Rezultati pretrage

Arhitektonski fakultet pod tim nazivom djeluje od 1963 god. nakon izdvajanja tri fakulteta iz dotadašnjeg Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta. Uz postojeći studij arhitekture, na Arhitektonskom fakultetu osnovan je 1989. god. i studij dizajna. Najstarijim prednikom današnjega Fakulteta bila je Tehnička visoka škola (1919 - 1926), koja je nakon odluke o priključenju Sveučilištu 1926. preimenovana u Tehnički fakultet (1926 - 1956). Tehnički fakultet se sastojao od 6. odjela: arhitektonskog, građevno-inženjerskog, geodetsko i kulturno inženjerskog, brodograđevno i brodostrojarsko inženjerskog, te kemičko inženjerskog. God. 1956. on je razdvojen na četiri nova fakulteta, a jedan od njih je i novonastali Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet (1956-1962).

Godine 1920. osnovana je Visoka škola za trgovinu i promet, kao najraniji prednik današnjeg Fakulteta. Nazivi su se više puta mijenjali, a današnji naziv je od 1974. godine. Fakultetu je 1968. godine pripojena Visoka privredna škola, a 1982. Fakultet za vanjsku trgovinu.

Fakultet kao pravni sljednik Više grafičke škole (1959-1990) pod sadašnjim nazivom djeluje od 1990. godine. Registracija kod Okružnog privrednog suda provedena je 5.9.1990. u registarskom ulošku 1-1226 (broj rješenja Fi-3684/90-2). U registru znanstvenih organizacija Ministarstva znanosti, tehnologije i informatike Fakultet je zaveden pod brojem 128. Prema nekim podacima školovanje grafičkih kadrova u Hrvatskoj počelo je prije ravno 100 godina. Do tog vremena, ljudi su se školovali u drugim europskim zemljama i kao gotovi majstori dolazili raditi u tiskarama na našim prostorima. Bez obzira na razvoj grafičke tehnologije, dugi niz godina za grafičku struku školovali su se samo kvalificirani i visokokvalificirani radnici. Tek 1951. godine osnovan je Grafički tehnikum na kojem se počinju školovati grafički tehničari. Ubrzo zatim, na inicijativu Udruženja grafičkih poduzeća Jugoslavije, pokreće se akcija za osnivanje Visoke grafičke škole te se za lokaciju buduće škole odabire Zagreb.1959. godine donosi se Zakon o osnivanju Više grafičke škole u Zagrebu. Uskoro se pokazala potreba za fakultetskim obrazovanim grafičkim kadrovima, ali je ozbiljnija akcija za osnivanje Grafičkog fakulteta započela tek 1973. godine. 1979. godine Viša grafička škola u Zagrebu kao punopravni član ulazi u sastav Sveučilišta u Zagrebu.1982. godine osnovan je Zajednički studij grafičke tehnologije za obrazovanje diplomiranih inženjera grafičke tehnologije, najprije uz rad, a 1986. godine i kao redovan studij. Nakon odluke Samoupravne interesne zajednice usmjerenog obrazovanja grafičke industrije SR Hrvatske o promjeni naziva i djelatnosti Više grafičke škole u Grafički fakultet u Zagrebu, Republički komitet za znanost, tehnologiju i informatiku izdaje rješenje o promjeni naziva i Grafički fakultet se registrira kao znanstveno-nastavna organizacija u području kemijskog inženjerstva kao privremenog znanstvenog područja do donošenja konačne odluke o priznanju novog znanstvenog područja grafičke tehnologije. Skupština grada Zagreba prihvaća Statut Grafičkog fakulteta i 1990. godine ga upisuje u registar Privrednog suda u Zagrebu kao Grafički fakultet s osnovnom djelatnosti u obrazovanju grafičkih inženjera i diplomiranih grafičkih inženjera.

Tradicija Fakulteta veže se uz 1962. godinu kad je utemeljen studij PTT prometa. Godine 1965., osnivanje specijalizirane institucije - Instituta prometnih znanosti iniciralo je i financijski pomoglo trinaest tvrtki i asocijacija Republike Hrvatske. Prometni studij za izobrazbu stručnjaka visoke stručne spreme organizirao je Građevinski fakultet 1968. godine, s tim da je nastava bila interfakultetska uz sudjelovanje nastavnika Arhitektonskog, Ekonomskog, Elektrotehničkog, Građevinskog, Strojarsko-brodograđevnog i Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nakon dvogodišnjih priprema, 1970. godine utemeljena je Viša škola za cestovni promet sa sjedištem u Kraljevićevoj ulici 24. Studij zračnog prometa organiziran je 1972. godine kada je osnovana Viša zrakoplovna škola u Zagrebu s aeroprometnim i aeronautičkim smjerom, a kasnije i aerotehničkim smjerom. Godine 1981. utemeljen je Centar prometnih znanosti s dvjema institucijama: Studij prometnih znanosti i Institut prometnih znanosti. U čitavom razdoblju postojanja interfakultetskog studija, u određenom je obliku postojao studij željezničkog prometa, no njegov stvarni početak veže se uz datum izdavanja rješenja, 13. travnja 1982. U tom rješenju navodi se da Studij prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu ispunjava uvjete za organizaciju i izvođenje nastave. Fakultet prometnih znanosti smješten je na tri mjesta u gradu: Vukelićeva 4, Kušlanova 2 i Siget 18c; posjeduje i prostorije u Zrakoplovnoj luci Lučko.

