Rezultati pretrage

Tihomir Nuić (01.12.1949. - 14.02.2024.), kulturni radnik i publicist. Rođen je u Drinovcima, BiH, gdje je završio temeljnu naobrazbu. Franjevačku gimnaziju završio je u Visokom, a teologiju je studirao u Sarajevu i Luzernu gdje je i diplomirao 1975. godine. Djelovao je u hercegovačkoj franjevačkoj provinciji u Širokom Brijegu i Mostaru. Iz političkih razloga 1980. seli u Švicarsku i u mjestu Frick (AG) zasniva obitelj. Radio je u švicarskom javnom bilježništvu. Surađuje u različitim hrvatskim i švicarskim časopisima i novinama, uglavnom s temama iz hrvatske povijesti i književnosti. Urednik je knjige objavljene u prigodi 20. obljetnice Hrvatske kulturne zajednice u Švicarskoj ("Hrvatska kulturna zajednica u Švicarskoj: 20-ta obljetnica 1971. – 1991", Zürich 1992.). Svoje članke objavljivao je u NZZ (Neue Zürcher Zeitung), često i pod pseudonimom. Predanim radom trudio se približiti švicarskoj javnosti hrvatsku kulturu te istraživao švicarsko-hrvatske poveznice i povijest hrvatske iseljeničke zajednice u Švicarskoj i svijetu. Godine 1995. objavio je brošuru "Auf den Spuren der Kroaten in der Schweiz" ("Na tragovima Hrvata u Švicarskoj"), a 2004. knjigu "Auf der Suche nach Freiheit und Brot "("U potrazi za slobodom i kruhom").

Felix Salten (06.09.1869. - 08.10.1945.), austrijski književnik. Prekinuo studij zbog materijalnih poteškoća, radio kao novinar i kazališni kritičar u Beču. Zbog židovskog podrijetla 1938. emigrirao u SAD (Hollywood). Posljednje godine života proveo je u Švicarskoj. Pisao kazališne komade, novele, društvene i povijesne romane. Najveći su uspjeh postigle njegove priče o temeljnim ljudskim osjećajima, projiciranima u svijet čovjeku bliskih životinja. Svjetski je uspjeh postigao opsežnom pripovijetkom Bambi (1923.).

Jure Petričević (Starigrad, 06.10.1912. - Brugg (Švicarska), 24.02.1997.), agronom i nakladnik. U Zagrebu studirao agronomiju, od 1940. do 1942. boravio na specijalizaciji u Švicarskoj, gdje je iz agrarne ekonomije na Saveznoj visokoj tehničkoj školi u Zürichu i doktorirao. Kratko je vrijeme djelovao kao stožernik u Banjoj Luci (1942. - 1943.), da bi 1945. emigrirao u Švicarsku. Sudjelovao je na svehrvatskom kongresu u New Yorku 1962. godine i bio redoviti suradnik "Hrvatske revije" (uglavnom s političkim prilozima). U Bruggu osnovao nakladnu tvrtku "Verlag Adria", u čijem se programu osobito ističe edicija "Knjižnica sloboda".