Rezultati pretrage

Guilielmo Blaeu (1571. – 1638.), nizozemski kartograf, tiskar i astronom. Jedan od najvažnijih predstavnika zlatnog doba nizozemske kartografije u 17. stoljeću. Kao mladić studirao je astronomiju i matematiku, a jedno je vrijeme bio i učenik slavnog danskog astronoma Tycha Braha, kod kojeg je usavršio vještine izrade matematičkih instrumenata i globusa. Oko 1599. godine pokrenuo je u Amsterdamu uspješnu radionicu koja je postala svjetski poznata po izradi visoko kvalitetnih globusa, pomorskih karata i atlasa. Godine 1633. imenovan je službenim kartografom Nizozemske Istočnoindijske kompanije (VOC).

Dubravka Ugrešić (Kutina, 27.03.1949. - Amsterdam, 17.03.2023.), hrvatska književnica i prevoditeljica. Rusistiku i komparativnu književnost diplomirala 1973. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je radila u Zavodu za znanost o književnosti od 1974. do 1993. godine. U tom je razdoblju napisala studiju Nova ruska proza (1980.), s Aleksandrom Flakerom uredila deset svezaka Pojmovnika ruske avangarde (1984–93.), priredila i prevela neka djela Danila Harmsa, priredila antologiju alternativne ruske proze Pljuska u ruci (1989.). Od 1993. živjela je u Njemačkoj te SAD-u, a od 2001. u Amsterdamu. Prva su joj objavljena književna djela knjige za djecu (Mali plamen, 1971.; Filip i Srećica, 1976.; kasnije Kućni duhovi, 1988.). Nakon zbirke kratkih priča Poza za prozu (1978.), o detaljima iz svakodnevice, 1981. objavila je kratki roman Štefica Cvek u raljama života. Zasnovan na obrascima trivijalne književnosti i popularne kulture, roman je bio vrlo čitan, a prema njemu je 1984. snimljen gledani film U raljama života Rajka Grlića kojem je Ugrešić bila koscenaristica.

Johann Blaeu (23.09.1596. - 21.12.1673.), nizozemski je kartograf i graver. Jedan od najvažnijih i najslavnijih nizozemskih kartografa, gravera i izdavača iz 17. stoljeća, zlatnog doba nizozemske kartografije. Rođen je u Alkmaaru, kao sin Willema Janszoona Blaeua (osnivača ugledne obiteljske tiskarske i kartografske kuće). Nakon što je završio studij prava, Joan se pridružio očevu obiteljskom poslu u Amsterdamu. Zajedno s ocem, a kasnije i samostalno, upravljao je tiskarom koja je vrijedila za jednu od najbolje opremljenih i najprestižnijih u cijeloj Europi. Godine 1638. naslijedio je oca na mjestu službenog kartografa Nizozemske Istočnoindijske kompanije (VOC). Blaeuovo životno djelo i remek-djelo kartografije je monumentalni Atlas Maior (ili Geographia Blaviana), objavljen u više svezaka 1660-ih godina. Bio je to najveći, najteži i najskuplji atlas ikada proizveden u 17. stoljeću. Tragičan događaj zbio se 23. veljače 1672. godine, kada je veliki požar uništio veći dio obiteljske tiskare i zaliha. Joan Blaeu preminuo je godinu dana kasnije, 1673. godine, čime je završeno zlatno razdoblje ove glasovite kartografske obitelji.

Mirjana-Mira Bogdanović, (1945. -), sociologinja. Sociologiju studirala na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gdje je i magistrirala. Doktorirala povijest na Državnom univerzitetu Groningen (RUG) u Nizozemskoj. Predavala sociologiju na Academie De Horst u Driebergenu (Nizozemska) i radila kao vanjska suradnica Međunarodnog instituta za socijalnu historiju (IISG) u Amsterdamu. Objavila knjige Naličje legende – Srpski radnički pokret 1903.-1914. (Zagreb 1989.), Konstante konvertitstva – Hod u mjestu od Đilasa do Đilasa (Beograd 2013.), Elitistički pasijans – Povijesni revizionizam Latinke Perović: O nemislicama, nedomislicama, dvomislicama i besmislicama (Beograd 2016.), te brojne studije i članke u međunarodnim stručnim časopisima. Prevodi s engleskog, njemačkog i nizozemskog jezika. Područja znanstvenog interesa su joj novija povijest Europe i regije, sociologija politike, problematika emancipacije u širokom smislu.