Rezultati pretrage

-U provincijskom gradiću živi čovjek koji je odavno došao iz Zagreba, ali se nikada nije privikao na učmalost male sredine. Zaposlen kao knjižničar u mjesnoj biblioteci , okružen knjigama i malobrojnim prijateljima, šutljiv, živi svoj usamljenički život. Sve tako do trenutka kad za novu ravnateljicu knjižnice ne dođe mlada i lijepa žena, prema svima srdačna, jedino rezervirana prema knjižničaru. I tada se u mjestu dogodi prvo ubojstvo...

Momak iz Dalmatinske Zagore koji radi u Münchenu u Njemačkoj u petak sjeda u kola i vozi cijelu noć, da bi stigao u svoje selo Prisika kraj Aržana na dernek. U nedjelju ujutro kreće natrag u Njemačku, jer u ponedjeljak mora biti na poslu. Nema glasa naratora ni izjava. Sadržaj: putovanje od Münchena do Prisike (interijer automobila BMW, autocesta, kiša, benzinska stanica, zalogajnica, WC); Prisika (neasfaltirana cesta, ispred crkve nakon mise, kuće); dernek (igra skok u dalj, igra kamena s ramena, igra šijavica, pjevanje gange pred jutro); odlazak autom u Njemačku. Međunaslovi: München, 31.10.1974. 4 sata poslije podne; Prisika – Aržano, 2.11.1974. 6 sati ujutro Ključne riječi: Dalmatinska zagora, Prisika, Njemačka, iseljeništvo (emigranti), običaji, folklor

Parodija filmskog opusa Alfreda Hitchcocka, sastavljena od fotografija, dokumentarnih scena i animacije. „Glavni lik“ filma je sam Alfred Hitchcock koji, kroz fotografije i reportažne prizore, lovi ubojicu koji davi žene (kojeg „glumi“ Robert Walker). Fotografije: Alfred Hitchcock u javnim nastupima, na snimanju filmova, u privatnom životu; uz Hitchcocka i sami: Robert Walker, James Stewart, Ingrid Bergman, Alma Reville, Tippi Hedren…; fotografije izvučene iz Hitchcockovih filmova (Ptice, Nazovi M radi umorstva, Opsjednut, Krivo optužen...). Dokumentarne reportažne scene: Hitchcock u razgovoru s reporterom; Hitchcock šeće po gradu; Hitchcock u zoološkom vrtu. Animirani i kolažni prizori: sjena Alfreda Hitchcocka prolazi, isječci Hitchcocka i tekst njegovih misli i riječi (inspirirano stripom), isječci ptica. Međunaslovi: ALFRED HITCHCOCK kao detektiv Hitch; ROBERT WALKER kao ubojica koji davi žene; Ubojice su često sjajni tipovi. Ali ubojice treba UKLONITI!!!; Hitch angažira svog najboljeg pomoćnika; Ubojica angažira svoje pomoćnike; OBIČAN ČOVJEK U NEOBIČNOJ SITUACIJI; Hitch kreće u potragu; Sve treba riješiti u svojoj kancelariji; REKONSTRUKCIJA; LJUDI NIKAD NE UMAKNU; Ubojica koji davi žene je uhapšen; Neudavljene žene slave. Ključne riječi: film, Hitchcock Alfred

Prikazuje se iseljavanje iz kuće u Kašinskoj ulici, Trnje, Zagreb 07. listopada 1981. te početak rušenja kuće. Glas naratora prisutan je samo u prvom kadru filma. Sadržaj: kvart Trnje (na mjestu današnje Nacionalne sveučilišne knjižnice i pokrajnjeg parkirališta): ulica i kuća (eksterijer, detalji kuće); poštar; zgrada (pokraj Strojarskog fakulteta?); bager utovaruje zemlju u kamion; interijer kuće, spremanje stvari za selidbu; ukrcavanje stvari u kamion; ručno rušenje kuće maljevima. Ključne riječi: Zagreb (Trnje), selidba, kamion

Film opisuje proces kreiranja pletenica prateći seljanku iz Dalmatinske zagore u toj aktivnosti. Također, umetnuti su prizori seoskih poljskih radova. U filmu nema glasa naratora ni izjava ljudi. Prikazane su slijedeće faze procesa kreiranja pletenica: pranje kose; češljanje kose; kreiranje pletenica; kreiranje krune od pletenica na glavi. Prikazani su slijedeći poljski radovi: nošenje naramaka šiblja (ambijent je krš Dalmatinske zagore); kosidba srpom; oranje (plug, stoka); kopanje; šikanje (mlaćenje) žita ili raži; predenje vune. Prisutni su i prikazi ostalih mještana. Ključne riječi: selo, poljoprivreda, Dalmatinska zagora.

