Rezultati pretrage

Plakat je u boji. Cijeli je oslikan. U lijevom dijelu plakata naslikane su dvije glave, muškog i ženskog lika. U desnom dijelu plakata ispoid naslova i špice filma naslikana je scena prometne nesreće. U gornjem dijelu plakata je tekst: ovaj je film dobio 1. nagradu u Puli na V. filmskom festivalu.

Opisuje se krški krajolik Jugoslavije s naglaskom na Dalmatinskoj zagori i Hercegovini. Opisuju se ljepota, ali i grubost krškog krajolika te stalna borba stanovnika sa elementarnim nepogodama i besplodnošću zemlje. Spominje se potreba za iskorjenjivanjem zaostalih običaja i privredne zaostalosti. Sadržaj govornog dijela: poetski komentari o ljepoti i mističnosti krškog krajolika te njegovoj grubosti, nepredvidljivosti i moći; voda kao blagodat i kao elementarna nepogoda u kršu; suše; borba ljudi za preživljavanjem u kršu; potraga za vodom i plodnom zemljom; običaji; potreba za iskorjenjivanjem zaostalih običaja i privredne zaostalosti; industrijski razvoj. Sadržaj slikovnog dijela: krški krajolik (pejzaži, ponikve, krške jame, špilje, podzemne rijeke, rijeke, slapovi, jezera, jame s vodom); automobili i auti voze se brdskom cestom; morska obala, gajeta, jedrilice, podzemna špilja (unutrašnjost, kupači i barka); poznati lokaliteti (slapovi Krke, Paklenica, Modro jezero kraj Imotskog); poljoprivreda u kršu: vinova loza (špricanje), kukuruz; otapanje leda radi stvaranja zaliha pitke vode; seljanke nose vodu kroz krš; ovce, goveda; seljaci u narodnim nošnjama; naprava za pranje rublja na potoku; elektrifikacija: postrojenja za prijenos električne struje; sinjska alka: povorka kroz Sinj, alka; žito; gumno: vršidba žita uz pomoć konja; predenje vune. Ključne riječi: krš, Dalmatinska zagora, Hercegovina, špilja (podzemna), more, Modro jezero, Paklenica, sinjska alka, poljoprivreda

Plakat je djelomično u boji. Crvena su samo slova na crno bijeloj pozadini. Na plakatu su prikazane tri scene iz filma. U jednoj je ženski lik, u drugoj tri naoružana muškarca, a u trećoj sva muškarca. Preko sredine plakata je napisan naslov filma i nacrtana su crvenom bojom dva kruga. Tekst je špica filma i nalazi se preko svih dijelova plakata.

Vozač nepoznatog automobila, od čijeg je registarskog broja zabilježen samo početni dio H-8, skrivio je sudar autobusa i kamiona, te pobjegao. Više je putnika poginulo, dok su mnogi zadobili teške povrede. Priča filma vraća se unatrag te individualno upoznajemo putnike autobusa, ne znajući koji će od njih poginuti, a koji preživjeti udes...

KRATKI SADRŽAJ: Usporedba povijesne Pule, Pule nakon Drugog svjetskog rata i Pule danas. Nema glasa naratora ni izjava. SADRŽAJ: - turist obilazi i snima kamerom znamenitosti Pule (Vespazijanova arena: total, pojedini dijelovi; Augustov hram; Arheološki muzej Istre – izlošci; kapelica sv. Marije Formose, Slavoluka Sergijevaca, samostan sv. Antuna: klaustar; galerija kopija freski u Franjevačkom samostanu: Mrtvački ples Vincenta iz Kastva itd.) - stanovnici Pule na ulicama itd. - brojne panorame Pule i okolice iz zraka (centar grada, Vespazijanova arena, Kaštel, turistički kompleksi Verudella itd.) - luka, brodogradilište Uljanik (dizalice itd.) - turizam kratko (kupači, hotel) - tvornice (Tvornica cementa, Tvornica Siporex i Tvornica laboratorijskog stakla: razna postrojenja, radnici) - pulski aerodrom (ukrcavanje, polijetanje) - nove stambene zgrade kratko - snimke Pule nakon Drugog svjetskog rata iz dokumentarnog filma „Istina o Puli (vojnici, vojna vozila, konjanici, stanovnici, anglo-američki vojnici pljačkaju dobra i ukrcavaju ih trajekte, prosvjed građana Pule protiv pljačke i za pripojenje Jugoslaviji, ruševine itd.) KLJUČNE RIJEČI: - Pula, gradski život, tvornica

