Rezultati pretrage

U gradiću Samoboru nedaleko Zagreba živi Filip, zaposlen u mjesnoj knjižnici kao knjižničar. Premda se tu davno doselio iz Zagreba, on još teško podnosi učmalost sredine. Njegovu usamljeničku svakodnevicu prekida dolazak nove upraviteljice knjižnice, naočite Elze. U to zareda niz zagonetnih smrtnih slučajeva…

Sredina je 17. stoljeća. Jezuiti šire svoj utjecaj u Srednjoj Evropi. Maria, mlada grofica živi u dvorcu. Otac Had je čestit i odan član Družbe Isusove. On je potpuno posvećen svojoj životnoj misiji i kao takav idealno je oruđe u rukama svojih pretpostavljenih koji imaju svoje planove. Had postaje Marijin ispovjednik. Njezin šarm i inteligencija, njena energija i napokon njena ljepota postaju njegov stalni izazov. Jezuiti vrše stalan pritisak na Hada, kako bi ostvarili svoje planove ...

Partizanski politički komesar, intelektualac iz Zagreba, mora dovesti u red grupu partizana-seljaka u jednom srpskom selu. Ogrubljeli od rata, jer mnogima su poginuli članovi obitelji i prijatelji, oni nemaju samilosti prema neprijatelju, pa zakon linča prevladava nad zdravim razumom, istinom i pravdom. Stvari se ipak promijene kada zarobljeni Meho spasi dječaka koji je dospio u ruke Mehinih suseljana-ustaša.

Partizanski politički komesar bori se protiv mržnje, predrasuda, inercije i neorganiziranosti koja vlada među partizanima seljacima u bosanskom selu ...

Dvojica hrvatskih emigranata, jedan ekonomski, a drugi politički, devedesetih godina kreću u domovinu, željni ljubavi, obiteljskog života i zavičaja. Da bi dobio njemačku mirovinu ekonomski emigrant proglasio je sebe mrtvim, pa živ putuje u mrtvačkom sanduku, a povratak političkog emigranta također ne ide glatko, jer njega još uvijek goni jedan ostarjeli agent UDB-e, koji treba ubiti još samo njega da bi zaradio mirovinu. Nevoljama kao da nema kraja, kad ekonomski emigrant, koji je službeno mrtav, postane metom trgovaca ljudskim organima koji su njegovo zdravo srce već prodali bogatom, teško bolesnom Nijemcu. Tako dva prijatelja putuju njemačkim autocestama, pomažući jedan drugome, ali najteže ih čeka u domovini, gdje se umjesto sreće i mirnoga života, nađu usred ratnog sukoba, te, kao mrtvaci koji ustaju iz groba, spašavaju selo od neprijatelja. No, pri tome povratnik koji se do sada samo pravio mrtvim zaista i pogiba.

Dalmatinska zagora 1948, vrijeme neposredno nakon revolucije Informbiroa. Četrdesetogodišnji Ante ženi se s mnogo mlađom Jagodom, a na svadbu mu banu dvojica udbaša, očito sa zadatkom da nekog uhite, no nitko ne zna koga. Mladoženjin kum je lokalni politički moćnik Andrija, koji nema straha od pridošlica. Dok svadba traje, napetost sve više raste. Za vrijeme svadbe kum Andrija siluje mladenku Jagodu. Kuma Andriju zbog političkih razloga uhapse. Mladenku Jagodu zbog sramote u tom kraju odvode par mještana toga kraja, pa je ubiju.

Dalmatinska zagora 1948, vrijeme neposredno nakon rezolucije Informbiroa. Četrdesetogodišnji Ante ženi se s mnogo mlađom Jagodom, a na svadbu mu banu dvojica udbaša, očito sa zadatkom da nekog uhite, no nitko ne zna koga. Mladoženjin kum je lokalni politički moćnik Andrija, koji nema straha od pridošlica. Dok svadba traje, napetost sve više raste...

Pred kapitulaciju Italije ugledni odvjetnik, izdanak građanske mediteranske obitelji, postaje učesnikom fantomskog procesa. Naime, njega i njegovog četrnaestgodišnjeg sina talijanske vlasti privedu u svoju utvrdu, gdje su prepušteni na milost i nemilost njezina diktatorskog zapovjednika koji naredi odvjetniku da rekonstruira nikad održan proces tridesetorici bezimenih ljudi...

Ivica uzima kao podstanara u svoju kućicu na zagrebačkom Trnju, koja će uskoro biti srušena, čudnog sredovječnog muškarca Fabijana, zaokupljena statističkim proračunima. Fabijan tvrdi da postoji pravilan ritam događanja zločina i dokazuje to konkretnim primjerima te mu Ivica, koji istovremeno obnavlja odnos međusobne naklonosti sa starom ljubavi Zdenkom, sve više vjeruje. Kad se ne dogodi statistički predviđen zločin, Fabijan postaje zabrinut...

-U provincijskom gradiću živi čovjek koji je odavno došao iz Zagreba, ali se nikada nije privikao na učmalost male sredine. Zaposlen kao knjižničar u mjesnoj biblioteci , okružen knjigama i malobrojnim prijateljima, šutljiv, živi svoj usamljenički život. Sve tako do trenutka kad za novu ravnateljicu knjižnice ne dođe mlada i lijepa žena, prema svima srdačna, jedino rezervirana prema knjižničaru. I tada se u mjestu dogodi prvo ubojstvo...

Dvije zaljubljene djevojke unajmljuju stan u jednoj tipičnoj zagrebačkoj zgradi, sretne jer su ostvarile san o svom mirnom, skrivenom kutku. Ispostavit će se da su otvorile vrata pakla ... Zagreb više nije toliko gostoljubiv kakvim se čini ...

Glavni junak Tino čeka na pustom mjestu. Onaj koga čeka nije Godot, ali ipak ne dolazi. Međutim ipak nešto razbija monotoniju čekanja – prosjak, kockar, ciganski trio sa pjesmom ''Idu dani'', sebični vlasnik još nesagrađene kuće, bizarni ljubavni par, putujuća svadbena povorka, zakonom zaštićeni papagaj, indiskretna krava, ljutiti motorizirani čovjek, budući Jean-Luc Godart, te vojska mrava. Svi prolaze kraj Tina, a iza sebe ostavljaju opet sve pusto i beznadežno. On i dalje strpljivo čeka, a komična životna igra se ponavlja.

Komunistički intelektualac Vjeko dolazi iz Zagreba na mjesto političkog komesara banijskog partizanskog odreda, uglavnom sačinjenog od lokalnih srpskih seljaka. Vjeko i komandant Gara, također lokalni srpski seljak, dvojica su posve oprečnih ljudi, no vremenom će se senzibilizirati jedan na drugog. U banijskom kraju sukobi se uglavnom vode između domaćih katoličkih (hrvatskih) i pravoslavnih (srpskih) seljaka, a kulturalnoj slojevitosti pridonosi i poneki musliman. Dok pokušava uvesti organizaciju u partizanske redove i naviknuti se na ruralne životne uvjete, Vjeku salijeću uspomene na Zagreb i suprugu...

Dvojica hrvatskih emigranata - ekonomski Cinco i politički Marinko - početkom devedesetih kreću iz Njemačke u Hrvatsku, željni obitelji, ljubavi i rodnog kraja. Da bi dobio njemačku mirovinu, Cinco se proglasio mrtvim pa živ putuje u mrtvačkom sanduku. Uskoro mu društvo počne praviti Marinko, koji bježi pred ostarjelim agentom UDBA-e što ga želi ubiti kako bi zaradio mirovinu. Na putu mrtvačkim kolima Cinca i Marinka čekaju mnoge peripetije, čija kulminacija nastupa u njihovom starom kraju, gdje ih čekaju barikade srpskih pobunjenika...

Početkom 1991, kad su vojarne u Hrvatskoj još u rukama JNA koja ne priznaje hrvatsku suverenost, na mali jadranski otok dolazi Blaž Gajski koji želi sina izvući iz tamošnje kasarne JNA. Stanje na otoku je vrlo napeto. Pripadnici lokalne vlasti opsjeli su vojarnu, a mještani ispred nje organiziraju priredbu s pjevanjem i recitacijama, želeći navesti zapovjednika kasarne, majora Aleksu, da se preda zajedno s vojnicima. Aleksa je međutim minirao skladišta u vojarni i prijeti da će čitav otok dignuti u zrak...