Poštar iz sela Donji Dolac u Dalmatinskoj Zagori priča o svom životu i radu te teškom životu stanovnika tog zaostalog kraja. Vidimo ga kako raznosi poštu po okolnim selima i priča s mušterijama. Glas naratora je poštarev. Poštar priča o slijedećem: svoj mukotrpni rad, umor i starost (dnevno propješači 25 do 30 km); iseljavanje ljudi iz kraja radi pomaganja obitelji; zaostalost kraja (siromaštvo, nedostatak telefonske veze) i pritužba vlasti zbog zanemarivanja tog područja; ugledni ljudi rođeni u tom kraju. Slikovni dio: poštar hoda po kamenjaru i selima sa štapom; poštar donosi pisma i mirovinu mušterijama te komunicira s njima; poštar čita pismo nepismenoj starici; seljaci piju vino iz bukare; selo, seljaci, kuće, dvorišta, krš (kamenjar). Međunaslovi: Mate Božanović, listonoša iz Dalmatinske zagore i junak ovog filma: „Samo me pušći da počinem, jer mi je dodijalo, ima puno gnjave…“ / Mate Božanović, the postman from Dalmatinska zagora, wasteland region, the hero of this film:“Let me rest for a while, for I'm fed up. Too much of a botheration…“ Ključne riječi: selo, Dalmatinska zagora, krš, siromaštvo, poštar, poštanska služba

Valent je radnik iz noćne smjene koji jedva prehranjuje obitelj. Jednom prilikom, vraćajući se s posla, svjedoči gangesterkom obračunu ispred lokalne mesnice te uzima torbu s novcem i pištoljem koja je ostavljena na mjestu događaja. Mesar koji je povezan s kriminalcima ubrzo shvati da je Valent uzeo novac te počne pritisak na nj...

Dvojica mladih službenika, inače amaterskih veslača, vode uobičajeni svakodnevni život, pokušavajući pronaći u njemu više uzbuđenja i zadovoljstva. Introvertirani i senzibilniji od njih zaljubi se u privlačnu ženu...

Zagreb krajem 1991. i početkom 1992. Vrijeme je Domovinskog rata, u gradu vlada zatišje i tjeskoba. Mlada privlačna žena Hela Martinić vratila se nakon višegodišnjeg boravka u Australiji te traži svoju najbolju prijateljicu Veru Kralj, koja je tajanstveno nestala. Slijed događaja otkrit će da Vera stoji na čelu tajne antihrvatske organizacije, redom sastavljene od bivših komunista.

Dokumentarac o Amerikanki Ann koja sudjeluje u Omladinskoj radnoj akciji na Savi. Protagonistica govori o svojem podrijetlu, razlozima dolaska u Zagreb te boravku i radu. Prisutna su i pitanja intervjuista, uvodna riječ autora te pjesma Pere Kvesića koju čita sam autor. Sadržaj glasovnog dijela: Uvodna riječ autora Zorana Tadića o razlozima nastanka filma i procesu potrage za temom filma; Amerikanka Ann govori o podrijetlu, kako i zašto je došla živjeti i raditi u Zagreb, o učenju jezika, o kampu Sava, radnoj akciji, svakodnevnim obvezama, o svom momku Marijanu Hodaku, o jedinstvu jugoslavenskih naroda i njihovoj želji za napretkom. Slikovni dio: Zoran Tadić govori u kameru, tačke; Ann govori u kameru tokom cijelog filma; fotografije iz raznih vesterna; kamp Sava (kolibe, omladinci, natpisi, zastave); radna akcija (kopanje, utovar zemlje u tačke); tuširanje; Pero Kvesić izgovara svoju pjesmu „Ljubavna pjesma za jednu malu hipi po imenu Tipi“; omladinska parada (skup, zastave); Ann vozi džip do smetlišta, romski dječak; omladinci voze tačke, harmonikaš; Ann u džipu čita odjavu filma. Ključne riječi: radna akcija, mladi, socijalizam.