KRATKI SADRŽAJ: Opisuje se proces nastajanja skulptura napravljenih raznim kiparskim tehnikama. Prikazuju se razna djela domaćih kipara. Prisutan je glas naratora. SADRŽAJ: - narator priča općenito o skulpturama, opisuje proces nastanka skulptura od raznih materijala te opisuje klasičan i moderni kiparski stil - mnogobrojne skulpture u zatvorenim i na otvorenim prostorima („Zdenac života“ I. Meštrovića u Zagrebu, spomenik kralju Tomislavu R. Frangeša Mihanovića u Zagrebu itd.) - izrada dva kipa od bronce: akt žene i konjanik (izrada crteža prema živom modelu gole žene, izrada modela od gline, izrada modela od sadre, rezanje sadrenog modela konjanika, izrada modela od želatine, izrada modela od voska, izrada modela od šamotne smjese, izrada brončanog odljeva, finalni radovi koje izvodi cizelir: zaglađivanje površina, sastavljanje pojedinih dijelova kipa konjanika, poliranje bronce) - izrada kipa od kamena (prenošenje orijentacijskih točaka pomoću posebnog šestara sa glinenog modela na kamen, stvaranje kipa dlijetom; razni kipovi od kamena, kadar izrade Meštrovićevog kipa?) - razni kipovi od drveta - izrada plitkog brončanog reljefa iskucavanjem ili čakanovanjem - kipovi od raznih materijala koji se prije nisu koristili: željezo, bakrena ili pocinčana žica, staklo, aluminij, olovo, plastične mase (kadar izrade kipa Dušana Džamonje?, razni kipovi) - priroda kao inspiracija (konjanik, žena, stijena, maslina) - kipovi koji pripadaju modernoj, posebice apstraktnoj umjetnosti - kipovi kipara naivaca (stećci, male skulpture itd.) KLJUČNE RIJEČI: - likovna umjetnost, kiparstvo

Jednog dana u mali gradić dođu Sreća i Briga. Sreća ostavlja u gostionici čarobni ogrtač, tvrdeći da će se svakom tko ga odjene ispuniti svaka želja. Čarobni ogrtač mijenja vlasnike i ispunjava neobične želje bojažljivog profesora violine, starog noćnog čuvara, lakomislenog studenta Mikija, plavokose djevojke. No jesu li ispunjenjem svojih želja oni doista pronašli životnu radost...

Zima 1941. godine. Ilegalac Tomo, za kojim su ustaše izdali potjernicu sa obećanom bogatom nagradom, namjerava s trojicom prijatelja pobjeći partizanskim jedinicama. Dolaze do kamenoloma, ugovorenog mjesta sastanka s vezom koja bi im to omogućila. U tamošnjoj krčmi dolazi do sukoba s ustašama, ali poslije niza komplikacija i opasnosti u koje upadaju, ilegalci ipak uspješno ostvaruju svoj cilj.

U jesen 1941. grupa ilegalaca spašava iz logora uhapšene komuniste Tomu i Pavla. Ilegalac Petar treba ih prebaciti do partizanskih jedinica, ali ih putem presreće ustaška patrola, koja sprovodi u grad uhapšenog partizana Krileta. Patrola je savladana, Krile oslobođen, a Petar se odvaja od njih i ugovara sastanak kod obližnjeg šumskog gradilišta, gdje ih čeka «veza» za partizane. Na dogovorenom mjestu Tomo i njegova grupa ne nalaze ni Petra ni «vezu». Unatoč tome što je na tjeralici, Tomo odlazi u obližnju krčmu, ne bi li doznao što se dogodilo. Vlasnik krčme Marko prepoznaje Tomu i prijavljuje ga ustaškom funkcionaru Krešimiru Liscu, koji je odsjeo kod njega. Lisac hapsi Tomu i pokušava ga prebaciti u grad, međutim, Pavle i Krile su u zasjedu i onemogućuju bilo kome da napusti krčmu. U krčmi napetost raste: Marko prisiljava svog pomoćnika Malog da pomogne Liscu, što konobarica Marija ne odobrava. Tu je i zagonetni Dugi, za kojeg se ne zna na čijoj je strani…

