Rezultati pretrage

KRATKI SADRŽAJI: Jugoslavenski, pretežito hrvatski, iseljenici u Njemačkoj te njihovi roditelji u domovini pričaju o povratku kući, a međusobno se dopisuju zapisima na magnetofonskim vrpcama. Nema glasa naratora. SADRŽAJ: - iseljenici pričaju o razlozima odlaska u Njemačku, neki kažu da se neće nikad vratiti, neki da će se vratiti nakon što dovoljno zarade, neki samo izražavaju tugu za domovinom; roditelji i djeca iseljenika, pretežito Slavonci, ističu koliko im nedostaju - ljudi daju izjave u svojim kućama, dvorištima i drugdje; snimaju svoje izjave na magnetofonskoj vrpci i slušaju snimke; izjave daju i njemački susjedi i supružnici te povratnik u Jugoslaviju - Njemačka (Ulm, Stuttgart, Geislingen, Nersingen, Eichtersheim, Leopoldshafen: ulice, kuće, barake u kojima žive iseljenici, tvornice, nogometna utakmica iseljeničkih klubova, plesnjak s jugoslavenskom glazbom, druženje iseljenika, stolni tenis) - Hrvatska, pretežito Slavonija (selo, dvorište, traktori, domaće životinje, kuće, glavni željeznički kolodvor u Zagrebu, jugoslavenski državni službenici na sastanku) KLJUČNE RIJEČI: - iseljeništvo, Njemačka, Hrvatska općenito, Slavonija općenito

Ovaj dokumentarni film opisuje park prirode Kopački rit, s naglaskom na njegovom prirodnom okolišu, životinjama i ljudima koji u njemu borave. Prisutan je naratorov glas s kratkim tekstom. Na početku filma narator daje osnovni opis Kopačkog rita te njegovog biljnog i životinjskog carstva i njegovih „crnih voda“. Nakon toga slijedi niz kadrova Kopačkog rita bez naratorovog komentara. Prikazuju se razni dijelovi dana, a ugođaj je često sumračan zbog oblačnog vremena ili maglovit. Prikazuje se prirodni i biljni okoliš – močvare, drveće (ponajviše vrbe), lopoči, šaš, trska…Prikazuju se razne životinje – razne vrste ptica močvarica i selica, jeleni, srne, divlje svinje, ribe, psi… Prikazuju se ljudi kako plove u čamcima po Kopačkom ritu, gaze po njegovim vodama i dozivaju se glasnim dovikivanjem. Lovci puškama love patke, ribari love ribe uz pomoć mreža, a radnici sijeku drveće. Prisutni su i kadrovi pataka kako padaju pogođeni, psa kako ide po njih te mnoštva ulovljenih riba u čamcu. U jednom kadru vide se gospodarske zgrade.

Opisuje se uspješan pokušaj rudara brigade „Bratstvo i jedinstvo“, tzv. Bičićeve brigade, da u rudniku u Raši obore rekord u iskopu ugljena koristeći metodu voditelja brigade Antuna Bičića. Prisutan je glas naratora. Sadržaj flasovnog dijela: narator Stjepan Jakševac opisuje uspješan rad rudara i povezuje rudarske uspjeha s uspjesima socijalističkog društva; spiker s Radio Zagreba u Rijeci najavljuje pokušaj Bičićeve brigade da Bičićevom metodom poveća dnevnu količinu iskopa ugljena; reporter radija s radilišta opisuje rudnik i objašnjava metodu Antuna Bičića; reporter o ugroženoj sigurnosti i mjerama sigurnosti - opis udarnika Antuna Griparića i njegov pothvat iskopavanja spojnog hodnika; opis pokušaja da se obori rekord iskopa ugljena u jednom danu i prepreke na tom putu (privremeni nestanak struje i komprimiranog zraka, spori protok vagona); uspješan završetak dnevnog iskopa (rekord od 632 tone ugljena); govornik na svečanosti priča o uspjehu rudara; početak govora Antuna Bičića; uspjesi rudara kao dio uspjeha socijalističke privrede i društva. Slikovni dio: rudarsko okno Krapan?; interijer rudnika (rudari buše, vagoneti, dizalo); rudarsko okno (natpis Tito) u Podlabinu, dijelu Labina; panorama Podlabina; grad Raša (žena ispred zgrade s arkadama); ljudi ispred zgrade s natpisom Vinež (ime rudarskog okna); interijer rudnika (rudari buše, prijenos ugljena strojevima do vagoneta, razni strojevi); zamjena napuknutih potpornih stupova novim stupovima; Antun Bičić obilazi radilište; udarnik Antun Griparić strojem probija spojni hodnik; rudari telefonom komuniciraju s upravom (ured i službenici, slika Tita); nakon nestanka struje rudari ručno kopaju pijucima i utrpavaju ugljen u vagone; eksterijer rudnika (vagoni idu prema rudniku); 560-ta tona ugljena; rudar međusobno čestitaju nakon završetka radnog dana; svečanost (rudari okupljeni na ulazu u zgradu) i govornici; rudari izlaze iz rudnika; vagoni ugljena idu prema luci Bršici u raškom zaljevu; luka Bršica (utovar ugljena na brodove); okno s natpisom Tito. Ključne riječi: rudarstvo, Raša, Labin, Istra, socijalizam.