U gradiću Samoboru nedaleko Zagreba živi Filip, zaposlen u mjesnoj knjižnici kao knjižničar. Premda se tu davno doselio iz Zagreba, on još teško podnosi učmalost sredine. Njegovu usamljeničku svakodnevicu prekida dolazak nove upraviteljice knjižnice, naočite Elze. U to zareda niz zagonetnih smrtnih slučajeva…

Opisuje se kućna svakodnevica dva sustanara, starice i njene koze, u jednom zaseoku Dalmatinske zagore. Njih dvije dijeli jedino drvena pregrada. U filmu nema glasa naratora ni izjava. Starica u svojoj kući obavlja razne aktivnosti. Prizori staričinih aktivnosti često su isprekidani kadrovima njene koze. Starica ujutro potpaljuje vatru. Muze kozu. Pije mlijeko kraj ognjišta. Koza pije vodu iz kabla. Starica mijesi tijesto za kruh. Peče kruh ispod peke (stavi tijesto na pod, vruć od pepela iz ognjišta; napravi rupu u tijestu; poklopi tijesto željeznim poklopcem i prekrije poklopac vrućim pepelom). Starica prebire zrna graha i pere ih. Stavlja grah u lonac i lonac objesi na lanac iznad gorećeg ognjišta. Čeka. Izvadi pečeni kruh iz peke, spremi ga i očisti prostor od pepela. Sjedi kraj lonca s grahom i povremeno ga zaljulja. Jede grah kuhačom iz drvene posude. Koza uporno pokušava jesti grah iz njene posude, ali starica ju tjera povicima, rukama i štapom. Starica rukom hrani kozu kruhom. Pogladi ju i tepa joj.Starica spava u krevetu, a koza se vrzma oko nje. Lokacija: zaselak Stanari kraj sela Žegar u općini Obrovac - interijer kuće.

Portret starca Ivice Štefanca iz Gornjih Rastoka koji je posljednji izdanak generacije mlinara. U originalnom ambijentu starog mlina on priča o svom zanatu koji polako umire. Nema glasa naratora. Mlinar priča o sljedećem: proces rada, odnos s mušterijama; sjećanje na prošla vremena, „kako je nekad bilo“, razlozi izumiranja mlinova. Slikovni dio: mlinar radi u svom mlinu i usput objašnjava proces rada (proso); voda počinje teći kroz mlin, rijeka; mljevenje; razni dijelovi mlina (mlinsko kolo, mlinski kotač itd.). Ključne riječi: mlin, Rastoke, poljoprivreda

Floki, pas lutalica, željan topline doma pokušava se nastaniti u porodici malog Jure. jure ima neobičan hobi. Pokušava naučiti "govor" svinja. Svinjsko roktanje na stubištu novogradnje izaziva brdo nesporazuma. Životinje u urbanom okruženju ne kraju ipak spajaju zaraćene susjede.

U novoizgrađenu zagrebačkom naselju pas lutalica želi postati kućni pas. No, put do ostvarenja te želje je dug, jer stanari zgrade imaju različita mišljenja o kućnim ljubimcima. Tako će mali Jura, koji psa naziva Floki i želi ga udomiti, u nizu dogodovština otkriti različite karaktere odraslih te će naposljetku uz pomoć djeda i bake Flokiju osigurati dom...

Ivica uzima kao podstanara u svoju kućicu na zagrebačkom Trnju, koja će uskoro biti srušena, čudnog sredovječnog muškarca Fabijana, zaokupljena statističkim proračunima. Fabijan tvrdi da postoji pravilan ritam događanja zločina i dokazuje to konkretnim primjerima te mu Ivica, koji istovremeno obnavlja odnos međusobne naklonosti sa starom ljubavi Zdenkom, sve više vjeruje. Kad se ne dogodi statistički predviđen zločin, Fabijan postaje zabrinut...

