Rezultati pretrage

Gustav Gaj (01.12.1861. - 06.04.1915.), odvjetnik i spiritist. Nećak preporoditelja Ljudevita. Maturirao u Zagrebu, studij prava započeo u Beču, a s doktoratom završio 1887. u Zagrebu. Bio odvjetnik u Jastrebarskom i u Osijeku. Rano se počeo baviti politikom zauzimajući se za slavensku solidarnost; kao pristaša Hrvatsko-srpske koalicije objavio 14 uvodnih članaka u listu Magyarország 1907.; na veleizdajničkom procesu 1909. bio jedan od branitelja, a na izborima za Hrvatski sabor 1910. u Vinkovcima kandidat Koalicije. Od 1889. bavio se okultnim studijama, preveo na hrvatski djelo Karla du Prela O spiritizmu, pokrenuo 1902. i uređivao mjesečnik Tajinstveni sviet, od 1903. bio suurednik i od 1904. urednik i izdavač spiritističkoga glasila Novo sunce. Surađivao u periodicima i listovima Domovina (1879.), Mjesečnik Pravničkoga družtva u Zagrebu 1887–91. (1894.), Obzor (1894.), Psychische Studien (Leipzig 1897. - 1902.), Mladost (1898.), Novi viek (1898–99.), Spiritistische Rundschau (Berlin 1898. - 1902.), Übersinnliche Welt (Berlin 1899. - 1902.), Novo sunce (1901–08., 1910., 1912–14.), Tajinstveni sviet (1902–04.), Novi list (1904–06.), Narodna obrana (1905.), Pokret (1905–08., 1910.), Hrvatska (1906.), Novo doba (Split 1907.), Trgovinski glasnik (1907.), Zastava (1907.), Svjetlost (1910.). Radovi su mu prevođeni na engleski, francuski, talijanski i njemački.

Nino Škrabe (22.10.1947.), hrvatski dramatičar. Diplomirao komparativnu književnost i germanistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1972. godine. Od 1978. do umirovljenja 2007. predavao je njemački i hrvatski jezik i književnost u osnovnoj školi u Jastrebarskom. Dramske tekstove, koji su nekonvencionalnošću stekli veliku popularnost kod gledatelja, pisao je u razdoblju 1971–85. s T. Mujičićem i B. Senkerom (O’Kaj, 1974.; Novela od stranca, 1977.; Priobalni triptih ili Domagojada, 1975.; Kavana "Torso", 1978.; Glumijada, 1979.; Hist(o/e)rijada, 1983.; Trenk iliti Divji baron, 1985.). Od 1986. piše samostalno. Prevodi s njemačkoga i engleskoga, bavi se kazališnim adaptacijama i dramatizacijama te publicistikom (Western – filmovi, ljudi, legende, 1979.). Autor je televizijskih dokumentarnih scenarija, a za scenarij igranoga filma Fergismajniht J. Sedlara nagrađen je Zlatnom arenom u Puli 1996. godine.

Artur Gervais (1868. - 23.06.1937.), skladatelj i dirigent. Trgovačku školu završio u Mostaru, glazbenu školu polazio u Carigradu i zatim studirao u Beču. Nakon završenih studija kraće vrijeme zborovođa pjevačkog društva "Lovor" u Opatiji, potom 1903–07. dirigent Građanske glazbe te zborovođa Hrvatskoga pjevačkoga društva "Javor" u Jastrebarskom, od 1907. voditelj novoosnovane Hrvatske glazbe u Opatiji i 1912–18. općinski tajnik Opatijsko-voloske općine. Poslije se nastanio u Bakru gdje je utemeljio i vodio Gradsku glazbu te postao zborovođom HPD "Sklad", orguljašem župne crkve sv. Andrije i učiteljem glazbe i pjevanja u srednjim školama na Sušaku. Skladao je orkestralna djela, velik broj skladba za muške i mješovite zborove, za limenu glazbu i za tamburaške sastave. Osobitu su popularnost stekle tamburaške skladbe od kojih je dio objavio 1908. u vlastitoj nakladi: Veseli primorac, Zlatica, Narodni zvuci, Hrvatskoj i dr. Sve je te skladbe priredio i u verziji za orkestar i za limenu glazbu. Mnogo su izvođene i njegove koncertne skladbe Jadran u veselju i tuzi, Trubljačev san, Dildil duda, Novo doba, Lov za srećom, Jadranska barkarola.