Rezultati pretrage

Ivan Plotnikov (04.12.1878. - 31. 07.1955.), kemičar. Prvi profesor fizike i fizikalne kemije na Kemijsko-inžijerskom odsjeku Tehničke visoke škole u Zagrebu (od 1926. Tehničkog fakulteta). Studirao fiziku i matematiku u Moskvi, doktorirao u Leipzigu (1905.). Godine 1914. postao upravitelj Kemijskog instituta na Moskovskom sveučilištu, godinu kasnije postigao drugi doktorat, a 1916. postao redoviti profesor. Četiri godine kasnije (1920.), došao na Tehničku visoku školu u Zagrebu, gdje je osnovao Zavod za fiziku i fizikalnu kemiju. Umirovljen je 1943. godine. U svojim radovima bavio se kinetikom fotokemijskih reakcija i proučavao fenomene iz područja ultraljubičastog zračenja. Bio je prvi urednik međunarodnog znanstvenog časopisa "Radiologica", koji je od 1937. do izbijanja II. svjetskog rata izlazio u Berlinu.

Pavao Vuk-Pavlović (Koprivnica, 02.02.1894. - Zagreb, 13.11.1976.), filozof. Gimnaziju završio u Zagrebu (1912.), nakon toga studirao na Sveučilištu u Leipzigu, gdje je slušao Wundta, Volkelta i Sprangera. Zbog rata prekinuo školovanje u spomenutom gradu i nastavio ga u Zagrebu, te 1921. doktorirao disertacijom "Spoznaja. Metodologički pokušaj s osobitim obzirom na problem očitosti". Usavršavao se u Berlinu. Godine 1922. imenovan nastavnikom na III. realnoj gimnaziji. Dopisni član JAZU od 1928. godine. Od 1929. do 1941. docent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, od 1948. radio u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu kao viši bibliotekar, tri godine kasnije umirovljen. Godine 1958. izabran za izvanrednog, a 1961. za redovitog profesora na Filozofskom fakultetu u Skoplju. Godine 1972. vratio se u Zagreb. U svojim se radovima ponajviše bavio spoznajnoteorijskim i metafizičkim te aksiološkim i estetičkim problemima. Djela: "Spoznaja i spoznajna teorije" (1926.), "Opravdanje vjere" (1933.), "Razvaline" (1964.), "Duševnost i umjetnost" (1976.).