Materijal o studentskom štrajku i ostalim studentskim aktivnostima 1971., koji su snimatelji Željko Guberović i Tomislav Kovačić snimili pod vodstvom Zorana Tadića i Branka Ivande, koji su vodili i intervjue u materijalu. Policija je materijal zaplijenila da bi 1990. bio dan na slobodan uvid. Broj 3187 D ROLA 1, 425 m - Hrvoje Šošić – predavanje studentima ekonomskog fakulteta o devalvaciji, njenim uzrocima i posljedicama, o traženjima novih kriterija za međunarodne kredite, redistribuciji kapitala, nabavci hrvatske zračne flote, problemu financiranja zdravstva, raspodjeli sredstava iz brodogradnje, profitu koji donosi zračna flota - nakon predavanja čitanje proglasa predsjedništva Saveza studenata Zagreba, potpisanog 26.11.1971. … o štrajku - u publici Matko Bradarić, Jozo Petričević, Nikola Babić … - Redakcija Studentskog lista, Predrag Raos - telefonski razgovor o problemima oko tiskanja lista u "Vjesniku" … - Branko Ivanda razgovara s Draženom Budišom o planovima, stanju štrajka, stanju u Splitu (pred odlazak u Gradski Komitet na sastanak) - studenti pjevaju "Vilu Velebita", "Još Hrvatska ni propala …", „U štrajk“ - nakon toga Ivandi daju izjave članovi fakultetskog odbora koji koordiniraju sa Savezom Studenata Ivan Maroknić (o revoluciji) i Dubravka Zmajević (o čuvanju straže u studentskim domovima, aktivnosti studenata, štrajku), prisutni Matko Bradarić, dr. Mate Ljubičić (sjedi za stolom) - Matko Bradarić razgovara s Budišom o neobjektivnosti tiska i izdavanju biltena na kojem radi Filip Vučak (tiskarski stroj na kojemu se izdaje bilten) - Vučak daje izjavu o biltenu, o svojem radu - Ext. – Ante Paradžik, Ivan Rukavina i Dražen Budiša odlaze na razgovor u Gradski Komitet (noć), službenik odbija dozvoliti snimanje sastanka Ivandi - Ivandi Budiša daje izjavu o tom neuspjelom razgovoru u vezi datuma prekida štrajka (obrazlaže pitanje nacionalističkih i separatističkih ispada); izjave daju i još dva studentska predstavnika kraj Budiše (o medijskim napadima na studente… ROLA 2, 395 m - Budiša – razgovor s njemačkim novinarom (dogovor za intervju), prisutni Ivan Zvonimir Čičak, Goran Dodig - koordinacioni štab, tiskanje - studenti pjevaju (u Studentskom centru); Zoran Tadić razgovara s Ivanom Zvonimirom Čičkom koji spominje poeziju i revoluciju, pjevaju Dodig, Budiša, Rukavina … - Budiša diktira sekretarici Ljerki Mintas (uz njega stoji Ante Paradžik) izvještaj o proteklim događajima i situaciji na Sveučilištu; Goran Dodig kratko - Ante Paradžik diktira drugoj sekretarici; Tadić razgovara sa sekretaricom - Studenti pjevaju skladbu Krešimira Brlobuša „U štrajk“ - Proslava Dana Republike u Studentskom centru – sviraju se „Lijepa naša“ i „Internacionala“; govor drži Ante Paradžik; recital sastavljen iz pjesama Miroslava Krleže, Vjekoslava Kaleba, Vladimira Nazora i Jure Kaštelana (stihove govori jedna djevojka i glumac Ante Rumora) - Filozofski fakultet – interijer i eksterijer: Ivanda razgovara sa studentima na straži i sa Vuković (predsjednica fakultetskog odbora Filozofije) o značenju štrajka studenata - Razgovor sa studenticama agronomije i pedagoške akademije u Studentskom domu „Nina Maraković“ o štrajku te o izjavama o nacionalističkom karakteru štrajka ROLA 3, 450 m - Željko Mičija, portir na fakultetu i brat tajnika Saveza studenata Hrvatske i predsjednika