Heli Finkenzeller (17.11.1911. - 14.01.1991.), njemačka glumica. Pojavila se u više od 80 filmova i televizijskih serija između 1935. i 1991. godine.
Saznajte višeErnst-Hinko Fischer (1906. - 1993.), novinar, ugostitelj i tvorničar. Rođen u Nürnbergu, Fischer je doktorirao filozofiju u Münchenu. Bio je novinar koji je objavljivao u više njemačkih listova. U Zagrebu nije mogao raditi kao novinar zbog nedovoljnog poznavanja hrvatskog jezika, pa je radio u ugostiteljstvu, a potom je s bratićem Reneom Ružinskim otvorio malu tvornicu dječje obuće na uglu Draškovićeve i Đorđićeve ulice. Za to je morao položiti postolarski ispit, a da bi to uspio napisao je i četverojezični rječnik postolarskih izraza. Godine 1943. oženio se s Ivanom Vlahović (sestrom narodnog heroja Jože Vlahovića) i s njom imao sina Raoula. Druga supruga mu je bila Vlasta Rujtiž. Početkom šezdesetih, Ernst je odselio u Graz, povremeno pisao za razne novine, oženio se po treći put za Hildegard Königer, a tamo je i umro.
Saznajte višeKlaus Löwitsch (08.04.1936. - 03.12.2002.), njemački glumac. Najpoznatiji u Njemačkoj po ulozi u televizijskoj seriji Peter Strohm.
Saznajte višeHans Albers (Hamburg, 22.09.1892. - 24.06.1960.), njemački pjevač i glumac. Smatra se jednim od najvažnijih i najpopularnijih njemačkih glumaca dvadesetog stoljeća. Nakon niza uloga u filmovima nijemog razdoblja, prvi put je zapažen kao Mazeppa u filmu Plavi anđeo (J. von Sternberg, 1930.).
Saznajte višeWill Dohm (08.04.1897. - 28.11.1948.), njemački filmski glumac. Filmsku karijeru započinje 1927., ali tek dolaskom zvučnih filmova postaje popularan. Proslavile su ga komične uloge. Imao je desetke filmskih nastupa, npr. u filmovima poput Die Fledermaus (1946.) i drugih.
Saznajte višeIsidor Kršnjavi (Našice, 22.04.1845. - Zagreb, 03.02.1927.), hrvatski slikar, kulturni i javni djelatnik. U Beču studirao povijest i povijest umjetnosti (1866. - 1869.), godine 1870. promoviran u doktora filozofije. Od 1869. studirao slikarstvo u Münchenu, a od 1873. u Rimu. U Hrvatskoj potaknuo osnivanje Društva umjetnosti (1878.), Muzeja za umjetnost i obrt (1880.), te u suradnji s H. Bolléom, Obrtne škole (1882.). God. 1877. postao prvim profesorom povijesti umjetnosti Zagrebačkog sveučilišta, a bio je i prvi ravnatelj Strossmayerove galerije slika u Zagrebu. Od 1887. do 1891. studirao pravo u Beču, a od 1891. do 1896. radio kao predstojnik Odjela za bogoštovlje i nastavu Zemaljske vlade (prvi ministar prosvjete), a nakon ostavke na spomenutu dužnost od 1897. ponovno kao sveučilišni profesor. Umirovljen 1918. godine. U politici je bio pragmatičan, ali i često osporavan. Najprije koristio naklonost Strossmayera (narodnjaci), zatim se priključio mađaronima, a poslije i pravašima (frankovcima). Kao predstojnik Odjela za bogoštovlje i nastavu Zemaljske vlade (1891. - 1896.), proveo niz reformi u srednjoškolskoj i visokoškolskoj nastavi, a za njegove je uprave obnovljen veliki broj crkava i školskih ustanova, među kojima su prostornim sadržajima najbogatije zgrada novih srednjih škola u Zagrebu i gimnazija na Sušaku. Uz profesuru bavio se likovnom kritikom, sudjelovao u izgradnji Zagreba, a osobit je interes posvetio talijanskoj kulturi i Danteu, čiju je "Božanstvenu komediju" preveo u prozi s opširnim komentarima. Svojim organizatorskim i publicističkim radom obilježio je cijelu kulturnu epohu u Hrvatskoj. Uz brojne članke, radove i oglede napisao i "Memoare" I-II koji su izdani u Zagrebu 1986. godine.
Saznajte višeBertalan Székely (1835. - 1910.), mađarski slikar i portretist. Jedan od najvažnijih mađarskih slikara 19. stoljeća, poznat prvenstveno po povijesnom slikarstvu u romantičarskom i akademskom stilu. Studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču, a kasnije u Münchenu. Većinu života djelovao je u Mađarskoj, gdje je postao jedan od vodećih umjetnika nacionalnog preporoda. Njegove slike često prikazuju važne događaje iz mađarske povijesti i naglašavaju teme junaštva, nacionalnog identiteta i žrtve.
Saznajte višeFita Benkhoff (01.11.1901. - 26.10.1967.), njemačka glumica. Pojavljuje se u preko 100 filmova između 1933. i 1967. godine.
Saznajte višeTherese Giehse (06.03.1898. - 03.03.1975.), njemačka glumica. Kao karakterna glumica afirmirala se otkako ju je Otto Falckenberg 1925. angažirao u münchenskome komornom kazalištu te kao članica kabareta u Zürichu, kamo je emigrirala nakon 1933., dobivši i kazališni angažman.
Saznajte višeMilan Ivšić (28.07.1887. - 06.02.1972.), ekonomist i sociolog. Studirao na Katoličkom bogoslovnom fakultetu (KBF) u Zagrebu. Za svećenika zaređen 1911. godine, a 1920. imenovan predavačem na KBF-u. Studirao ekonomiju i sociologiju u Parizu, gdje je i doktorirao 1922. godine. Nakon toga nastavio usavršavanje u Münchenu. Od 1924. do 1945. radio na Ekonomskoj komercijalnoj visokoj školi u Zagrebu, gdje je 1932. imenovan redovitim profesorom političke ekonomije. U tri navrata (1934-35., 1935-36. i 1944-45.) na istom je učilištu bio dekan. Godine 1947. osuđen je na dvije godine zatvora i privremeni gubitak svih građanskih prava.
Saznajte višeGrete Reinwald (25.05.1902. - 04.05.1983.), njemačka kazališna i filmska glumica.
Saznajte više