Opisuje se uspješan pokušaj rudara brigade "Bratstvo i jedinstvo", tzv. Bičićeve brigade, da u rudniku u Raši obore rekord u iskopu ugljena koristeći metodu voditelja brigade Antuna Bičića.

Kratki dokumentarni prikaz povijesti i značaja šumarstva vezanog uz čuvene slavonske šume poznate prvenstveno po svojim drevnim, stasitim i iznimno kvalitetnim hrastovima.

Prikaz izložbe srednjovjekovne umjetnosti naroda Jugoslavije, održane 1951. u Zagrebu u Umjetničkom paviljonu. Većina izložaka kopije su originala. Glas naratora je prisutan. Sadržaj govornog dijela: borba za uvođenje slavenskih jezika u bogoslužje, reljefi, bizantski utjecaji na umjetnost, utjecaj romanike, freske (oslobađanje od bizantskih utjecaja, neohelenistički elementi, najava renesanse - perspektiva, prodor svjetovnih motiva), bogumili, proganjanje bogumila, bogumilska umjetnost, zidno slikarstvo Slovenije. Slikovni dio: ulaz na izložbu (ulaz Umjetničkog paviljona); organizirana grupa sa stručnim vodstvom razgleda izložbu; kameni reljefi i zapisi u kamenu imena hrvatskih vladara (Branimir itd.); Bašćanska ploča; stup na kojem je pop Sedeh umoren, prema kronici; reljef sv. Marije iz biskupije kraj Knina; plutej iz crkve Sv. Nedjeljica (narator krivo kaže da je iz Sv. Donata); freske iz crkve Sv. Mihaela u Stonu i crkve sv. Marije u Zadru; minijature iz glagolskog misala kneza Hrvoja i evanđelja kneza Miroslava; drvorez majstora Buvine s vrata splitske katedrale; portal Bogorodičine crkve u Studenici; portal trogirske katedrale majstora Radovana (detalji); dva portala crkve u Dečanima fra Vite iz Kotora; freske iz Srbije, Makedonije, Kosova...: Smrt Bogorodice, freske iz Mileševe, Oplakivanje Krista, Sv. Trifun, Sv. Pantelejmon, kralj Vladislav, freska iz Psače, Sv. Vlasi i plač Rahile nad nevinom djecom iz Markova manastira, Posljednja večera iz Pedskog (?) manastira, Rođenje Kristovo iz Sopočana, freska iz Nereza, freska anđela iz Mileševe, Pokop Venecijanke Ane Dandolo, Smrt Bogorodice majstora iz Sopočana, freske iz Dečana i Leskova sa svjetovnim motivima; bogumilski spomenici (stečci - nadgrobni spomenici, plitki reljefi, natpisi u kamenu); freska Poklonstva kraljeva iz Crngroba, freska istog motiva Vincenta iz Kastva, freska Mrtvački ples Vincenta iz Kastva. Ključne riječi: likovna umjetnost, kiparstvo, povijest općenito, srednji vijek, Zagreb - Umjetnički paviljon, crkva i religija.