fakultetskog Odbora Medicinskog fakulteta, govori o štrajku; Tadić postavlja pitanja - Tadić razgovara o štrajku sa studentima i zaposlenima Student servisa u čitaonici Studentskog centra u Zagrebu - Razgovor sa zagrebačkim studentima iz Rijeke i Zadra – osvrt na protekle događaje u njihovim gradovima i na prezentiranje štrajka u tisku - Split: predstavnici Saveza studenata Splita govore o svojevoljnim sazivanjima zborova studenata od strane sekretara SK uz suradnju dekana i profesora - kao reakciju na to Savez studenata Splita saziva plenum … - Tadić razgovara s Antom Paradžikom, Draženom Budišom, Goranom Dodigom, tajnikom Saveza Mičijom i predstavnicima studenata prije sastanka Plenuma Saveza studenata Hrvatske - Paradžik proziva članove Plenuma prije sjednice - Damir Petrić i Paradžik govore na sjednici; prisutna Televizija Zagreb (Silvija Luks, Ante Panjkota), Matko Bradarić - Studenti pjevaju „Oj, Hrvatska mati“, Tadić razgovara sa Ivanom Zvonimirom Čičkom i Goranom Dodigom kratko o rezultatima Plenuma; nakon toga Čičak u ulozi intervjuista razgovara sa studentima ROLA 4, 416 m - Ivanda razgovara sa Ivanom Zvonimirom Čičkom o stanju na Sveučilištu te dogovoru studenata i Sveučilišta - Dekan Ekonomskog fakulteta iznosi svoje mišljenje o proteklim događajima, solidariziranju nastavnika sa studentima, prekidu štrajka - Filozofski fakultet – intervju sa studentima koji su na noćnoj straži (studenti koji spavaju na ležaljkama u auli fakulteta) – Tadić postavlja pitanja - Pravni fakultet – rasprava o zaključcima koordinacionog odbora Saveza studenata Sveučilišta u Zagrebu; između ostalih, govori Ante Paradžik o kronološkom slijedu događaja i značenju štrajka studenata (u publici Tomislav Mičić, Mirko Mažar, Šime Đodan, Nikola Filipović) - razgovor Ivande sa studenticom o motivima štrajka - Ivanda: razgovor sa članovima redakcije Studentskog lista o poteškoćama u izdavanju, praćenju događaja - 1.12.1971. – Ekonomski fakultet u 6 ujutro, gdje su se studenti okupili vezano za problem štrajkolomstva; izjava Ivana Zvonimira Čička o tome, izjave studenata, organiziranje studentskih straža na Ekonom.fakultetu, jedan profesor upozorava studente da griješe što štrajkaju, o saopćenju Predsjedništva Zagreba ROLA 5, 582 m - predsjednik Predsjedništva Saveza studenata Jugoslavije govori o zbivanjima na zagrebačkom Sveučilištu, svojoj želji da se informira u vezi zbivanja, rezultatima sastanka Saveza u Sarajevu (3.12.1971.) – Ivanda razgovara s njim - slušanje Titovog govora (na radiju) sa 21. sjednice Predsjedništva SKJ u Karađorđevu – slušaju Ivan Zvonimir Čičak, Dražen Budiša, Ivan Rukavina … - Zbor studenata u Studentskom centru 3.12.1971.: Budiša pozdravlja sve prisutne i drži uvodnu riječ; Budišin govor, između ostalog kaže: „… Ako ova garnitura sveučilištaraca i ode, doći će nova, radikalnija – može se napadati pojedince, ali ne i cijeli jedan narod …“; predstavnik zagrebačkog sveučilišta drži govor podrške – isječak; - Ante Paradžik drži govor: citira Titove riječi, daje osvrt na akcije koje su studenti poduzeli u vezi amandmanskih pitanja itd. - Ivan Zvonimir Čičak drži govor; između ostalog, čita pjesmu Gorana Babića - Krpan proglašava obustave štrajka - završetak govora Gorana Dodiga koji predlaže kraj štrajka - pjevanje Lijepe naše - kraj skupa, izlazak iz dvorane - Bruno