Vozač nepoznatog automobila, od čijeg je registarskog broja zabilježen samo početni dio H-8, skrivio je sudar autobusa i kamiona te pobjegao. Više je putnika poginulo, dok su mnogi zadobili teške povrede. Priča filma vraća se unatrag te individualno upoznajemo putnike autobusa, ne znajući koji će od njih poginuti, a koji preživjeti udes.

Plakat je u boji. Preko čitavog plakata je slovo H i brojka 8 koja imitira tragove automobilskih guma. Unutar slova H su glave dvaju likova, jednog m uškog i jednog ženskog. Tekst je špica filma.

Kratki sadržaj:Opisuju se ljepote Plitvičkih jezera i vizualni kontrasti između jeseni, zime i proljeća u tom nacionalnom parku. Također, opisuju se legende o nastanku imena plitvičkih jezera Ciginovac i Jovinovac. Prisutan je glas naratora. U prvom dijelu filma narator daje poetske opise Plitvičkih jezera i mijena godišnjih doba u njima. U drugom dijelu filma narator opisuje legende o nastanku imena dva jezera. Jezero Ciginovac nastalo je prema legendi o siromašnom Romu (Ciganinu) koji se utopio u želji da ribolovom nahrani gladnu obitelj. Jezero Jovinovac nastalo je prema legendi o pastiru Jovici koji se utopio u želji da preplivavši jezero upozori hajdučkog vojvodu Gala, koji je spavao ispod drveta, da mu se približavaju turski vojnici. Prikazane su sljedeće snimke:- odraz drveća na površini jezera- razna plitvička jezera (totali jezera i detalji), šuma- razni vodopadi Plitvičkih jezera- snijeg na Plitvičkim jezerima, zamrznuti vodopadi, lovac s puškom u šumi - otapanje leda i snijega, potočići- legende o nastanku imena jezera odglumljene i snimljene u odrazu na površini jezera: odrasli Rom i njegova djeca; hajdučki vojvoda Gal i njegov konj, turska četa, pastir Jovica- najveći slap Plitvičkih jezera (total)

KRATKI SADRŽAJ: Usporedba povijesne Pule, Pule nakon Drugog svjetskog rata i Pule danas. Nema glasa naratora ni izjava. SADRŽAJ: - turist obilazi i snima kamerom znamenitosti Pule (Vespazijanova arena: total, pojedini dijelovi; Augustov hram; Arheološki muzej Istre – izlošci; kapelica sv. Marije Formose, Slavoluka Sergijevaca, samostan sv. Antuna: klaustar; galerija kopija freski u Franjevačkom samostanu: Mrtvački ples Vincenta iz Kastva itd.) - stanovnici Pule na ulicama itd. - brojne panorame Pule i okolice iz zraka (centar grada, Vespazijanova arena, Kaštel, turistički kompleksi Verudella itd.) - luka, brodogradilište Uljanik (dizalice itd.) - turizam kratko (kupači, hotel) - tvornice (Tvornica cementa, Tvornica Siporex i Tvornica laboratorijskog stakla: razna postrojenja, radnici) - pulski aerodrom (ukrcavanje, polijetanje) - nove stambene zgrade kratko - snimke Pule nakon Drugog svjetskog rata iz dokumentarnog filma „Istina o Puli (vojnici, vojna vozila, konjanici, stanovnici, anglo-američki vojnici pljačkaju dobra i ukrcavaju ih trajekte, prosvjed građana Pule protiv pljačke i za pripojenje Jugoslaviji, ruševine itd.) KLJUČNE RIJEČI: - Pula, gradski život, tvornica

Opisuje se krški krajolik Jugoslavije s naglaskom na Dalmatinskoj zagori i Hercegovini. Opisuje se ljepota, ali i grubost krškog krajolika te stalna borba stanovnika sa elementarnim nepogodama i nepolodnošću zemlje. Spominje se potreba za iskorjenjivanjem zaostalih običaja i privredne zaostalosti.