Prikaz tradicionalne viteške igre grada Korčule - moreške. Film se zasniva na kadrovima plesa i pratećeg igrokaza, odigranih na raznim gradskim lokacijama. Glas naratora nije prisutan. Sadržaj: lik iz moreške Bijeli kralj Osman prolazi kroz red gledatelja stubama do Gradskih vrata i svečano otvara igru (kula Veliki Revelin); panorama grada Korčule; na stubama Gradskih vrata dijalog Crnog kralja Mora, djevojke Bule i Bijelog kralja Osmana; ispred Gradskih vrata dogovor Mora i Osmana o viteškoj borbi za djevojku Bulu; razne figure plesa sa sabljama na raznim lokacijama grada Korčule (Gradska vrata, kula Veliki Revelin; Glavni trg: katedrala sv. Marka - eksterijer i detalji reljefa, Gradska vijećnica - eksterijer, Kopnena vrata, crkva bratovštine Svih svetih - eksterijer, Palača Arneri ili Opatska riznica???; gradske zidine i kule; crkva sv. Ante na brijegu kraj grada Korčule i skalinata do nje; gledatelji plješću i pridružuju se igračima na stubama ispred Gradskih vrata. Ključne riječi: Korčula, moreška, Jadran, folklor, ples, arhitektura.

Uz pomoć glasa naratora i unutarnjeg monologa stanovnika Kornata opisan je škrti krajolik Kornatskog otočja i težak život na njemu. Sadržaj glasovnog dijela: narator daje općenite informacije o Kornatskom otočju, priča o njegovoj napuštenosti, škrtom krajoliku i nekoliko obitelji koje dio godine žive na otočju; unutarnji monolog sina: o potrazi za izgubljenom ovcom, sanjarenjima o gusarima, druženju s ribarima, prijateljima iz Zadra; unutarnji monolog oca: o opasnostima života i ribarenja na Kornatima (odroni stijena, jaki vjetar jugo, požari uzrokovani nemarom), o škrtoj godini (slab ulov ribe, nedostatak kiše koji isušuje travu za ispašu), o živosti svog sina; unutarnji monolog majke (o teškom i usamljeničkom životu, nedostatku vode zbog čega mora veslati do cisterne, o požaru na jednom od otoka). Slikovni dio: Kornatsko otočje (panorama, strme stijene, stado ovaca, nekoliko kuća); dječak u potrazi za ovcom, nalazi je uz obalu i ide do nje čamcem; otac u ribarskom čamcu gajeti; ribari s Murtera na kopnu skupljaju i nose mrežu plivaricu; otac ulovio samo jednog hlapa u drvenoj vrši; sin lovi ribu na ješku na škoju Tanjurić; obitelj skuplja i nosi travu; majka iz kornatskog sela vesla do cisterne, žene vade vodu iz cisterne i nose ju; utvrda na vrhu otoka (iz daleka); sunčani sat, žene predu; požar na kornatskom otoku Mala Svršata (skupljanje ovaca usred vatre, sin vadi ovcu iz mora). Ključne riječi: Jadran, otok, more, ribolov, stočarstvo (ovce), požar, Kornati

Seljaci sjevernih krajeva Bosne i Hercegovine (Brčko, Orašje itd.), tzv. sezonci, svake godine u proljeće i jesen rade na bogatim poljima Slavonije i Vojvodine. Prikazuje se migrantski put tih nadničara, rad na poljima, odmor i kratkotrajna zabava. U filmu nema glasa naratora, ali su prisutne kraće izjave nadničara. Sadržaj: - seljak, predvodnik nadničara tokom migracije (haparaš), daje kratku izjavu - migrantsko putovanje iz Bosanske Posavine u Hrvatsku preko Save (seoske kuće, hodanje blatnim putem, skela preko Save) - odmor nadničara na ledini u selu - željeznički kolodvor u Vinkovcima s kojeg radnici idu u ostale dijelove Slavonije i Vojvodinu (ukrcavanje u vlak, glas kolodvorskog razglasa) - dolazak traktorom na polje - natiskani nadničari spavaju u hangarima - berba kukuruza (kombajni, ručna berba) - ručak - odmor i počinak - zabava (ljubavni par ide u kukuruzište, narodni ples) - kombajn, prazno polje nakon žetve - polje pod snijegom - povratak u Bosansku Posavinu (blatne seoske ulice). Ključne riječi: poljoprivreda, ratarstvo, Slavonija, migracija, siromaštvo, Bosna i Hercegovina (Bosanska Posavina)

KRATKI SADRŽAJ: Upoznavanje s pojedinim fazama željezničke službe i njenog privrednog značaja praćenjem jednog vlaka, od njegovog sastavljanja do odredišta njegovog puta. SADRŽAJ: - narator priča o razaranju okupatora u Drugom svjetskom ratu, o poslijeratnoj obnovi željeznica, željezničkih pruga i stanica, o značaju željezničkog prometa u privredi i razvoju zemlje, o trudu željezničara, o proizvodnji željeznica, o pojedinim fazama putovanja teretnog vlaka broj 51 od Zagreba do Beograda - razni vlakovi i željeznički promet (detalji, totali) - utovar i istovar tereta iz vlakova - željezničke postaje, kolodvori (Zagreb itd.), ranžirni kolodvori - privreda (tvornice, drvna industrija, poljoprivreda itd.) - djelatnost raznih zanimanja u željezničkom prometu (Saobraćajni sektor Zagreb: eksterijer, interijer; strojovođe, manevristi, papučari zaduženi za kočenje, služba veza: uređaji za kontrolu prometa, prometnici, telegrafisti) - razaranja u Drugom svjetskom ratu (nacisti uništavaju prugu, razorene postaje i mostovi, uništeni vlakovi) - obnova željezničkog prometa (gradnja pruga Brčko-Banovići i Šamac-Sarajevo, slavlje prilikom otvaranja pruge, gradnja mosta, obnova postaja, gradnja lokomotiva i vlakova u tvornici, gradnja strujnih vodova uz prugu) - utovar u vlak broj 51, putovanje vlaka, željeznička postaja Slavonski Brod, dolazak preko mosta u Beograd - zgrada Jugoslovenskih željeznica u Beogradu (eksterijer, interijer: sastanak) - odmor radnika (veslanje, šah) - razni grafikoni koji pokazuju uspjehe u željezničkom prometu KLJUČNE RIJEČI: - željeznica i željeznički promet, Hrvatska, Srbija, obnova Jugoslavije

U Slavoniji je 1970-ih još uvijek postojao običaj da starce pred smrt odvezu u trošnukuću, obično na ivici šume ("na stan") gdje bi oni boravili u proljeće, ljeto i jesen iščekujući smrt. Ovo je zapis o čekanju smrti i sahrani 86-godišnjeg seljaka Antuna Babića iz slavonskog sela Babine Grede.

Ovaj film govori o seoskom običaju sklapanja dogovorenih brakova između maloljetnika, najčešće između 12 i 15 godine. U prvom dijelu filma vidimo sudski postupak za dobivanje dozvole za vjenčanje, a u drugom dijelu sam čin vjenčanja. Prisutan je glas naratora te izjave zaručnika sucu i dijalozi u igranim dijelovima. Sadržaj govornog dijela: - narator govori o običaju sklapanja dogovorenih brakova među maloljetnicima - zaručnici daju pripremljene odgovore sucu o međusobnoj „ljubavi“ i „svojevoljnoj“ odluci da se vjenčaju Slikovni dio: - fotografije mladenaca - zaručnici na sudu u pratnji roditelja - zaručnici daju odgovore sucu u sudnici - pripreme glazbenog sastava za pir (Zagorje?) - zaručnica u školi odgovara učiteljici - mladi parovi se zabavljaju na livadi - seljanke hvataju prasad i kokoši za potrebe pira - dogovor zeta i mladenca - mladenac i mlada se uređuju za vjenčanje - odlazak na vjenčanje kočijama - pir (govor starešine - voditelja svadbe i/ili kuma, orkestar svira, pleše se, mladenci sjede pokunjeno, svatovi ispraćaju mladence u bračnu ložnicu, nakon čega mladenka bježi iz sobe) - očiti igrani dijelovi: kratki dijalozi mladenca i mladenke ispred seoske bare, dijalog dva svata o negativnosti običaja dogovorenih vjenčanja, bijeg mladenke) Ključne riječi: selo, vjenčanje, folklor, mladež

KRATKI SADRŽAJ: Slavonski seljaci pričaju o životu na selu, iskustvima s komasacijom (okrupnjivanje zemljišta), mogućem odlasku u grad. Nema glasa naratora. SADRŽAJ: - slavonski seljaci na sastanku raspravljaju o organizaciji svog posla, situaciji u poljoprivredi općenito - slavonski seljaci kroz kratke komentare pričaju o iskustvu s komasacijom (okrupnjivanje zemljišta) i ko-operacijom, o teškim uvjetima života i neisplativosti poljoprivredne proizvodnje u trenutnim uvjetima, o prošlosti, prepisivanju zemlje državi itd. - državni službenik kratko komentira o seljacima i komasaciji - mladi seljaci pričaju o želji za odlaskom u grad - pijani seljaci na ulici noću - selo Markušica u Slavoniji, ostala sela? (ulice, kuće: eksterijer, interijer, dvorište; svinje, motor, bunar) - polje (konji vuku kola – duži prizor, traktor, poljoprivredni radovi: oranje itd.) - seoski glasnik čita vijesti - sudski postupak prepisivanja imovine u zamjenu za pomoć u staroj dobi - oblačenje narodne nošnje - mladi u narodnim nošnjama plešu uz suvremenu rock glazbu KLJUČNE RIJEČI: - Slavonija, selo, poljoprivreda, ratarstvo, komasacija, starost, mladež, siromaštvo, propadanje sela

Opisuje se ekonomsko iseljavanje u inozemstvo iz mjesta Dalmatinske zagore oko Šibenika i Drniša (Unešić, Rupe, itd.), težak život žena emigranata te nemogućnost države da osigura povratak emigranata. Prisutne su izjave sudionika. Sadržaj glasovnog dijela: - rodbina emigranata priča o njihovom odlasku - žene emigranata pričaju o teškom životu bez muževa i zaposlenjima koje neke od njih moraju uzimati - emigranti koji su se vratili i njihove žene pričaju njihove sudbine: većina nije našla posao i vratila se u inozemstvo - službenici općina i mjesnih zajednica pričaju o negativnostima odlazaka ljudi u inozemstvo, ali i o nemogućnosti osiguravanju njihova povratka radi nedostatka radnih mjesta Slikovni dio: - Dalmatinska zagora (panorama krša i sela, kuće, konji) - ljudi daju izjave ispred svojih kuća - čovjek ispred svojeg kamiona - interijer kuće (ognjište, peka) - seoska djeca - pisma emigranata, obiteljske fotografije, kuhinjski gobleni - žene prenose pruće na leđima - mjesni ured Unešić - žene rade u tvornici: prenose vreće cementa, strojevi - hotelski kompleks Solaris u Šibeniku?? (eksterijer) - žene predu vunu - u offu pjesma „Moje selo je pusto“ Ane Štefok Ključne riječi: selo, Unešić, Šibenik, Dalmatinska zagora, iseljeništvo, krš, siromaštvo, žene

Opisuje se ekonomsko iseljavanje u inozemstvo iz mjesta Dalmatinske zagore oko Šibenika i Drniša (Unešić, Rupe, itd.), težak život žena emigranata te nemogućnost države da osigura povratak emigranata.

-Opis parka prirode KOPAČKI RIT s naglaskom na njegovom prirodnom okolišu, životinjama i ljudima koji u njemu borave....

Plakat je u boji. Na tamnoj podlozi prikazan je rudar s puškom u ruci. U pozadini rudari kopaju dok je ispod muškog lika u siluetama prikazana scena iz filma. Naslov filma i producentska kuća su na plakat napisana crvenim masnim slovima. U potpisu autora plakata piše Ozeha.

Film opisuje znanstveni rad na izradi Enciklopedije Jugoslavije, predstavlja njene urednike te daje primjere povijesnih i suvremenih događaja, ljudi i postignuća obrađenih u enciklopediji. Glas naratora je prisutan. Sadržaj govornog dijela: spominjanje svih izdanja Jugoslavenskog leksikografskog zavoda; rad na Enciklopediji Jugoslavije; ugledni južnoslavenski književnici, prosvjetitelji, kipari, skladatelji...; ukratko o kulturnoj povijesti južnoslavenskih naroda; invazija Turaka i umjetnička obrada invazije; povijest socijalističke ideje (od seljačke bune 1571. preko pariške komune do partizanskog ustanka); industrijski napredak Jugoslavije. Slikovni dio: bosanski stečci; tiskanje enciklopedije; izdanja Jugoslavenskog leksikografskog zavoda; kadrovi urednika republičkih redakcija Enciklopedije Jugoslavije: Marko Ristić (Srbija), Haralampije Polenaković (Makedonija), Andrija Štampar (Hrvatska), Vaso Butozan (Bosna i Hercegovina), Jagoš Jovanović (Crna Gora), Anton Medik (Slovenija), Miroslav Krleža (glavni urednik, njegova fotografija); zgrada Jugoslavenskog leksikografskog zavoda u Zagrebu (eksterijer); bibliotečne kartice; kulturna povijest: Matija Vlačić i Primož Trubar (portreti), narodni plesovi, brana, Dubrovnik (panorama), Sv. Donat (eksterijer), portal trogirske katedrale majstora Radovana (detalji), vrata splitske katedrale Andrije Buvine, naslovnica knjige: Ivan Česmički - „Pjesme i epigrami“, freska Janeza Ljubljanskog u Visokom, bogumilski stečci, Dubrovnik - skalinada i gradska vijećnica, Gundulić (portet), crkva sv. Sofije u Ohridu, ikone; invazija Turaka (grafike bitaka, obrambene kule), kip Marka Marulića u Splitu; seljačka i hvarska buna (grafika); grafički rad na enciklopediji, stranice enciklopedije, fotografije NOB-a; Ivan Cankar, Njegoš, Ivan Kukuljević, Vatroslav Lisinski i Sterija Popović (portreti), Dositej Obradović (bista), naslovnica: „Pismenica serpskoga jezika“ Vuka Karadžića, Konak kneginje Ljubice u Beogradu, Kalemegdan u Beogradu, Sveučilište u Sarajevu, zgrada JAZU u Zagrebu; fotografije i grafike vezane za opću povijest komunističke ideje (pariška komuna, Lenjin itd.); Svetozar Marković, Dimitrije Tucović i Goce Delčev (porteti), balkanski ratovi (arhivske snimke), razaranja u Beogradu 1914. i 1941. (fotografije), NOB (fotografije); razna tvornička postrojenja, rudnik. Ključne riječi: povijest Hrvatske, Južni Slaveni, Leksikografski zavod, likovna umjetnost, kiparstvo, narodno-oslobodilačka borba (NOB), socijalizam, komunizam, tvornica, Andrija Štampar, stećak

KRATKI SADRŽAJ: Opis starog i novog dijela grada Vinkovaca te trijumfalnih planova za budućnost. Prisutan je glas naratora. SADRŽAJ: - narator opisuje neke značajke i znamenitosti grada Vinkovaca, njegovu trošnost i zaostalost, planove za razvoj grada i svakodnevni život Vinkovčana - narator, koji glumi građanina Vinkovaca, nabraja projekte razvoja grada, neke ostvarene, neke u provedbi, a neke tek u planovima Grad Vinkovci u Slavoniji: - željeznički kolodvor (eksterijer, kolosijeci, vlakovi; natiskani putnici, najviše sezonski radnici, u čekaonicama i ispred kolodvora; maketa i gradilište buduće željezničke stanice) - ulice starog dijela Vinkovaca (trošna pročelja, kola, fijakeri, stanovnici) - neasfaltirane ceste na prilazima gradu - znamenitosti (dvorac - pročelje, arheološki nalazi iz prahistorije i rimskog doba; pročelja: stara gimnazija, kuća M. A. Reljkovića, kuća Josipa i Ivana Kozarca; spomenik Josipu Kozarcu, ulice centra grada) - novi kvartovi (novo izgrađene zgrade, detalji pročelja) - industrijska postrojenja i ustanove, postojeće i u izgradnji (televizijski toranj, silos kraj kojeg će niknuti mljekara, šećerana i tvornica voćnih prerađevina, drvni kombinat kraj kojeg će niknuti tvornica za preradu drva, ciglana, nova bolnica, nova pošta, tvornica pokrivača, nova željeznička stanica) - noćni život (ulaz u kino, kazališna predstava, noćni bar, korzo pun ljudi, zaljubljeni par u mraku ulice) KLJUČNE RIJEČI: - Vinkovci, željeznica i željeznički promet, gradski život, industrija općenito, noćni život

KRATKI SADRŽAJ: Sažeti pregled i isječci iz djela objavljenih u ediciji „Pet stoljeća hrvatske književnosti“. Prisutan je glas naratora. SADRŽAJ: - narator daje kratke podatke o nekim periodima povijesti hrvatske književnosti (renesansa, hrvatski narodni preporod, uloga književnika u socijalističkoj revoluciji) i čita izvatke iz slijedećih djela: „Balade Petrice Kerempuha“ M. Krleže, „Judita“ M. Marulića, „Jur nijedna na svit vila“ H. Lucića, „Suze sina razmetnoga“ i „Dubravka“ I. Gundulića, „Adrianskog mora sirena“ P. Zrinskog, „Novela od Stanca“ M. Držića, djelo J. Križanića, „Razgovor ugodni naroda slovinskog“ A. Kačića Miošića, „Satir iliti divji čovik“ M. A. Reljkovića, djelo Lj. Gaja, „Smrt Smail-age Čengića“ I. Mažuranića, „Seljačka buna“ A. Šenoe, „Pod starim krovovima“ K. Šandora Gjalskog, poezija V. Vidrića, S. S. Kranjčevića, G. Matoša i V. Nazora, „Glembajevi“ M. Krleže, „Jama“ I. G. Kovačića itd. - razne umjetničke slike, grafike, fotografije i snimke (Dubrovnik – Onofrijeva česma, zidine itd., Zagreb: Gornji grad, čitaonica Sveučilišne knjižnice kratko) koje ilustriraju naratorov tekst - naslovnice i tekstovi prvih izdanja nekih od spomenutih knjiga i časopisa - tiskana edicija „Pet stoljeća književnosti“ (knjige, naslovnice) KLJUČNE RIJEČI: književnost, povijest Hrvatske

Dokumentarni prikaz sadnje tzv. plantažnih šuma. Kroz povijest naroda SR Jugoslavije, stranci su godinama eksploatirali njihove šume. Mađari su u tu svrhu izgradili i prugu duž Spačve-najvećeg ravničarskog šumskog bazena u Slavoniji. Šume kvalitetnog slavonskog hrasta polako su nestajale, a obnova zemlje poslije 2. Svjetskog rata zahtijevala je mnogo veću količinu drveta nego što to omogućava godišnji prirast hrasta jer treba proći čak 120 god. od njegove sadnje do sječe. Rješenje je u sadnji tzv. ekspresnih šuma kanadske topole, johe, platana i drugih vrsta bjelogoričnog drveća koja rastu mnogo brže od hrasta. Za sjeću kanadske topole npr. treba čekati svega 10 do 15 godina. Ta stabla treba saditi kao drvorede uz putove, kanale i rijeke, a degradirane šume posjeći i očistiti od panjeva, te duboko preorati, tj. pripremiti za sadnju u vidu plantaža. Osim tog drveća, sadit će se i hrast jer je, kao kvalitetnije drvo, nezamjenljiv za furnir, dok je topola dovoljno kvalitetna za papir i ivericu.

