Rezultati pretrage

Narodni odbor općine Sesvete uspostavljen je na temelju Zakona o podjeli NR Hrvatske na kotare, gradove i općine (NN 16/1952), kao jedna od 11 općina na području kotara Zagreb. Nadležnost i djelokrug, prava i obveze, unutarnje ustrojstvo te odnos prema višim organima vlasti definirani su Zakonom o narodnim odborima općina (NN 35/1952). Funkciju vlasti vršio je preko sjednica na kojima je donosio zaključke, rješenja, odluke, propise i druge akte. Pod teritorijalnu nadležnost Narodnog odbora općine Sesvete potpadala su sljedeća naselja: Brestje, Dobrodol, Dumovec, Gajišće, Jelkovec, Kraljevački Novaki, Sesvete, Sesvetska Sela, Sesvetska Selnica, Sesvetska Sopnica, Sesvetski Kobiljak i Sesvetski Kraljevec. Reorganiziran je nakon Zakona o području kotara i općina u NR Hrvatskoj (NN 36/1955), a njegova teritorijalna nadležnost povećala se za sljedeća naselja: Adamovec, Belovar-Moravče, Blaguša, Budanec, Cerje, Donja Glavnica, Donji Adamovec, Drenčec, Đurđekovec, Gajci, Glavničica, Goranec, Gornja Glavnica, Jasenovec, Kašina, Kučilovina, Kučanec, Lužan, Markovo Polje, Moravče, Paruževina, Planina, Prekvršje, Prepuštovec, Sopnica, Šašinovec, Šimunčevec, Vuger Selo, Vugrovečki Popovec, Vugrovec i Žerjavinec. Narodni odbor općine Sesvete potpao je pod nadležnost Kotarskog narodnog odbora Zagreb od 1952. do 1955. godine, te Narodnog odbora grada Zagreba od 1955. do 1962. godine. Ukinut je na temelju Zakona o područjima općina i kotara u NR Hrvatskoj (NN 39/1962), a nakon novog Ustava (NN 15/1963) nastavlja djelovati Skupština općine Sesvete kao njegov sljednik.

Zakonom o područjima općina i kotara u NR Hrvatskoj (NN 39/1962) uže područje grada Zagreba podijeljeno je na devet općina i to: Centar, Črnomerec, Maksimir, Medvešćak, Pešćenica, Remetinec, Sesvete, Trešnjevka i Trnje. Nakon novog Ustava SR Hrvatske (NN 15/1963) uvedeno je socijalističko samoupravljanje kao novi društveno-ekonomski i politički sustav. Tako NR Hrvatska postaje Socijalistička Republika, a umjesto narodnih odbora upravne poslove preuzimaju općinske skupštine kao organi vlasti i organi društvenog samoupravljanja. U skladu s tim promjenama u općini Sesvete glavni organ vlasti postaje skupština općine. Nadležnost i djelokrug, prava i obveze, teritorijalna nadležnost te unutarnje ustrojstvo utvrđeni su statutom općine. Funkciju vlasti vršila je preko sjednica na kojima je donosila zaključke, odluke, rješenja, propise i druge akte. Teritorijalna nadležnost općine Sesvete obuhvaćala je sljedeća naselja: Adamovec, Belovar-Moravče, Blaguša, Blaškovec, Brestje, Budanec, Cerje, Dobrodol, Donja Glavnica, Drenčec, Dumovec, Đurđekovec, Gajci, Gajište, Glavničica, Goranec, Gornja Glavnica, Jelkovec, Jasenovec, Kašina, Kraljevački Novaki, Kučilovina, Kučanec, Lužan, Markovo Polje, Moravče, Paruževina, Planina, Prekvršje, Prepuštovec, Sesvete, Sesvetski Kobiljak, Sesvetski Kraljevec, Sesvetska Sela, Sesvetska Selnica, Sesvetska Sopnica, Sopnica, Šašinovec, Šašinovečki Popovec, Šimunčevec, Vuger Selo, Vugrovec, Vurnovec i Žerjavinec. Nakon Zakona o spajanju općina u Gradu Zagrebu (NN 6/1967) ukinute su općine na užem području grada i udružene u jednu jedinstvenu općinu Grad Zagreb. Međutim, udruživanje općina u Gradu Zagrebu nije obuhvatilo općinu Sesvete te je ona nastavila djelovati kao samostalna upravna jedinica. Novim Ustavom SR Hrvatske (NN 8/1974) utvrđen je status općina, koje se od tada definiraju kao samoupravne i društveno-političke zajednice. Ustavom je određeno i to da se radi usklađivanja zajedničkih ciljeva i interesa te ravnomjernog privrednog i društvenog razvoja općine udružuju.