Rezultati pretrage

Prve tragove arhivske službe na području djelovanja Državnog arhiva u Slavonskom Brodu (Brodsko-posavskoj i Požeško-slavonskoj županiji) nalazimo već 1305. godine, kada je požeški kaptol kao „locus credibilis“ („vjerodostojno mjesto“) za izdavanje isprava imao u sakristiji škrinju za isprave. Nakon što je zajednički Ugarsko-hrvatski sabor donio 1764./1765. Odredbu o uvađanju i popisivanju arhiva svih „vjerodostojnih mjesta“, te arhiva županija i gradova, a potom, nakon akcije koju je nastavilo Hrvatsko kraljevsko vijeće s ciljem sređivanja pitanja sistematiziranja i ispravnog čuvanja županijskih, gradskih i kaptolskih arhiva, i požeška županija se ažurno uključuje u skrb za svoju pismohranu. Po zapisu Julija Kempfa (1864.–1934.), požeškog prosvjetno-kulturnog i društvenog djelatnika, doznaje se da ga je Zemaljski arhiv u Zagrebu 1902. imenovao za svog povjerenika. Upravitelj Kraljevskog zemaljskog arhiva dr. Ivan Bojničić povjerio je 1908. sređivanje požeškog županijskog arhiva 18. i 19. stoljeća (do 1850.) Juliju Kempfu, što je ovaj i učinio do 1910. godine. Inicijativom Julija Kempfa osnovan je 1924. Kulturno-historijski muzej u Požegi, u koji je pohranjen i dio arhivske građe Požege i Požeštine. Pod nadzorom Emilija Laszovskog, upravitelja Kraljevskog državnog arhiva u Zagrebu, arhivska građa Požeške županije pohranjena je 1927. u Kraljevskom državnom arhivu, gdje se i danas nalazi (danas je to Hrvatski državni arhiv). Prve pisane tragove o organiziranoj skrbi za arhivsku građu u „civilnom“ Brodu nalazimo u Statutu grada o uređenju gradske uprave iz 1883. godine. U njegovu 52. članku ističe se: „Manipulaciju pisarsku ravna gradski perovođa, on vodi ujedno i registraturu te je ravnatelj gradskih pisarnah i ujedno gradski arkivar.“ Osnivanjem Gradskog muzeja u Brodu 1934. godine u njega se pohranjuje i najveći dio arhivske građe Broda i okolice. Zbog nagomilane dokumentacije, neadekvatnog čuvanja arhivske građe i potrebe za njezinim sustavnim prikupljanjem 1957. godine inicirano je osnivanje Arhiva u Slavonskom Brodu, sukladno planu stvaranja nove mreže arhiva u Hrvatskoj. Arhivski savjet Hrvatske pozitivno je odgovorio na ovu inicijativu. Sukladno tome, 16. ožujka 1959. Odlukom Narodnog odbora kotara Slavonski Brod osnovan je Historijski arhiv Slavonski Brod za područje kotara Slavonski Brod, Slavonska Požega i Nova Gradiška. Iste godine osnovani su i arhivski sabirni centri u Slavonskoj Požegi i Novoj Gradiški. Tijekom 1960. došlo je do nesporazuma u vezi s financiranjem Arhiva, zbog čega se Odlukom NOK-a Slavonska Požega arhivski sabirni centar osamostalio te od 1. svibnja 1961. do 31. prosinca 1966. djeluje samostalno kao Historijski arhiv u Slavonskoj Požegi. Rješenjem Skupštine općine Slavonska Požega od 17. prosinca 1966. ukinut je Historijski arhiv u Slavonskoj Požegi i pripojen Historijskom arhivu u Slavonskom Brodu kao njegov arhivski sabirni centar. Na zahtjev SO Pakrac i uz suglasnost Sabora SR Hrvatske Historijski arhiv u Slavonskom Brodu proširio je svoju teritorijalnu nadležnost i na bivšu SO Pakrac, koja je do tada bila u nadležnosti Historijskog arhiva u Bjelovaru. Ukidanjem kotareva pravo osnivača Arhiva 1963. preneseno je na bivšu SO Slavonski Brod, a bivše SO Slavonska Požega, Nova Gradiška i Pakrac bile su njegovi suosnivači. Arhivski sabirni centri u Slavonskoj Požegi i Novoj Gradiški 1978. dobili su status odjela Historijskog arhiva u Slavonskom Brodu, što su i danas. Nakon uspostave Republike Hrvatske pravo i dužnost osnivača Arhiva obavlja Ministarstvo kulture RH u okviru ovlasti Vlade od 27. svibnja 1994. godine. Teritorijalnim preustrojem Republike Hrvatske 1992. godine područje djelovanja Arhiva proteže se na Brodsko-posavsku i Požeško-slavonsku županiju. Sukladno naputku Ministarstva kulture RH od 21. siječnja 1993., a u sklopu provedbe Obvezatnog naputka o usklađivanju statuta ustanova kulture s odredbama uredbi Vlade Republike Hrvatske od 4. kolovoza 1992., izvršena je promjena naziva Historijski arhiv u Slavonskom Brodu u Povijesni arhiv u Slavonskom Brodu. U skladu sa Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/1997) promijenjen je naziv Povijesni arhiv u Slavonskom Brodu u Državni arhiv u Slavonskom Brodu.

Početkom devedesetih, točnije 1992. godine, predstavnici Županije, znanstvenih institucija i lokalni stručnjaci osnivaju trgovačko društvo Centar za tehnološki razvoj (CTR) kao buduću jezgru za znanstveno-istraživački rad, transfer tehnologije i podršku inovativnom stvaralaštvu. Županija je 1994. godine Centru povjerila izdavanje Poslovnog vodiča kroz Županiju (na hrvatskom i engleskom jeziku) s osnovnim ciljem predstavljanja županije u Hrvatskoj i inozemstvu te privlačenja ulagača. Od 1997. godine Brodsko-posavska županija, na temelju godišnjeg ugovora, povjerava CTR-u ulogu Županijske razvojne agencije (prve u Hrvatskoj). Kao takav, CTR je jedan od nositelja izrade i provedbe Regionalnog operativnog programa Brodsko-posavske županije za razdoblje 2005.-2012. godine. Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske 2010. godine izdaje potvrdu kojom se potvrđuje da je CTR – Razvojna agencija Brodsko-posavske županije d.o.o. upisana, na prijedlog Brodsko-posavske županije, u Upisnik upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, agencija i drugih pravnih osoba osnovanih s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja.