Rezultati pretrage

Ovaj dokumentarni film opisuje park prirode Kopački rit, s naglaskom na njegovom prirodnom okolišu, životinjama i ljudima koji u njemu borave. Prisutan je naratorov glas s kratkim tekstom. Na početku filma narator daje osnovni opis Kopačkog rita te njegovog biljnog i životinjskog carstva i njegovih „crnih voda“. Nakon toga slijedi niz kadrova Kopačkog rita bez naratorovog komentara. Prikazuju se razni dijelovi dana, a ugođaj je često sumračan zbog oblačnog vremena ili maglovit. Prikazuje se prirodni i biljni okoliš – močvare, drveće (ponajviše vrbe), lopoči, šaš, trska…Prikazuju se razne životinje – razne vrste ptica močvarica i selica, jeleni, srne, divlje svinje, ribe, psi… Prikazuju se ljudi kako plove u čamcima po Kopačkom ritu, gaze po njegovim vodama i dozivaju se glasnim dovikivanjem. Lovci puškama love patke, ribari love ribe uz pomoć mreža, a radnici sijeku drveće. Prisutni su i kadrovi pataka kako padaju pogođeni, psa kako ide po njih te mnoštva ulovljenih riba u čamcu. U jednom kadru vide se gospodarske zgrade.

Opisuje se razvitak seljačkih radnih zadruga u Slavoniji i Baranji. Nakon dolaska kolonista u slavonsku ravnicu, osnivaju se zadruge i započinju s radom. Modernizira se poljoprivredna oprema, organizira rad te grade gospodarske zgrade i silosi. Film završava prikazom godišnje skupštine seljačke radne zadruge u Sesvetskom Kraljevcu. Prikazane su ili se spominju brojne seljačke radne zadruge. Prisutan je glas naratora. Sadržaj: - preko snimke kolone seljaka natpis: ZEMLJA ONIMA KOJI JE OBRAĐUJU!-1945. agrarnom reformom dodijeljena je zemlja seoskoj sirotinji; iz Zagorja, Like i Dalmacije kolonisti kreću u ravnicu (seljaci oru; seljaci iz spomenutih krajeva spremaju se na put te putuju kolima i kamionima do vlaka; useljavaju se u nove domove) - kolonisti iz sela Ivanca u Hrvatskom Zagorju dobili su zemlju u selu Čemincu u Baranji i uklonili međaše (seljaci na polju pokraj đerama, panorama polja)-imena i prezimena ljudi koji su se pridružili zadruzi te količina zemlje i dobara koje su dali zadruzi (seljaci potpisuju pri stupanju u zadrugu) - u Čemincu, Hrastovcu, Jagodnjaku, Kozarcu stvorene prve seljačke radne zadruge (skup prilikom osnivanja jedne zadruge)-seljačka radna zadruga "Tito" u Hrastovcu počinje rad u teškim uvjetima bez mnogo alata i stoke (kola, seljaci s motikama, plugovima) - država pomaže (traktori i seljaci u radu; ploče s natpisima raznih seljačkih zadruga: SELJAČKA RADNA ZADRUGA S. O. O. „MATIJA GUBEC“ KRIŽEVCI; SELJAČKA RADNA ZADRUGA BRATSTVO I JEDINSTVO; SELJAČKA RADNA ZADRUGA „RADE ŽIGIĆ“ ĆEMINAC; SELJAČKA RADNA ZADRUGA „KARLO MRAZOVIĆ“ KOZARAC) - preko snimke seljaka i mašina u polju natpisi: U N.R. HRVATSKOJ: 1945.: 14 SELJAČKIH RADNIH ZADRUGA SA 1570 ČLANOVA; 1948.: 246 ZADRUGA SA 23.988 ČLANOVA - nova organizacija: brigade, trudodani, radne knjižice (seljaci u uredu s radnim knjižicama ispod Titove slike) - u zadruzi „Matija Gubec“ u Križevcima žene djecu ostavljaju u vrtiću ("obdaništu") dok rade (seljanka vodi djecu u vrtić, djeca u vrtiću; žene rade na polju i pjevaju pjesmu o radu) - stara vremena kad su se na sajmovima prodavali čobani čordaši i nova vremena (seljak Andrija Lukačević s ovcama) - žetva u zadruzi "Partizansko bratstvo" u Hrastovcu (klasje, seljaci premeću žito u ruci, seljaci na seoskim mašinama, brigadiri raspoređuju seljake, odlazak na polje, podmazivanje traktora, oštrenje kose, kosidba, skupljanje snopova žita) - za vrijeme žetve sprema se nevrijeme i zato se užurbano radi – uspjeh kolektiva; vrijeme se razvedrava (skupljanje sijena, kola voze sijeno; pokošeno polje sa snopovima) - izgradnja zadružnih ekonomskih dvorišta s peradnjacima, spremištima hrane i silosima; zadruga u Čemincu gradi staju za krupnu stoku (seljaci rade na gradilištu; berba grožđa) - osniva se zadruga "Nikola Slatković" u Laduču (seoska zabava u toj zadruzi) - godišnja skupština u zadruzi "Vlado Bakarić" u Sesvetskom Kraljevcu (snimka govora nekog člana zadruge na skupštini o radnim uspjesima zadruge i budućim planovima; novoizgrađene gospodarske zgrade i silosi u zadruzi, stoka).

Miješana ekspedicija domaćih i stranih sportskih ribolovaca kreće na Kornate. To je povod za prikaz ljepota Kornata i njegovog podmorja te dočaravanje uzbudljivosti sportskog podmorskog ribolova. Prisutan je glas naratora. Sadržaj: riječka poslovnica "poduzeća za saobraćaj putnika" „Putnik“ inicirala je akciju predstavljanja svijetu ljepota i bogatstva jugoslavenskog podmorja; šalju se pozivi stranim sportskim ribolovcima; Jens Peter Paulsen iz Hamburga organizira njemačko-norvešku ekspediciju, što je zabilježeno u njemačkim novinama (pročelje riječke poslovnice „Putnika“, pismo Paulsenu, natpis HAMBURG, Paulsen, isječci iz novina); kratki opis Kornata (Kornati viđeni iz broda i iz aviona; avion); o članovima ekspedicije, domaćim i stranim sportskim ribolovcima (Paulsen i strani članovi ekipe te reporter hamburškog radija s opremom na čamcu); pripreme za lov (posada proučava karte, razni čamci na moru, ribar u čamcu); kratki opis podmorskog sportskog ribolova (ribolovci skaču u more s maskama, perajama i podvodnim puškama; idu gumenim čamcem); podvodni ribolov (ribe, ronioci, podmorje; lov na ribe kirnje, ugore, zatim hobotnicu); njemački biolog Michael Dzwilo istražuje faunu Jadrana (on na čamcu proučava ribu i ježa; razni čamci i brodovi); sumrak na Kornatima (snimka); ribolovci traže ribu "podvodnim teleskopom" i love (snimka, rakovi, lov na ražu); na vanjskoj strani otočja Paulsen roni i lovi uz pomoć boca s kisikom (pripreme, uranjanje, podvodna pećina u kojoj je jastog); Paulsen se sakriva pred morskim psom u pećinu (snimka); kapetan, barba Martin, zvoni na polazak (snimka); odlazak (brodovi, dupini u moru, panorama Kornata).

Uz pomoć glasa naratora i unutarnjeg monologa stanovnika Kornata opisan je škrti krajolik Kornatskog otočja i težak život na njemu. Sadržaj glasovnog dijela: narator daje općenite informacije o Kornatskom otočju, priča o njegovoj napuštenosti, škrtom krajoliku i nekoliko obitelji koje dio godine žive na otočju; unutarnji monolog sina: o potrazi za izgubljenom ovcom, sanjarenjima o gusarima, druženju s ribarima, prijateljima iz Zadra; unutarnji monolog oca: o opasnostima života i ribarenja na Kornatima (odroni stijena, jaki vjetar jugo, požari uzrokovani nemarom), o škrtoj godini (slab ulov ribe, nedostatak kiše koji isušuje travu za ispašu), o živosti svog sina; unutarnji monolog majke (o teškom i usamljeničkom životu, nedostatku vode zbog čega mora veslati do cisterne, o požaru na jednom od otoka). Slikovni dio: Kornatsko otočje (panorama, strme stijene, stado ovaca, nekoliko kuća); dječak u potrazi za ovcom, nalazi je uz obalu i ide do nje čamcem; otac u ribarskom čamcu gajeti; ribari s Murtera na kopnu skupljaju i nose mrežu plivaricu; otac ulovio samo jednog hlapa u drvenoj vrši; sin lovi ribu na ješku na škoju Tanjurić; obitelj skuplja i nosi travu; majka iz kornatskog sela vesla do cisterne, žene vade vodu iz cisterne i nose ju; utvrda na vrhu otoka (iz daleka); sunčani sat, žene predu; požar na kornatskom otoku Mala Svršata (skupljanje ovaca usred vatre, sin vadi ovcu iz mora). Ključne riječi: Jadran, otok, more, ribolov, stočarstvo (ovce), požar, Kornati

Film o mogućim opasnostima pri radu u tekstilnoj industriji i mjerama opreza. Uz naratorov glas i snimke rada na raznim strojevima koriste se i ilustracije koje prikazuju moguće ozljede pri radu. Sadržaj filma: pri opuštanju napete tkanine zupčanik se mora uhvatiti pravilno, da ne bi ruka zapela za njega (snimka, ilustracija)-ne smije se navoditi čunac zubima, da se ne bi prenosile zarazne bolesti, već iglom (snimka); čunac može iskočiti iz ležišta i ozlijediti nekoga, pa se mora koristiti sigurnosna mreža ili, još bolje, čunkolovka (snimka, ilustracija)-u odjeljenjima pripreme prolaz ne smije biti zakrčen (snimka)-potrebno je nositi rubac na glavi, jer postoji opasnost da kosa zapne u stroju (snimke opasnih situacija, ilustracija ozljede).

Prikaz gradova u unutrašnjosti Istre. Prisutan je glas naratora i uvodni komentar Dušana Vukotića. Sadržaj glasovnog dijela: - Dušan Vukotić ukratko opisuje temu ove epizode dokumentarne serije „Sunčani sat“ - o Rovinju i ljubavi slikara prema tom gradu - o turistima koji posjećuju samo istarsku obalu, a zanimljivosti unutrašnjosti Istre ne poznaju - o istarskim gradovima Grožnjan, Motovun, Buje, Pazin, Svetvinčenat i Buzet - nabrajanje raznih naroda i država koji su vladali Istrom - o crkvici u Beramu koju je oslikao Vincent iz Kastva - o pošasti kuge u Istri - o novom uzletu Istre nakon antifašističke borbe Slikovni dio: - Rovinj (panorama, ulice, katedrala sv. Eufemije - eksterijer, Gradska vrata – Balbijev luk, luka, slikari) - turisti u automobilima čekaju na talijanskoj granici ulazak u Jugoslaviju - autokamp, hotel - Vespazijanova arena, Pula (panorama) - istarski vol (jedan kadar) - Grožnjan, Motovun, Buje, Pazin (panorama) - planinska stijena, koju ljudi zovu „Čitač“ - hotel, bazen, tobogan - Svetvinčenat (panorama, kaštel, dvorac Morosini-Grimani, crkva sv. Vincenta - eksterijer) - Buzet (ploča s imenom mjesta, panorama, ulice, zidine, pogled u dolinu) - jedrilice - Motovun (panorama, crkva sv. Stjepana - eskterijer, gradska loža) - crkva sv. Marije na Škrilinah kraj Berama (freske Vincenta iz Kastva – Mrtvački ples, motivi iz Bogorodičinog života itd.) - ostaci napuštenog grada Dvigrad ili Dvograd (ruševine – panorama, detalji) - razni gradovi Istre (panorama, ulice, koća isplovljava) Ključne riječi: Istra općenito, Rovinj, Svetvinčenat, Motovun, Buzet, Dvigrad, Beram, turizam, Pula, arheologija

Opisuje se ekonomsko iseljavanje u inozemstvo iz mjesta Dalmatinske zagore oko Šibenika i Drniša (Unešić, Rupe, itd.), težak život žena emigranata te nemogućnost države da osigura povratak emigranata. Prisutne su izjave sudionika. Sadržaj glasovnog dijela: - rodbina emigranata priča o njihovom odlasku - žene emigranata pričaju o teškom životu bez muževa i zaposlenjima koje neke od njih moraju uzimati - emigranti koji su se vratili i njihove žene pričaju njihove sudbine: većina nije našla posao i vratila se u inozemstvo - službenici općina i mjesnih zajednica pričaju o negativnostima odlazaka ljudi u inozemstvo, ali i o nemogućnosti osiguravanju njihova povratka radi nedostatka radnih mjesta Slikovni dio: - Dalmatinska zagora (panorama krša i sela, kuće, konji) - ljudi daju izjave ispred svojih kuća - čovjek ispred svojeg kamiona - interijer kuće (ognjište, peka) - seoska djeca - pisma emigranata, obiteljske fotografije, kuhinjski gobleni - žene prenose pruće na leđima - mjesni ured Unešić - žene rade u tvornici: prenose vreće cementa, strojevi - hotelski kompleks Solaris u Šibeniku?? (eksterijer) - žene predu vunu - u offu pjesma „Moje selo je pusto“ Ane Štefok Ključne riječi: selo, Unešić, Šibenik, Dalmatinska zagora, iseljeništvo, krš, siromaštvo, žene

Opisuje se politička povijest Dubrovnika te povijest njegove arhitekture, slikarstva, književnosti i znanosti do nestanka Dubrovačke republike. U filmu je prisutan glas naratora. Sadržaj govornog dijela: nastanak Dubrovnika; ukratko o političkom statusu Dubrovnika kroz stoljeća i političkom ustroju; opis arhitekture Dubrovnika (Franjevačka crkva, klaustar „bijelijeh“ fratara i klaustar „crnijeh“ fratara, Orlandov stup, Knežev dvor itd.) i spomen njenih graditelja; dubrovačka renesansna slikarska škola (Nikola Božidarević, Mihael Hamzić); dubrovačka književnost (Marin Držić, Ivan Gundulić, Cvijeta Zuzorić); dubrovačka znanost (Ruđer Bošković, Marin Getaldić, Petar Lukarević); Napoleonovo osvajanje Dubrovnika; konačno ostvarenje slobode. Slikovni dio: dubrovačke zidine; dubrovačke ulice; Onofrijeva česma; Franjevačka crkva (detalji eksterijera); Orlandov stup, Palača Sponza, katedrala, Mala česma (eksterijer); zvonik Gradskog tornja, „zelenci“; Knežev dvor (eksterijer, kapiteli, interijer); ključevi grada, stare povelje, ugovori, makete i slike brodova; kip sv. Vlaha; umjetničke slike (Nikola Božidarević, Mihael Hamzić itd.); Franjevački samostan, klaustar „bijelijeh“ fratara i klaustar „crnijeh“ fratara; knjižnica starih knjiga, prvotisci i rukopisi djela dubrovačkih književnika, portreti umjetnika i znanstvenika; ljetnikovac Petra Sorkočevića (eksterijer, detalji arhitekture); Arboretrum Trsteno; Napoleonovo osvajanje (umjetničke slike, dokumenti); panorama Dubrovnika, Lovrijenac. Ključne riječi: Dubrovnik, povijest općenito, arhitektura, likovna umjetnost, jadran, crkva i religija

KRATKI SADRŽAJ: Opis jugoslavenske likovne umjetnosti 20. stoljeća uz prikaz djela izloženih na izložbi „Umjetnost na tlu Jugoslavije“ u Parizu proljeća 1971. godine. Prisutan je glas naratora. SADRŽAJ: - narator općenito opisuje modernu likovnu umjetnost 20. stoljeća u svijetu i Jugoslaviji te kratko opisuje neke od modernističkih pravaca koji su se javili u jugoslavenskoj likovnoj umjetnosti tog doba (ekspresionizam,, nadrealizam, naivno slikarstvo itd.) - pojedina djela jugoslavenskog slikarstva i kiparstva 20. stoljeća, u cjelini i u detaljima (djela slikara Miroslav Kraljević, Milivoj Uzelac, Ivan Generalić, Oton Gliha, Ivan Picelj itd.; djela kipara Dušan Džamonja, Miroslav Šutej itd.) KLJUČNE RIJEČI: - likovna umjetnost, izložba