Bušić među studentima u publici (u SC-u ili na Filozofskom?) - Zbor studenata fakulteta ekonomskih nauka 2.12.1971.: nakon jednog govornika, govori Čičak o „nesposobnosti Sabora“, osvrće se na govor Duška Marovića čije su riječi u javnosti pogrešno protumačene itd. ROLA 6, 450 m - studentski skup na Pravnom fakultetu (nastavak snimke skupa iz ROLE 4): kraj govora Paradžika, govori studenata i studentica; Josip Poljak, učitelj iz škole Braće Radić, drži govor podrške studentskom štrajku (publika: Ramljak, Bruno Bušić…) - Ante Rumora govori Zboru studenata fakulteta ekonomskih nauka 2.12.1971. - dostavljač na nekom fakultetu daje izjavu - otvaranje Zbora studenata fakulteta ekonomskih nauka 2.12.1971.: govornik predlaže radno predsjedništvo (Zadro Marina, Kovač Josip i …), Ante Rumora daje prijedlog da se glasa o danu završetka štrajka, uz ovacije dolazi Ivan Zvonimir Čičak, u publici dekan Ekonomskog fakulteta Bogdan Serdar sa drugim profesorima, glasovanje o završetku štrajka, najava rezultata glasovanja, najava plenuma predsjedništva Saveza studenata Zagreba u Studentskom centru 3.12. na kojem će se predložiti završetak štrajka - XXV godišnja Skupština Saveza studenata Zagreba: Ivo Supek dolazi na skupštinu praćen pljeskom - Šime Đodan govori o hrvatskom identitetu i jedinstvu, neprijateljima hrvatskog pokreta, hrvatskim studentima, „manipulaciji hrvatskog školstva“ itd. - I.Z.Čičak govori o ingerencijama nad izbornom listom skupštine, sastavu ljudi na Sveučilištu itd. (publika: prof. Supek, Marko Veselica …) - Zvonimir Baletić? - Ante Paradžik daje osvrt na 10. sjednicu SKH itd. (među publiku dolazi Ivan Šibl praćen pljeskom) - govor Budiše - kratak isječak - Profesor Supek za govornicom, vrlo kratki dio njegovog pozdravnog govora - Čičak daje intervju reporteru - Marko Veselica govori o hrvatskoj naciji, nacionalnoj pripadnosti - Izlazak iz Studentskog centra nakon Skupštine … Broj 3187 c D 1. ROLA - Studenti pred Stud. centrom - Studenti u dvorani Stud. centra - Trg bana Jelačića i Ilica okićeni za 29.11.1971. - Poziv na opći štrajk (na ploči plakat) - Ekonomski fakultet – razni plakati poderani na vratima fakulteta - Veterinarski fakultet – plakati o općem štrajku - Vožnja gradom snimano iz automobila - Filozofski fakultet 2. ROLA - vožnja gradom – snimanje iz automobila - razgovor sa studentima Studentskog doma - student iz Somalije 3. ROLA - razgovor sa studentima u Stud.domu NINA MARAKOVIĆ - kratak razgovor sa Budišom i Paradžikom - studenti razgovaraju sa policajcem u Stud. domu 4. ROLA - krupni plan plakata o štrajku - prebrojavanje glasova na ekonomskom fakultetu o prekidu štrajka - Filozofski fakultet – STUDENTSKA STRAŽA - Studentski dom – exterijer - Redakcija Stud. lista - FAS 5. ROLA - Studentski centar – početak proslave Dana republike – pjevanje himne - Nakon 25. godišnje skupštine saveza stud. Zagreba u predvorju Stud.centra intervjui Paradžika - Budiša za govornicom u Stud. centru - Studenti pjevaju u redakciji Studentskog lista 6. ROLA - Budiša, Čičak, Paradžik ispred Stud. centra - Dvorana Stud. centra - Skup studenata na Ekonomskom fakultetu - Razgovor sa portirom Studen. doma - Čičak, Paradžik, Budiša ulaze u auto - Šošićevo predavanje na Ekonomskom fakultetu 7. ROLA - predavanje H. Šošića na Ekonomskom fak. - Zbor studenata u Stud. centru

