Rezultati pretrage

Stjepan Ivičević (Drvenik, 24.01.1801. - Makarska, 16.12.1871.), političar i književnik. Jedan od najistaknutijih predstavnika početnog razdoblja narodnog preporoda u Dalmaciji. U ranoj mladosti zanimao se za filologiju, matematiku, povijest, filozofiju i pravo. Godine 1818. postao činovnik kod preture u Makarskoj, a dvije godine kasnije uhićen pod optužbom da je surađivao s karbonarima. U istražnom zatvoru proveo gotovo dvije godine. Gradonačelnik Makarske od 1848. do 1860. godine. Godine 1848. izabran za zastupnika u bečkom ustavotvornom parlamentu, a 1871. za zastupnika u Dalmatinskom saboru. Uputio adresu Makarske banu J. Jelačiću za sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom. Godine 1861. kao gost sudjelovao u radu Hrvatskoga sabora, a Križevačka županija izabrala ga je za svojeg počasnog člana. Zauzimao se za ujedinjenje Dalmacije i Bosne s Hrvatskom uz očuvanje političke posebnosti Dalmacije, kao i za izgradnju književnog jezika na podlozi narodnih pjesama i jezika A. Kačića Miošića.

Frano Glavina (23.11.1930. - 07.08.2016.), povjesničar. U početku radi s ocem i stricem u obiteljskoj stolarskoj radioni, no poslije uz rad završava gimnaziju (1958. u Pločama), te diplomira pravo (1966. na Pravnom fakultetu u Splitu). Radio je kao pravnik u podružnici sarajevskog Energoinvesta i u Domu zdravlja u Makarskoj (pomoćnik ravnatelja 1968. - 1974.). Zbog angažmana u Matici hrvatskoj (prvi predsjednik ogranka u Makarskoj 1971.) i proskribiranosti u društvu biva prisiljen odseliti se s obitelji 1974. u Zagreb. Zapošljava se kao tajnik u Leksikografskom zavodu, kojemu je tadašnji ravnatelj bio Miroslav Krleža. Od 1977. radi u Arhivu Hrvatske, najprije kao tajnik. Godine 1986. razriješen je tajničkog položaja zbog protivljenja prihvaćanja beogradskog nacrta zakona o arhivskom gradivu. Kroz čitavo to vrijeme piše i književne tekstove, humorističke priloge, novinske tekstove, a fokus je na proučavanju prošlosti Trpnja, Pelješca i Makarske, ali i noviju hrvatsku prošlost. Godine 1988. doktorirao je tezom "Kmetski odnosi na poluotoku Pelješcu pod Dubrovačkom Republikom i njihovo razrješavanje za austrijske vladavine" na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u raznim časopisima i zbornicima. Do umirovljenja bio je pravni savjetnik u Arhivu Hrvatske (danas Hrvatski državni arhiv u Zagrebu), kraće vrijeme i vršitelj dužnosti ravnatelja. Bio je pročelnik Povijesnog zbora Družbe Braća hrvatskog zmaja. Od 1990-ih se često javlja u dnevnicima i tjednicima sa svojim tekstovima i komentarima vezanim uz teme iz starije i novije hrvatske prošlosti s naglaskom na nacionalne simbole Hrvata i progone nad njima, ali i aktualna politička zbivanja. Objavio je knjige: "Kulturno-politička zbivanja u Makarskoj i njenom primorju u 19. stoljeću" (1971.), "Trpanj - prošlost, sadašnjost, spomenici" (1989.), "Don Nedjeljko Subotić" (sa Slavicom Stojan, 1996.), "Dubrovački gospari i pelješki kmetovi (2010.) i "Makarske teme" (s Ivanom Kokić 2010.).