Škola je počela s radom 1996. nakon završetka Domovinskog rata, a sljednik je Centra za odgoj i usmjereno obrazovanje koji je djelovao od 1978. do 1991. godine.
Saznajte višeSrednja škola Slunj
Dom zdravlja Slunj osnovan je 1977. godine kao sljednik: - Doma narodnog zdravlja Slunj (1965-1977), - Općinske zdravstvene stanica Slunj (1958-1964), - Kotarske zdravsvene stanice Slunj (1946-1958). Dom zdravlja Slunj prestao je 01.10. 2024. postojati kao samostalna ustanova te je pripojen Domu zdravlja Karlovačke županije, kao organizacijska jedinica.
Saznajte višeDom zdravlja Slunj
Osnovan temeljem Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 90/1992), kao sljednik Skupštine općine Slunj. Prva konstituirajuća sjednica Gradskog vijeća Grada Slunja, kojom je Slunj je dobio status grada, održana je 08. svibnja 1993. godine u Karlovcu.
Saznajte višeGrad Slunj
Sljednik je Centra za socijalnu skrb Slunj (1997-2022).
Saznajte višeHrvatski zavod za socijalni rad. Županijska služba Karlovačke županije. Područni ured Slunj
Prednici: - Republički fond socijalne zaštite - Podružnica Centar za socijalni rad Slunj (1995-1997) - Samoupravna interesna zajednica (SIZ) socijalne zaštite Općine Slunj - Centar za socijalni rad (1976 -1991) Sljednik: Hrvatski zavod za socijalni rad - Područni ured Slunj (2023-
Saznajte višeCentar za socijalnu skrb Slunj
Pavle Radić (Trebarjevo Desno, 10.01.1880. - Beograd, 20.06.1928.), hrvatski političar i gospodarstvenik. Gimnaziju pohađao u Zagrebu, a Trgovačku školu u Pragu, na kojoj je poslije završenog školovanja ostao još dvije godine kao pomoćni učitelj. Vrativši se u Hrvatsku stupio u bankarsku službu u kojoj je proveo petnaest godina. Radio u Ogulinu, Slunju i Brinju. U politički život ušao uz strica Stjepana te je bio članom vodstva Seljačke stranke. Za narodnog zastupnika biran 1923., 1925. i 1927. U vrijeme odsutnosti Stjepana Radića (boravak u inozemstvu, zatvor) zamjenjivao ga je u vodstvu stranke, pa je 27.03.1925., kada je HSS došao pod udar "Obznane", u Narodnoj skupštini pročitao izjavu, kojom je HSS priznao Monarhiju, centralistički Vidovdanski ustav i tadašnji državni poredak. Pored toga, bio je i glavni predstavnik stranke u pregovorima s dvorom i Radikalnom strankom. Nakon sporazuma s Radikalima, kojim je HSS ušao u Vladu, postao je ministar agrarne reforme (1925. - 1926.). Na izborima 1927. godine, ponovno izabran za narodnog zastupnika. Ubijen u Narodnoj skupštini u Beogradu prilikom atentata Puniše Račića na Stjepana Radića.
Saznajte više