Zagreb krajem 1991. i početkom 1992. Vrijeme je Domovinskog rata, u gradu vlada zatišje i tjeskoba. Mlada privlačna žena Hela Martinić vratila se nakon višegodišnjeg boravka u Australiji te traži svoju najbolju prijateljicu Veru Kralj, koja je tajanstveno nestala. Slijed događaja otkrit će da Vera stoji na čelu tajne antihrvatske organizacije, redom sastavljene od bivših komunista...

Film o teškom životu zemljoradnika u kršu Dalmatinske zagore, gdje treba tucati kamenje da bi se zemlja oslobodila za sadnju. Film je u cijelosti posvećen krčenju jednog polja od kamenja. Nema glasa naratora ni izjava. Ssdržaj: - krš Dalmatinske zagore - ovce na paši - tucanje kamenja batovima i pijucima - odvajanje kamenja šipkama i rukama - ručno oranje zemlje pijucima - narasli nasadi (pšenica?) - dječak koristi lišće nasada kao sviraljku Ključne riječi: ratarstvo, krš, Dalmatinska zagora

Film o teškom životu zemljoradnika u kršu Dalmatinske zagore, gdje treba tucati kamenje da bi se zemlja oslobodila za sadnju. Film je u cijelosti posvećen krčenju jednog polja od kamenja.

Dokumentarac o Amerikanki Ann koja sudjeluje u Omladinskoj radnoj akciji na Savi. Protagonistica govori o svojem podrijetlu, razlozima dolaska u Zagreb te boravku i radu....

Plakat je u boji, dominira zelena pozadina (kao da je ručno oslikano). U gornjem desnom uglu je tekst NEUSPIO ŽIVOT...USPJELA SMRT! Ispod toga su imena glavnih glumaca, a u sredini plakata je crvenim slovima napisan naslov filma. Ispod toga je špica. U gornjem lijevom uglu su prikazane glave muškog i ženskog lika u strahu. U donjem lijevom uglu prikazan je muški lik u cijelosti. U jednoj ruci drži žezlo s križem na vrhu, a u drugoj ruci drveni križ.

Momak iz Dalmatinske Zagore koji radi u Munchenu u Njemačkoj u petak sjeda u kola i vozi cijelu noć, da bi stigao u svoje selo Priska kraj Aržana na dernek. U nedjelju ujutro kreće natrag u Njemačku, jer u ponedjeljak mora biti na poslu.

Vrijeme je velike ekonomske krize. Mnogi ostaju bez posla, pa tako i mladi pisac Ivan Gajski. U nemogućnosti da plati stanarinu, nalazi privremeni smještaj u napuštenoj zgradi centralne banke. Tu, iz prikrajka, slućajno svjedoći velikom banketu nekakve tajne podzemne organizacije, te saznaje za njihovu namjeru da likvidiraju profesora Boškovića, oca njegove nedavne poznanice Sonje. Ivan uspije alarmirati profesora, te obavijestiti policiju koja, međutim, nigdje ne nalazi ni traga o sumnjivcima. No profesor već odavno zna da se, zapravo, radi o štakorima koji u kriznim vremenima vođeni «Izbaviteljem», velikim gvinejskim štakorom, dobivaju nadnaravnu moć preobražavanja u oblik čovjeka. Njegovim nestankom, oni bi ponovno postali ono što su i bili. Ivan i Sonja ubrzo postaju zaljubljeni zaručnici, te zajedno pomažu profesoru nabavljajući mu kemikalije za proizvodnju indikatora, tekućine koja preobraženog štakora identificira i usmrćuje. No mračni stvorovi ubrzano pojačavaju svoju infiltraciju u društvu, kao i potragu za profesorom. Ubrzo, profesor biva usmrćen, a Ivan udavi svoju zarućnicu, pogrešno misleći da je preobraženi štakor-dvojnik. Zgrožen kobnom greškom postaje odlučniji u tome da ubije «Izbavitelja», koji nije nitko drugi do popularni, prijateljski naklonjeni, gradonačelnik. To mu uz dosta sreće i uspijeva. Opasnost je odgođena do novih kriznih vremena.