KARNEVAL: -kloaž sličica iz dalmatinskog života, satkan od sitnih mještanskih podvala, ali i ljudskosti.. ANĐEO: - ljepote i radosti stvaranja, ali i gorčine umiranja... PRAH: - bol neuzvraćene ljubavi , ali i radost opraštanja... - snimljeno prema tri istoimene novele Ranka Marinkovića

Karneval - sukob dvije "stranke" - vladajuće i opozicijske eskalira za vrijeme poklada, sukobom 2 majstora karnevala ..., 1366 m Anđeo - majstor klesar teško je bolestan i dok leži u krevetu, posjećuje ga njegov šegrt i priča mu svoj san, a on se sjeća posljednjih godina svoga života ..., 1248 m Prah - osobenjak Tonko, usamljen dugi niz godina, otkako ga je napustila zaručnica Ana, jednog dana dobija od nje pismo u kojem ga moli da bude krsni kum njenom sinu ..., 1480 m

Glista, mladić s gradske periferije, pripada onoj vrsti gradskih 'frajera' koji su preprodavali karte pred kinima, a sad to ne može jer mladi radije idu u disko-klubove. Pa dok se njegovo nekadašnje društvo cijepa - Grof živi nestvarni boemsko-klošarski život, a Kurbla se prilagođuje novom vremenu - Glista ne zna za što bi se odlučio. Ne bi želio, poput svog Tateka skupljati staro željezo, ali nešto drugo mu se baš i ne nudi. Njegova suputnica Marina, koja kao da nema nikakvog kontakta sa svijetom, idealna mu je partnerica…

Malo misto živi svojim životom, ali ne zaostaje za vremenom. Direktor hotela Roko Prč nastoji organizirati turizam, pa uvodi prvu nudističku plažu. Njegova žena Anđa dovodi dva rođaka iz Dalmatinske Zagore i zahtijeva od muža da ih zaposli. Jedan od njih, Ikan, dopadne se lijepoj Šveđanki. Iz Čilea se u Malo misto vratio Tonči zvan Servantes, dakako, bez ikakve zarade. Pao je na vrat svojoj tetki Keki, koja i bez njega ima dovoljno problema. Servantes također doživljava neočekivanu romansu…

Na malom i mirnom, umirućem dalmatinskom otoku, naseljenom mahom starijom populacijom žive četiri prijatelja. Njih četvorica gotovo svaki dan kartaju trešetu i tako krate vrijeme. Kad jedan od njih iznenadno umre, pokušavaju naći četvrtog za kartanje. Potencijalni četvrti je lokalni svećenik, a kad s njim ne uspije, prebacuju se na seoskog redikula. Kad ne pristanu ni pop i redikul, pozivaju mjesnog policajca pa i Zagrepčanina, koji na otoku kupuje vikendicu. Za vrijeme njihove potrage isprepliću se razne sudbine malobrojnih stanovnika gotovo napuštenog otoka i otkrivaju se neke duboko zakopane tajne, koje nikada nisu trebale biti otkrivene.

Panonska Hrvatska, Drugi svjetski rat. Hrvatski komunist Ivan dolazi kao politički komesar u partizanski bataljon čiji je zapovjednik Dikan, kao i većina pripadnika, srpske nacionalnosti. Neiskusni komesar brzo se suočava s iskušenjima rata, pogotovo u pogledu odlučivanja o tuđim životima.