Glumci odigravaju prizore iz predstava Dubrovačkih ljetnih igara na raznim dubrovačkim lokacijama. Nije prisutan glas naratora ni izjave. Sadržaj: - kulturni spomenici Dubrovnika, detalji arhitekture (Stradun, Knežev dvor, katedrala) - prizor iz predstave „Dubrovačka trilogija“ Ive Vojnovića (prizor: monolog gospara Lukše; glumac: Tonko Lonza; lokacija: atrij Kneževa dvora) - umetnuti kadrovi u prizor predstave: vrata od Pila, Stradun, Orlandov stup, policajci, dubrovačka luka - prizor iz predstave „Grižula“ Marina Držića (prizor: šumske vile, Dijana? i Kupido; glumci: Lela Margitić i Ivica Vidović; lokacija: Lokrum) - prizori iz predstave „Dundo Maroje“ Marina Držića (prizori: Maro i Pere, monolog negromanta Dugi Nos, Dundo Maroje i Bokčilo; glumci: Nikola Car, Zorko Rajčić, Zdenka Heršak, Pero Kvrgić; lokacije: Gundulićeva poljana, tržnica, skalinada Uz Jezuite) - prizori iz predstave „Skup“ Marina Držića (prizor: Skupov monolog; glumac: Izet Hajdarhodžić; lokacija: pročelje Franjevačke crkve) - umetnuti kadrovi u prizor predstave: detalji pročelja Franjevačke crkve, razni starinski predmeti) - prizori iz predstave „Hamlet“ Williama Shakespearea (prizori: dolazak glumačke družine, Hamletov monolog; glumci: Miše Martinović, Petar Kralj, Fabijan Šovagović; lokacija: Lovrijenac) Ključne riječi: Dubrovnik, kazalište, Dubrovačke ljetne igre

Opis Dubrovnika kao turističkog grada, grada kulturnih spomenika i grada kulture s naglaskom na Dubrovačkim ljetnim igrama. Prisutan je i kratak opis povijesti grada. Film uključuje nekoliko animiranih i igranih scena. Glas naratora je prisutan. Sadržaj glasovnog dijela: kratak opis povijesti grada; kratak opis najvažnijih kulturnih spomenika; o Pomorskom muzeju; o Dubrovačkim ljetnim igrama; o dubrovačkom akvariju; o noćnom životu; o turistima; o dubrovačkom aerodromu. Slikovni dio: fotografije, odnosno, razglednice Dubrovnika; animirane scene: špica, povijesni razvoj Dubrovnika; igrane scene: intervju s Hamletom, dogodovštine naratora filma; zvonik Gradskog tornja, „zelenci“; turisti snimaju foto-aparatima i kamerama; dubrovačke zidine; Pomorski muzej (interijer); kulturni spomenici: vrata od Pila, vrata od Ploča, Stradun, Onofrijeva česma; tržnica; predstava „Skup“ Marina Držića u režiji Koste Spajića na Dubrovačkim ljetnim igrama (glumi Izet Hajdarhodžić); kulturni spomenici (eksterijeri): crkva sv. Spasa, crkva sv. Vlaha, Franjevački samostan (ljekarna Male braće), Orlandov stup, palača Sponza, katedrala, dominikanski samostan, slike Tiziana i Nikole Božidarevića; akvarijum (ribe, jastozi); foklorni ples na tvrđavi Revelin; Knežev dvor (kapiteli); Lokrum, „zelenci“; predstava „Hamlet“ na Dubrovačkim ljetnim igrama (Hamletov monolog o Yoricku); koncert Firentinskog ansambla stare muzike u atriju Kneževog dvora; plaže, kupači, putnički brod s turistima; dubrovački aerodrom; noćni bar; glumačke probe. Ključne riječi: Dubrovnik, Jadran, Dubrovačke ljetne igre, kazalište i dramska umjetnost, arhitektura, gradski život