KRATKI SADRŽAJ: Opisuje se proces nastajanja skulptura napravljenih raznim kiparskim tehnikama. Prikazuju se razna djela domaćih kipara. Prisutan je glas naratora. SADRŽAJ: - narator priča općenito o skulpturama, opisuje proces nastanka skulptura od raznih materijala te opisuje klasičan i moderni kiparski stil - mnogobrojne skulpture u zatvorenim i na otvorenim prostorima („Zdenac života“ I. Meštrovića u Zagrebu, spomenik kralju Tomislavu R. Frangeša Mihanovića u Zagrebu itd.) - izrada dva kipa od bronce: akt žene i konjanik (izrada crteža prema živom modelu gole žene, izrada modela od gline, izrada modela od sadre, rezanje sadrenog modela konjanika, izrada modela od želatine, izrada modela od voska, izrada modela od šamotne smjese, izrada brončanog odljeva, finalni radovi koje izvodi cizelir: zaglađivanje površina, sastavljanje pojedinih dijelova kipa konjanika, poliranje bronce) - izrada kipa od kamena (prenošenje orijentacijskih točaka pomoću posebnog šestara sa glinenog modela na kamen, stvaranje kipa dlijetom; razni kipovi od kamena, kadar izrade Meštrovićevog kipa?) - razni kipovi od drveta - izrada plitkog brončanog reljefa iskucavanjem ili čakanovanjem - kipovi od raznih materijala koji se prije nisu koristili: željezo, bakrena ili pocinčana žica, staklo, aluminij, olovo, plastične mase (kadar izrade kipa Dušana Džamonje?, razni kipovi) - priroda kao inspiracija (konjanik, žena, stijena, maslina) - kipovi koji pripadaju modernoj, posebice apstraktnoj umjetnosti - kipovi kipara naivaca (stećci, male skulpture itd.) KLJUČNE RIJEČI: - likovna umjetnost, kiparstvo

KRATKI SADRŽAJ: Opis poljoprivrede kotara Vinkovci i rekordnih prinosa žetve u 1959. godini. Prisutan je glas naratora. SADRŽAJ: - narator priča općenito o poljoprivredi kotara Vinkovci, o suvremenim metodama u poljoprivredi, o rekordnoj žetvi 1959., o načinima da se nadomjesti nedostatak radnika i prostora za smještaj uroda te rekordne godine, o planovima za unaprjeđenje poljoprivrede - grad Vinkovci (nekoliko kadrova), budući kanal Vukovar-Šamac - nasadi pšenice, kukuruza, šećerne repe i soje; razne vrste pšenice - kolektiv: seljaci, hambari, kombajni, traktori i ostali poljoprivredni strojevi - krave i svinje (razne vrste) - vinogradi - povijena pšenica radi obilne kiše - žetva u kojoj, osim seljaka, sudjeluju vojnici i građani u radnoj akciji (kose); kombajni i ostali poljoprivredni strojevi - silosi i ostali prostori u koje se, zbog nedostatka silosa, smješta urod (učionice, vojarne, seoske kuće, kuglana itd.) - sjetva stočne hrane, žetva šećerne repe, berba kukuruza, berba grožđa, vinski podrumi, sjetva pšenice - sastanak radnika u kolektivu KLJUČNE RIJEČI: - poljoprivreda, ratarstvo, stočarstvo, vinogradarstvo, selo, Vinkovci, Slavonija

Kratki prikaz jednog neobičnog zanimanja. Tokom zime, sve do ranog proljeća, jedan simpatični Mađar godinama entuzijastično posjećuje najzabačenija sela i salaše Slavonije i Vojvodine kako bi tamošnju omladinu podučavao raznim vrstama modernog plesa prihvačajući ponekad za to i plaću u naturi. Film je snimljen u selu kraj Horgoša u Vojvodini blizu granice s Mađarskom, krajem zime. Glas naratora nije prisutan. Veći dio teksta izgovara narator, a manji dio učitelj plesa. Učitelj plesa većinom govori na srpskom jeziku, ali kaže i nekoliko rečenica na mađarskom. Narator objašnjava da putujući učitelj plesa mađarskog podrijetla (Mihály Pesti?) putuje po gradovima i selima Vojvodine te uči omladinu plesati plesove poput tanga, charlestona, polke, engleskog valcera, beatfoxa i drugih. U spomenutom selu učitelj plesa nedjeljom zakupi gostionicu «Kod tri soma» i održava tečaj za dvije grupe mladih. Zbog zauzetosti poljoprivrednim poslovima omladina ima vremena za tečaj samo zimi. U filmu vidimo da ih on uči plesati i kolo te ih, također, podučava bontonu prilikom upoznavanja na plesu