Rezultati pretrage

Prednici Osnovne škole "Brajda" su: 1948.-1952. IV. sedmogodišnja škola, 1952.-1962. IV. osmogodišnja škola, 1962.-1992. Osnovna škola „Josip Brusić“. Od 1992. godine škola nosi naziv Osnovna škola „Brajda“.

Podaci o postojanju školstva u Goričanu vrlo su šturi, pogotovo ako se uzme u obzir činjenica mađarske okupacije Međimurja, pa je tako cjelokupno gradivo škole do 1945. godine uništeno ili otpremljeno u Mađarsku. Prve pisane vijesti o školstvu u Goričanu potječu iz 1688. godine, iz djela „Poviest Međimurja“ Rudolf Horvat, gdje se spominje da je te godine u Svetom Jurju u Trnju orguljaš Nikola Križanić „koji stanuje u selu Goričan. On podučaje kod sv. mise nedjeljom i blagdanom, ali ne podučaje dječake“. Najstariji dio današnje zgrade u kojoj je škola smještena sagrađen je 1856. godine, pa se navedena godina uzima kao početak rada škole kao ustanove. Škola je dograđivana 1857. i 1912. godine, čime poprima današnji izgled.

U razdoblju 1853.-1943. na Hreljinu djeluje Pučka škola. Od 1946. do 1953. djeluje Sedmogodišnja škola Hreljin. Godine 1953. škola postaje osmogodišnja i mijenja naziv u Narodna osmogodišnja škola Hreljin te pod tim nazivom djeluje do 1963., kada dolazi do promjene naziva u Osnovna škola „Hreljin“, koji škola nosi do 1975. Od 1975. do 1992. naziv škole je Osnovna škola „Božo Vidas Vuk“. Godine 1992. školi je ponovno vraćen prethodni naziv, Osnovna škola „Hreljin“, koji je aktualan i danas.

Osnovna škola prof. Franjo Viktor Šignjar osnovana je pod tim nazivom sukladno Rješenjem Skupštine općine Đurđevaca Broj: 022-3/1964., a registrirana je kod tadašnjeg Okružnog privrednog suda u Belovaru u registarskom ulošku broj 8 svezak I, strana 14 za ustanove općine Đurđevac.

Prvi pisani podatak o postojanju škole u Štrigovi potječe od 29. kolovoza 1649. godine. Prva prava školska zgrada u Štrigovi izgrađena je 1913. godine. Škola je u to vrijeme bila pod mađarskom upravom te je nosila naziv „Magyar királyi állami elemi népiskola Stridóvár“. Nakon odlaska Mađara škola je zadržala naziv Državna niža pučka škola u Štrigovi. Odredbom Građanskog povjerenika za Međimurje od 8. svibnja 1928. godine škola je pretvorena u Državnu osnovnu školu. Odlukom Ministra prosvjete od 27. ožujka 1929. godine u školi je otvoreno osmo odjeljenje. Škola je nekada u svome sastavu imala pet područnih škola: Prekopu, Železnu Goru, Stanetinec, Jurovčak i Šafarsko. Škola u Jurovčaku je ukinuta, a škola u Šafarskom je pripojena Sloveniji. Kao i Štrigova, i škola je dijelila sudbinu Međimurja pa je dosta dugo bila pod mađarskom okupacijom. Poslije Prvoga svjetskog rata Štrigova je pripojena Kraljevini SHS, Savskoj banovini - Hrvatskoj. U razdoblju od 3. rujna 1931. do 10. travnja 1941. godine Štrigova je pripojena Sloveniji, Dravskoj banovini, ali je službeni jezik u školi bio hrvatski. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata Štrigovu ponovno zaposjedaju Mađari. Nakon oslobođenja 16. travnja 1945. godine Štrigova je pripojena Sloveniji, a već sljedeće godine Hrvatskoj, 2. travnja 1946. godine. Osnovna škola Štrigova preselila se u novoizgrađenu zgradu 1999. godine, a „stara“ zgrada je 2002. godine prenamijenjena za potrebe ASC Štrigova, odnosno današnjeg Državnog arhiva za Međimurje.

Prvo specijalno odjeljenje otvoreno je u sklopu I. osnovne škole u Čakovcu dana 1. rujna 1965. godine. Kao samostalna ustanova Centar je osnovan 23. lipnja 1971. godine rješenjem Skupštine općine Čakovec, pod nazivom Specijalna osnovna škola Čakovec. Centar je promijenio naziv u Specijalni centar za odgoj i obrazovanje dana 17. svibnja 1976. godine, a pod današnjim nazivom djeluje od 4. listopada 1978. godine.

U Blatu povijest školstva seže od početka 19. st. Prvi počeci bilježe se za francuske vlasti (1808.). Od 1830. u mjestu djeluje muška osnovna škola. Prvi učitelj bio je don Ivan Stipković. Ženska jednorazredna narodna škola (Scuola popolare femminile di una classa di Blatta) radi od 1874. Prva učiteljica bila je Emma Krammer. Tridesetih godina 20. st. započinje gradnja školske zgrade u kojoj će započeti nastava pred rat. Poslije II. svjetskog rata niža realna gimnazija se 1946. pretvara u više razrede sedmogodišnje škole. Tih se godina polagala mala matura ili niži tečajni ispit. Od 1953. prelazi se na osmogodišnje školovanje i potpuno je ukinuta mala matura.

Škola je otvorena školske godine 1833/34 pod nazivom Scuola elementare minore di Ragusavecchia. Odlukom Zemaljske školske vlasti 1893. dvorazredna pučka škola u Cavtatu se pretvara u trorazrednu školu. U današnjoj zgradi djeluje od 1980. Iste godine su joj se pridružile i područne škole Čilipi, Močići, Komaji, Gabrile i Stravča.