Korijeni Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije sežu u 1919. godinu, kada je utemeljena Tehnička visoka škola u Zagrebu s ciljem da podaje temeljitu teoretsku, a koliko je moguće i praktičnu naobrazbu za ona tehnička zvanja, kojih su struke u zavodu zastupljene. Jedan od tadašnjih odjela je kemičko-inženjerski, čiji prvi dekan prof.dr.V. Njegovan nastoji od samih početaka osigurati nastavni i znanstveni rad po uzoru na europska i američka visoka učilišta. Posebice se angažirao oko pronalaženja nastavnika, a koliko je u tome uspio svjedoče imena Ivana Mareka poznatog izumitelja peći za elementarnu organsku kemijsku analizu, Ivana Plotnikova, fotokemičara svjetskog glasa, Franje Hanamana, izumitelja volframove žarne niti i nešto kasnije Vladimira Preloga, budućeg nobelovca. Godine 1926. Tehnička visoka škola prerasta u Tehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu što omogućuje nastavnicima i suradnicima intenzivniji znanstveni rad. Uz Vladimira Preloga koji prvi u nas uvodi organsku sintezu tu je i plejada mlađih znanstvenika, koji su se dokazali u svijetu znanosti i tehnike. To su Vjera Marjanović, Rikard Podhorsky, Karlo Weber, Matija Krajčinović Miroslav Karšulin. Svi oni odlaze na znanstvena usavršavanja u inozemstvo i nakon povratka prenose stečene spoznaje podižući razinu znanja i utječući na razvoj struke. Rikard Podhorsky već 1935, dakle istodobno s kretanjima u Europi, a na temelju američkih iskustava promiče kemijsko inženjerstvo kao egzaktnu znanost koja je "isto tako potrebna kemijskom inženjeru koliko i čiste discipline kemija i fizika". Kemičko-inženjerski odjel 1926. godine postaje dio Tehničkog fakulteta. Prestrukturiranjem Tehničkog fakulteta 1956. godine Kemijsko tehnološki studij djeluje na Kemijsko-prehrambeno-rudarskom fakultetu, a od 1957. godine u sklopu novoosnovanog Tehnološkog fakulteta. U tom razdoblju postaje jezgra oko koje nastaju novi fakulteti (Metalurški u Sisku, Tehnološki u Splitu, Prehrambeno-biotehnološki u Zagrebu). 1978. godine odvaja se Metalurški fakultet, 1980. Prehrambeno biotehnološki fakultet i konačno razdvajanjem Tehnološkog fakulteta na Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije i Tekstilno-tehnološki fakultet 16. studenog 1991. godine, ispunjava se dugogodišnja težnja Fakulteta za samostalnošću.

Filozofski fakultet je osnovan temeljem odluke Sabora od 5. siječnja 1874. godine. Djelovao je pod nazivom Mudroslovni fakultet. Na njemu su tada uspostavljena samo 2 odjela: prvo "Filozofičko-historijski", a potom "matematičko-prirodoslovni", a postupno kroz duže razdoblje, osnivane su pojedine katedre. Fakultet je prvotno bio smješten na Gornjem gradu do 1882., kada je preseljen u zgradu na Sveučilišnom trgu, današnjem Trgu Republike Hrvatske. Uredbom o Filozofskom fakultet 1928. uspostavljeno je 30 studijskih grupa, reorganizacijom 1948. 12 studijskih grupa. Dvopredmetni studij na Fakultetu započinje 1952., a 1958. formirani su odsjeci koji objedinjavaju srodne katedre. Poslijediplomska nastava uvedena je 1961. god., a iste godine Fakultet je i doselio u današnju zgradu. Danas Fakultet djeluje prema Statutu iz 1997. god., a na temelju Zakona o Visokim učilištima (NN br. 59/1996).

Prvi zahtjevi za osnivanjem medicinskog studija u Hrvatskoj sežu u 1790. godinu. Nakon osnivanja modernog sveučilišta u Zagrebu (1874). počinje dugotrajna, ustrajna i mukotrpna borba za osnivanje medicinskog fakulteta. U sklopu Sveučilišta tada su već djelovali pravni i bogoslovni fakultet, filozofski se razvijao, a jedino je, iz političkih razloga, opetovano odgađan osnutak medicinskog fakulteta. Do osnivanja je došlo neposredno prije sloma Austro-Ugarske (1917), a osnivači su Milan Rojc, Miroslav Čačković, Dragutin Mašek i Teodor Wickerhauser.

Škola je osnovana 1966. godine kao samostalna nastavna ustanova pod nazivom Viša škola za medicinske sestre i zdravstvene tehničare, tada jedina ustanova za obrazovanje stručnih kadrova u zdravstvu za zahtjevnije i složenije poslove od onih koje je pružala srednjoškolska naobrazba. Organizirana je kao jedinstvena ustanova u kojoj se obrazovalo šest različitih stručnih profila: medicinske sestre, fizioterapeuti te zdravstveni tehničari, kojima je kasnije priznat naziv inženjera. Nastava se organizirala unutar studijskih smjerova, trajala je četiri semestra, a za potrebe praktičnog dijela nastave koristile su se nastavne baze kliničkih bolnica i domova zdravlja u gradu Zagrebu.