Rezultati pretrage

Počeci knjižničarstva u Pazinu vezani su uz osnivanje čitalačkih društava i hrvatskih čitaonica krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Tako je, s ciljem prosvjećivanja širih društvenih slojeva, 7. veljače 1909. godine otvorena prva Pučka knjižnica u Pazinu. Pučke knjižnice imale su važnu ulogu u širenju informacija u kraju u kojem djeluju, jer su knjižničarska i knjižarska mreža u to vrijeme bile slabo razvijene. Nažalost, ne možemo govoriti o kontinuiranom radu knjižnice jer talijanskim zaposjedanjem Istre dolazi do zatvaranja knjižnica, a nove se osnivaju završetkom Drugog svjetskog rata. U Pazinu je knjižnica ponovno otvorena u sklopu Doma kulture 1945. godine i od tada kontinuirano djeluje. Osnivanjem Narodnog sveučilišta knjižnica djeluje u njegovu sastavu, a od 2008. godine kao samostalna javna ustanova. Tijekom godina djelovala je na više lokacija, a u zgradi Spomen-doma sjedinjenja i slobode smještena je od 1981. godine, tj. od izgradnje Spomen-doma.

Kada je 1952. godine Društvo za povijest i kulturna pitanja Istre započelo s akcijom obnove i sanacije Pazinskog kaštela, istovremeno su postavljeni i temelji povijesnog razvoja Muzeja Grada Pazina skupljanjem muzejske građe i oformljavanjem jezgre današnjeg fundusa Muzeja. Tri godine kasnije, 1955. godine, utemeljen je Narodni muzej Pazin koji je izlagao posuđenu građu, a već sljedeće, 1956. godine, Rješenjem Narodnog odbora općine Pazin osnovan je Muzej Grada Pazina kao budžetska ustanova Narodnog odbora općine Pazin sa zadatkom da prikuplja, čuva i izlaže na uvid građanstvu predmete povijesne vrijednosti, a posebno dokumente o borbi naroda Istre. Sljedeće, 1957. godine, Muzej je preimenovan u Narodni muzej sa sljedećim zbirkama – odjelima: Odjel narodne revolucije, etnografija, arheološka zbirka, zbirka starih slika i zbirka starog oružja, a na odvojenim sjednicama Općinskoga vijeća i Vijeća proizvođača, održanima 15. lipnja 1960. godine, Narodni odbor općine Pazin donosi Rješenje o osnivanju samostalne ustanove – Narodnog muzeja Pazin, sa zadatkom da sakuplja, čuva, stručno obrađuje i izlaže predmete i građu iz narodnog života i običaja, kao i iz ostalih oblasti kulturne povijesti i narodne revolucije u cilju približavanja ove građe građanstvu. Ovim je Rješenjem Muzej dobio na upravljanje i korištenje Kaštel, koji je te godine upisan u Registar spomenika kulture. Usprkos prvotnim određenjima i usmjerenjima Muzeja, narednih godina prioritet u razvoju Muzeja dobila je etnografska zbirka pa novim Rješenjem 1962. godine Narodni muzej u Pazinu nastavlja s radom kao Etnografski muzej Istre, koji je, pored ostaloga, imao zadatak sustavno prikupljati, čuvati, sređivati i izlagati predmete i iz područja kulturne povijesti, narodne revolucije i socijalističke izgradnje s područja općine Pazin. Sukladno ovom Rješenju planiran je i razvoj zavičajne zbirke kojoj je pripala kulturno-povijesna građa iz fundusa nekadašnjeg Narodnog muzeja. U sedmom desetljeću 20. stoljeća djelatnost Muzeja proširena je na suvremenu likovnu umjetnost osnivanjem galerije u Motovunu kao sastavnog dijela Muzeja. Galerijska zbirka, utemeljena 1969. godine, u najvećoj je mjeri nadopunjena radovima realiziranima na međunarodnim Motovunskim likovnim susretima održavanima u Motovunu od 1972. do 1984. godine. U godinama koje su uslijedile Muzej je djelovao kao jedna Kulturno-povijesna zbirka unutar Etnografskog muzeja Istre, tada dijela Centra za kulturu i obrazovanje. Njezino je djelovanje financirala Samoupravna interesna zajednica za kulturu, a očitovalo se prvenstveno u sakupljanju građe, ali i realizaciji brojnih tematskih izložbi kulturne povijesti Pazina i Pazinštine te tri stalne muzejske izložbe. Sjedinjenjem Kulturno-povijesne zbirke i Galerijske zbirke 1995. godine osnovan je današnji Muzej Grada Pazina. Prvotno je djelovao u sastavu Narodnog sveučilišta u Pazinu, koje je s radom započelo 1997. godine. Odlukom Gradskog vijeća Grada Pazina od 20. prosinca 2006. godine pokreće se postupak izdvajanja Muzeja iz tada već Pučkog otvorenog učilišta, koji je finaliziran 2008. godine.