Opis rada drvosječa, s naglaskom na higijenskoj i tehničkoj zaštiti šumskih radnika. Prisutan je glas naratora. Narator priča priču o šumskim radnicima Franji, Juri i Milanu te o zaštiti radnika: Franjo i Jure ne žele živjeti u šumskoj nastambi s radnicima koje ne poznaju te nagovore Milana, koji je prvi put na sječi, da izgrade lobaru, sklonište od drva, daleko od nastambe - Milan loše spava u neudobnoj lubari, ujutro mora ići po vodu u nastambu, a sva trojica loše provode higijenu, jer imaju malo vode - opis kvalitetnih uvjeta i sigurnosti života u nastambi - - tokom sječe drva radnik se ozlijedi i prenesu ga do nastambe na improviziranim nosilima - sjednica radničkog savjeta kraj nastambe, na kojoj se, zbog prigovora radnika, odlučuju poboljšati mjere zaštite (nabava nosila, zavoja i štitnika) - Milan gleda kako radnici skupa provode slobodno vrijeme; odluči ostati u nastambi i ovaj put se dobro naspava - narator opisuje zaštitne mjere prilikom sječe (razmak među drvima koja se sijeku, nošenje štitnika, zabijanje klina u drvo, izvikivanje prilikom pada stabla, zabrana boravka u prostoru gdje stablo pada, mjere prilikom „koranja“ stabla – skidanja kore, način rušenja stabla koje se naslonilo na drugo stablo, mjere prilikom rezanja trupaca – ozlijeđenom se pruža prva pomoć, mjere prilikom raspilavanja poligona, pranje ruku prije pijenja vode iz vrela) - diže se olujni vjetar tokom kojeg je zabranjeno sječi drva; radnici odlaze u nastambe, a Franjo i Jure prihvate Milanovu sugestiju da i oni odu živjeti u nastambe Slikovni dio: šuma (drveće, jelen) - radnici hodaju kroz šumu, ulaze u nastambu - gradnja lubare, skloništa od drva, kuhanje na vatri, spavanje u lubari - jutro u šumskoj nastambi (pravljenje kreveta, pranje, doručkovanje) - sjeća drveća, izrada nosila od drveta i transport ranjenog - radnički savjet ispred nastambe (rasprava) - slobodno vrijeme (harmonikaš, druženje, društvene igre) - Milan spava u nastambi - odlazak na mjesto sječe, sječa drveća (pilanje, zabijanje klina, pad drveta, izvikivanje) - zaštitna oprema (čizme, štitnici, sanitetska torbica, nosila) - „koranje“ stabla – skidanje kore - rušenje stabla koje se naslonilo na drugo stablo (podrezivanje i vuča uz pomoć stoke) - rezanje trupaca - pružanje prve pomoći - raspilavanje poligona (uzdužno rezanje trupca), stavljanje naočala - pijenje vode iz šumskog vrela - olujni vjetar, povratak u nastambu Ključne riječi: šumarstvo, priroda, zaštita na radu, higijena, radnici

Opis proizvodnje i kontrole kvalitete motornog ulja u tvrtki INA, kojim se želi razbiti nepovjerenje domaćeg stanovništva prema domaćem ulju. Prisutni su glas naratora i izjave prolaznika. Sadržaj glasovnog dijela: - prolaznici govore o tome koje motorno ulje koriste i koliko su s njim zadovoljni - narator priča o neznanju i nepovjerenju domaćeg stanovništva prema domaćem motornom ulju - o uvozu nafte za potrebe proizvodnje motornog ulja - o strogom testiranju kvalitete motornog ulja u maloj rafineriji tvrtke INA za testiranje probnih uzoraka - o dodavanju aditiva u ulje - testiranje ulja na probnim motorima (metode i rezultati testiranja, testiranje oksidacijske stabilnosti ulja, testiranje olovno-bakrenih ležaja, kvalifikacije radnika koji provodi testiranje, testiranje eliminiranja taloga u motoru) Slikovni dio: - ulice Zagreba po kojima voze automobili, pogled iz automobila u vožnji (Most slobode, križanje Vukovarske i Miramarske, Praška, Ilica, Trg bana Jelačića) - prolaznici daju izjave kraj svojih automobila, u automobilima, na benzinskoj crpki - motorno ulje „Ina Delta Multigrade“ na tvorničkoj traci - luka s naftovodom, tanker u luci - rafinerija nafte INA (panorama – rafinerija nafte Rijeka, eksterijerni dijelovi rafinerije) - testiranje probnih uzoraka ulja u maloj rafineriji napravljenoj za tu svrhu (laboranti, ulje u cjevčicama, mjerni instrumenti) - testiranje ulja na probnim motorima (rad motora) - rastavljanje motora radi pregleda - mjerenje olovno-bakrenih ležaja - pregled motora radi provjere postojanja taloga Ključne riječi: motorno ulje, naftna industrija (rafinerija), automobil, automobilski promet, laboratorij, INA