Rezultati pretrage

Milan Blažeković (Prozor, BiH, 23.10.1913. - Zagreb, 14.12.1998.), hrvatski političar i publicist. Realnu gimnaziju završio 1932. u Osijeku, iste godine upisao Pravni fakultet na Zagrebačkom sveučilištu na kojem je doktorirao 1937. godine. Do 1941. radio u Državnom pravobranilaštvu u Novom Sadu, Sarajevu i Zagrebu. Za vrijeme NDH radio kao tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova, a zatim poslan na specijalizaciju političkih znanosti na Berlinsko sveučilište. Polovicom 1943. postavljen za tajnika hrvatskog poslanstva u Berlinu i na toj je dužnosti ostao do 1945. godine. Potonje je godine, nakon ulaska savezničkih jedinica u Njemačku, interniran u logor kraj Salzburga (do 1947.). Godine 1948. emigrirao u Buenos Aires. Bio je aktivan u emigrantskoj politici, surađivao u "Hrvatskoj reviji" (od 1952.), "Hrvatskoj misli" (od 1955.) i drugim publikacijama. Sudjelovao u osnivanju Hrvatsko-latinoameričkog kulturnog instituta te u pokretanju časopisa na španjolskom jeziku "Studia Croatica". Godine 1996. vratio se u domovinu.

August Frajtić (Bileća, 29.07.1902. - Buenos Aires, 19.02.1977.), hrvatski promicatelj fotografskog amaterizma i umjetnički fotograf, međunarodni fotoamaterski dužnosnik. U Zagrebu i Karlovcu polazio je srednju školu, te je maturirao 1919. godine. Zaposlio se kao činovnik u Katoličkoj banci u Zagrebu. Od 1932. intenzivno se bavio umjetničkom fotografijom. Izlagao je djela u zemlji i inozemstvu. Pisao je za fotografske stručne časopise Foto reviju, ljubljanskom Fotoamateru i berlinskom Fotografische Rundschau. Pisao je o stanju fotografske umjetnosti u Hrvata i razvitku hrvatskoga amaterskog pokreta. Osim što je fotografirao, bio je i dužnosnik fotografskih klubova i radio na obrazovanju i širenju fotografske umjetnosti u Hrvatskoj. Obnašao je dužnost tajnika i u ratu predsjednika Fotokluba "Zagreb". Inicirao i organizirao stalne tečajeve, godišnje međunarodne izložbe. Izabran je za potpredsjednika novoosnovane Međunarodne fotoamaterske unije 1938. godine. Zaslužan je za okupljanje klubova u Hrvatski foto-amaterski savez 1939. godine te osnivanje i uređivanje časopisa Savremena fotografija. Pred rat je slao reprezentativne klupske zbirke u europske zemlje, SAD i Argentinu. Ni u ratu nije stao s organizacijom umjetničko-fotografskog života. Priređivao je izložbe u domovini i inozemstvu. Radio je na afirmiranju hrvatske fotografije u inozemstvu. Priredio je IX. međunarodnu izložbu umjetničke fotografije 1942. godine, koja je tad bila jedina u Europi. Bio je suradnik Spremnosti, Neue Ordnunga i u zborniku Naša domovina. U drugom svjetskom ratu je radio u Ministarstvu vanjskih poslova NDH. Godine 1945. otišao je u Italiju pa u Argentinu u Buenos Aires koji je bio njegova konačna adresa. Objavio je fotomonografiju o Buenos Airesu te se tamo čuva njegova ostavština u Hrvatskom domu.

Stjepan Horvat (Srijemski Karlovci, 29.11.1895. - Buenos Aires, 12.03.1985.), geodet. U Zagrebu se po završetku Geodetskoga tečaja na Šumarskoj akademiji (1918.) zaposlio u Nadzorništvu katastarske izmjere; od 1920. radio u Vojno-geografskom institutu u Beogradu, a 1923. otvorio Civilnu geodetsku poslovnicu u Zemunu. God. 1926. prešao je na zagrebački Tehnički fakultet, gdje je od 1930. radio kao honorarni nastavnik na katedri za nižu geodeziju. Školovanje je formalno dovršio 1936. diplomiravši na istome fakultetu, pa je 1937. postao izvanredni profesor i predstojnik Geodetskoga zavoda, a 1941. redoviti profesor. God. 1940–44. bio je član Zemaljskoga komasacijskog povjerenstva i 1941–44. organizator državne izmjere u Glavnom ravnateljstvu za javne radove. Dekanom Tehničkoga fakulteta imenovan je 1943., a rektorom Hrvatskoga sveučilišta 1944. godine. Emigrirao je 1945., a nakon dolaska u Argentinu 1948. postao je savjetnikom u Vojno-geografskom institutu u Buenos Airesu. Bavio se primjenom matematike u geodeziji i kartografiji te geodetskom astronomijom i geofizikom. Autor je mnogobrojnih znanstvenih i stručnih radova te nekoliko skripti i priručnika, a pisao je i o drugim temama, posebno gospodarskima; pisao pjesme, skladao i dirigirao.