Rezultati pretrage

Srednja škola Delnice svoja je vrata goranskim srednjoškolcima otvorila davne 1924. godine te su od rujna iste godine kroz nju prošle brojne generacije Gorana, ali i stanovnika drugih krajeva Hrvatske. Prethodnici škole jesu: Srednjoškolski centar Delnice (nastao spajanjem Gimnazije „Ilonka Golik“, Đačkog doma „Ivan Pleše“ i Školskog centra šumarstva i drvne industrije; 1968.-1987.); CUO „Ilonka Golik“ Delnice (1987.-1991.); Srednja škola Delnice (od 1992. do danas).

Povijest srednjeg školstva u Moravicama započinje davne 1921. godine, a kontinuitet u radu i razvoju prisutan je od 1944. godine. Tijekom vremena škola je mijenjala nazive, programe i prostor tražeći svoje mjesto u mreži škola Republike Hrvatske na temeljima tradicije i lokacije, a u funkciji obrazovanja učenika Gorskog kotara. Kontinuirano se radilo i radi se na stvaranju što boljih prostornih uvjeta, opremljenosti škole i unapređenja nastave slijedeći tendencije modernih europskih škola. Odgojno-obrazovni programi koje trenutno u školi provodimo jesu: elektrotehnika, željeznički promet, strojarstvo, te ekonomija, uprava i trgovina, a već dugi niz godina provodimo i obrazovanje odraslih. Na razini prekvalifikacije provodimo programe za zanimanja: željeznički prometni radnik (kondukter, vlakovođa, skladištar, blagajnik), vozač motornih pružnih vozila, vozač motornog vozila i obrađivač na numerički upravljanim alatnim strojevima, a na osposobljavanje: pčelar, manevrist i ECDL informatičar. Ova djelatnost omogućava nam dodatne prihode koje koristimo za opremanje škole, a uspješno ju možemo odraditi zato što su svi naši radnici angažirani na tom poslu. Od mnogobrojnih radova kojima se željelo poboljšati uvjete rada treba izdvojiti i uređenje praktikuma elektrostrojarstva, uređenje prostora za instalatere centralnog grijanja i klimatizacije u strojobravarskoj radionici, a u radionici strojne obrade instaliran je proizvodni CNC stroj-tokarilica koji je u funkciji obuke redovitih učenika i polaznika u obrazovanju odraslih. Na sportskim igralištima uredili smo sadržaje koji su u funkciji škole i lokalne zajednice; mala atletska staza, doskočište za skok u dalj, bacanje kugle i boćalište, a uredit će se i dva izvora pitke vode. Cijeli taj prostor je uređen uz potporu Hrvatskih voda i Grada Vrbovskog. Nedavno je uređeno i opremljeno i potkrovlje škole čime ŽTŠ Moravice izvodi programe obrazovanja odraslih.

Prednici Osnovne škole "Brajda" su: 1948.-1952. IV. sedmogodišnja škola, 1952.-1962. IV. osmogodišnja škola, 1962.-1992. Osnovna škola „Josip Brusić“. Od 1992. godine škola nosi naziv Osnovna škola „Brajda“.

U razdoblju 1853.-1943. na Hreljinu djeluje Pučka škola. Od 1946. do 1953. djeluje Sedmogodišnja škola Hreljin. Godine 1953. škola postaje osmogodišnja i mijenja naziv u Narodna osmogodišnja škola Hreljin te pod tim nazivom djeluje do 1963., kada dolazi do promjene naziva u Osnovna škola „Hreljin“, koji škola nosi do 1975. Od 1975. do 1992. naziv škole je Osnovna škola „Božo Vidas Vuk“. Godine 1992. školi je ponovno vraćen prethodni naziv, Osnovna škola „Hreljin“, koji je aktualan i danas.

Osnovna škola u Novom Vinodolskom je osnovana 1786. godine u vrijeme Josipa II. 1873. godine otvara se i škola za djevojčice. Školovanje je trajalo samo dvije godine. Direktni prednik OŠ "Ivana Mažuranića" je Narodna osmogodišnja škola Novi Vinodolski. Do promjene naziva je došlo 1959. godine.

Iako se danas svrstava među najuglednije zdravstvene ustanove u Republici Hrvatskoj, Županijska specijalna bolnica Insula prošla je dug i trnovit put čiji počeci sežu u vrijeme Drugoga svjetskog rata, odnosno fašističke okupacije otoka Raba. U Kamporskoj dragi 1942. godine oformljen je koncentracijski logor u kojem je u razdoblju od nešto više od godine dana bilo zatočeno oko 15.000 ljudi, pretežito Hrvata, Slovenaca i Židova. Za potrebe upravljanja logorom okupator je započeo izgradnju 10 kamenih jednokatnica i dviju prizemnica koje su nakon kapitulacije Italije ostale nedovršene. Čelništvo Općinske skupštine Rab i ravnatelj Duševne bolnice Vrapče, prof. dr. Desiderio Julius, prepoznali su potencijal tog napuštenog arhitektonskog kompleksa, kao i blagodati mediteranske klime za ljudsko zdravlje, te donijeli plan adaptacije zgrada za potrebe osnivanja duševne bolnice. Unatoč mnogim izazovima, podijeljenim stavovima pa čak i protivljenju dijela lokalnog stanovništva, 1. lipnja 1955. godine parobrodom iz Rijeke u Kampor stižu prvi pacijenti, a 1. rujna iste godine djelovanje Bolnice formalizirano je. Prva adaptirana zgrada imala je 50 kreveta, a radi povećanog broja bolesnika u narednim se godinama postupno u funkciju stavljaju i ostali objekti te se u Bolnici opremaju prijamne ambulante i kancelarije, laboratorij, ljekarna, kuhinja, praonica i druge jedinice neophodne za rad i skrb o pacijentima. Ulažu se napori u školovanje i stipendiranje medicinskih i drugih kadrova te unapređenje stručnog rada.

Nastala je odlukom Skupštine općine Rijeka od 25. lipnja 1992., ali njezina povijest seže u šezdesete godine kada se u okviru Metaloprerađivačke škole s praktičnom obukom otvara odjel prometa i započinje školovanje kadrova za cestovni promet. Kao što je vidljivo iz kronologije razvoja škole, tadašnja Metaloprerađivačka škola zbog proširenja djelatnosti 1970. godine mijenja naziv u Metalsko-saobraćajni školski centar. Najprije započinje školovanje vozača, a prva generacija tehničara cestovnog prometa upisana je 1971. godine. U razdoblju od 1991. do 1995. godine u školi su se obrazovali i tehničari unutarnjeg transporta. Godine 1987. iz Ekonomske škole premješteni su tehničari poštanskog prometa, a danas je puni naziv tog usmjerenja tehničari poštanskog i telekomunikacijskog prometa. Od šezdesetih do 1992. godine bilo je niz reformi i reorganizacija u kojima je škola mijenjala naziv, a više puta i lokaciju: Metaloprerađivačka škola; Metalsko-saobraćajni školski centar; CUO ITK; Tehnološko-saobraćajni školski centar; Prometna škola.

Županijska lučka uprava Bakar - Kraljevica - Kostrena osnovana je radi upravljanja, korištenja, izgradnje i održavanja luka lokalnog značenja Bakar, Bakarac, Črišnjeva, Kraljevica, Carovo, Trnova, Dumboka, Neriz, Dobra, Lipica, Podurinj i Žurkovo .