem izvoru prihoda, a brigu o tome, nakon što su ukinute stambene zajednice, preuzelo je poduzeće Zagreb II (SG NOGZ br. 22/1965), a od 1966. Poduzeće za poslovne objekte u Zagrebu (SG NOGZ br. 10/1966). Teritorijalna nadležnost općine Trnje obuhvaćala je gradski predjel Trnje, a određivala ju je Skupština grada Zagreba. Skupština općine Trnje potpadala je pod nadležnost Skupštine grada Zagreba. Nakon Zakona o spajanju općina u Zagrebu (NN 6/1967) općina Trnje je ukinuta i postala dio jedinstvene općine Grad Zagreb.