Prikazuje se svakodnevica ratovanja partizanskog bataljuna, koja se sastoji od zarobljavanja domobrana i osvajanja ustaških uporišta. Glavni likovi su komandant bataljuna Dikan i novi politički komesar Ivan Pavlinić. Komandant bataljuna, Srbin Dikan (Boris Dvornik), nakon opasno brze vožnje kočijom koja završi slijetanjem u rijeku, dovede u bataljun novog političkog komesara, zvanog "Politički", Ivana Pavlinića (Ivica Vidović). Dok većinu u bataljunu čine Srbi, Ivan je Hrvat. Pri dolasku Dikan i Ivan doznaju da je stražaru pobjegao domobranski satnik (Veljko Milojević), koji je trebao biti strijeljan. Zbog toga partizanski zapovjednik Lazo (Fabijan Šovagović) da strijeljati stražara.Bataljun sljedeći dan napadne četu domobrana koji se odmah predaju. Partizan Ičan (Ilija Ivezić), Hrvat i Dikanov najbliži suradnik, ubije ustašu koji je bio s domobranima. Ivan održi govor domobranima nakon čega nekoliko njih odluči ostati u partizanima, a iz straha se prijavi i harmonikaš Dragec (Zvonko Lepetić). Nakon što odsvira jednu pjesmu, Dikan mu kaže da neće nositi pušku, već će služiti samo kao svirač. Partizanima priđe i domobranski oficir Ivo Jurica (Boris Buzančić), ali Dikan mu ne vjeruje, čak ni nakon što on oda planove njemačke vojske. Domobrane svuku i puste. Partizani krenu dalje, a harmonikaš zasvira skladbu "U gori raste zelen bor", koju će zasvirati više puta u filmu. Potaknut svirkom harmonike, Ivan se prisjeti svoje žene Ane (Branka Vrdoljak) koja ga je u Zagrebu u očaju molila da ne ide među partizane, dok su niz ulicu stupale ustaše uz pratnju harmonike. Dikan i Ivan dogovore se da će se članovi bataljuna preobući u ustaše da bi na prepad osvojili jako ustaško uporište Grabovac. Time će skrenuti pažnju neprijatelja s glavnih partizanskih jedinica (štab) koje žele prijeći rijeku s druge strane. Oni se slijedeći dan preobuku i krenu, a Ivo glumi njihovog zapovjednika. Uđu u uporište, Ivo razgovara s ustaškim zapovjednikom i, nakon što jedan ustaša (Uglješa Kojadinović), s kojim Dikan razgovara, uoči Dikanovu partizansku kapu, počne pucnjava i uporište je osvojeno. Partizan Nikola, zvani Miš (Mato Ergović) i Ivo teško su ranjeni. Partizani krenu dalje, a prije toga dignu u zrak uporište.Partizani zarobe domobrane čiji je satnik onaj isti koji je pobjegao stražaru. Domobrani su Srbi, koje Dikan napadne da služe onome koji ih zatire. Ivan opet održi govor. Nekolicina domobrane priključi se partizanima, a Ivan počne uzaludno uvjeravati preostale da im se pridruže. Dikan ga izgrdi radi toga.Ivan posjeti ranjenog Miša koji se nalazi kod kuće sa ženom. Miš kaže da su partizani odveli teško ranjenog Ivu i da ne zna hoće li preživjeti. Preda Ivanu pismo u kojem ga žena obavještava da nije mogla više izdržati (ubila se?). Ivan i bijesni Dikan razgovaraju s domobranskim satnikom, bivšim oficirom vojske kraljevine Jugoslavije, koji se pravda da je samo htio spasiti ženu i djecu. Dikan vodi ljubav s partizankom Marom (Ingeborg Appelt), a oni moraju kriti svoj odnos. Dikan sutradan strijelja domobranskog satnika, a prije toga mu ispriča kako su mu okupatori ubili djecu.Partizani napadnu domobransko uporište koje se nalazi preko rijeke, a s njihovom stranom rijeke povezano je skelom. Uz pomoć topa uspiju osvojiti uporište. Strijeljaju zapovjednika (Rade Šerbedžija), a domobranima kažu da se svuku. Uoče njemačke oklopne jedinice i počnu se povlačiti. U bijegu granata teško rani Dikana i Ivo mu pomogne hodati. Nakon zamrznutog kadra Dikana vidimo crno-bijele fotografije scena iz filma. Ostali važniji likovi: partizan topnik Markeza (Kole Angelovski), domobran Štef (Kruno Valentić), ustaški zapovjednik (Franjo Fruk), ustaša koji svira harmoniku (Edo Peročević), učitelj (Đuro Utješanović), srpski domobran (Petar Dobrić). Lokacije: sela, šume i polja na Baniji oko Siska; Muzej seljačkih buna u dvorcu Oršić kraj mjesta Gornja Stubica (ustaško uporište Grabovac); rijeka Odra ??; unutrašnjost kolibe.

Plakat je u boji. U gornjem dijelu plakata crvenim je slovima napisan naslov filma. Ispod je tekst: Priča o Bleiburgu. Ispod naslova je slika četvorice muškaraca koji stoje jedan pored drugoga. Samo je jedan lik u boji, ostali su crno-bijeli. U pozadini, iza likova, stoje izblijedili likovi vojnika. U donjem dijelu plakata je špica filma. Ispod su navedeni sponzori filma.

Plakat je u boji, dominira zelena pozadina (kao da je ručno oslikano). U gornjem desnom uglu je tekst NEUSPIO ŽIVOT...USPJELA SMRT! Ispod toga su imena glavnih glumaca, a u sredini plakata je crvenim slovima napisan naslov filma. Ispod toga je špica. U gornjem lijevom uglu su prikazane glave muškog i ženskog lika u strahu. U donjem lijevom uglu prikazan je muški lik u cijelosti. U jednoj ruci drži žezlo s križem na vrhu, a u drugoj ruci drveni križ.