Rezultati pretrage

Zagreb, 1941. Da bi spasio Ruth, mladu kćerku svojih židovskih susjeda od ustaškog progona, stari Vojnović privoli sina Ivu da se formalno vjenča s djevojkom koja je nekoliko godina mlađa od njega. Ivo time nije zadovoljan, uostalom on je u vezi s Magdom, djevojkom svojih godina, ipak, s vremenom se između njega i Ruth razvija iskrena i intenzivna ljubav. Jednom prilikom Ruth se nađe sama na ulici te je redarstvenici privedu. Naposljetku završi u tzv. devetom krugu, dijelu koncentracijskog logora u kojem se lascivni ustaše naslađuju patnjama mladih djevojaka, odakle je vjerni Ivo pokušava izbaviti...

Milun Koprivica, radnik jednog građevinskog poduzeća, ustaje protiv odluka direkcije, koje ne smatra ispravnim, te protiv svog starog prijatelja, direktora Čumića, koji je svojim sposobnostima uzdigao poduzeće, ali je, isto tako, svojom nametnutom autoritarnošću postao kočnicom njegovog daljnjeg razvitka. Direktor saziva partijski sastanak i traži da se Milun isključi iz saveza komunista, a time, praktično, i iz poduzeča. Na direktorovoj su strani birokrati, ali gotovo svi ostali, malo po malo, ustaju u obranu Miluna, te uzimaju na red samog direktora, izglasajući, konačno, i njegovu ostavku. No ispostavilo se također da direktor nije jedini krivac za nastalu situaciju, već da su svi članovi kolektiva svojom šutnjom i oportunizmom doprinijeli nezdravom stanju u poduzeću. Sastanak traje do kasno u noć. U svitanje novog dana konačno odlaze svojim kućama uvjereni da je jedan od problema ipak riješen.

Opisuje se specifičan način života ljudi u močvarnoj delti Neretve. Veći dio aktivnosti oni obavljaju na čamcima. Prikazuje se ribolov, lov na patke, " žabarenje" (lovljenje žaba), skupljanje šaša, vuča čamca, „jendečenje“ (kopanje kanala), vjenčanje, sprovod... U filmu nema glasa naratora ni izjava. Ljudi se voze lađama i čamcima na vesla, zvanim trupice (ili trupe), kroz šaš po močvarnoj delti Neretve (čuje se vokalna izvedba pjesme „Ja se konja bojim“). Ulaze čamcima u selo Vid, koje se nalazi usred močvare. U selu starice i djevojčice od močvarne trske pletu sture (pletivo od trske). Ljudi raznose trsku. Vidimo magarca i kraj njega reljef u kamenu - arheološki ostatak iz rimskog grada Narone. Djevojka pere rublje uz vodu na kamenoj ploči s rimskim natpisom. Ljudi u trupicama prolaze kraj bogumilskog stećka. Volovi plivaju. Čovjek u trupici lovi ribu. Udarcima vesla je tjera u mrežu u plićaku. Zove djecu, koja se kupaju, da mu pomognu i oni počnu tjerati ribu u mrežu. Žene skupljaju šaš (čuje se ženska vokalna izvedba tradicionalne pjesme) i trupicama ga prevoze.Radnici jendeče, odnosno, lopatama (badilj - lopata ravnog završetka) kopaju kanale da bi iskopanom zemljom izdigli razinu terena i time stvorili plodno tlo u močvari. Žene s obale konopcima vuku čamce natovarene grožđem i ostalim voćem, a muškarci kormilare čamcima. Kad naiđe riječni brod, žene pridržavaju čamce da ih valovi ne prevrnu. Dok to rade, jedan mladić pokušava primiti djevojku za ruku, ali ona ju izmiče. Ženska ruka primi mušku. Vidimo da ruke pripadaju vjenčanom paru. Svadbena povorka ide lađama i trupicama po močvari i kroz selo (pjesma, harmonikaš, potcikivanje, pucanj iz puške, zastava, djeca bacaju latice). Ljudi noću u močvari love žabe uz pomoć svjetiljke na trupici. Žabe rukama stavljaju u vreću. U zoru (ili sumrak?) lovac na močvarne ptice drvenom piskom imitira glasanje ptica. Puškom, na kojoj je svjetiljka, puca. Ptica pada i pas je odnosi.Kroz močvaru prolazi pogrebna povorka trupica (žene u crnim velovima, muškarci s kišnim kabanicama, lijes). Dok prolaze kraj radilišta, bageri i buldožeri, koji kopaju deltu Neretve, prestanu s radom da bi odali počast umrlome. Nakon što pogrebna povorka prođe, oni nastave s radom. Lokacije: selo Vid, močvarna dolina Neretve.

Na kraju sela, na krševitom tlu Dalmatinske Zagore, živjela je petogodišnja Smilja s majkom. Voda je u tom kraju jako dragocjena, te su ju žene, pa tako i Smiljina majka, donašale u velikim drvenim posudama sa udaljenog slapa. Jednog ljetnog dana, međutim, njenoj je majci pod teškim teretom popustilo srce, te ju je djevojčica našla mrtvu pod hrastićem koji je čudom niknuo u pustoši. Svi su seljaci imali mnogo djece, a malo hrane, te su se dogovorili da brigu o njoj preuzme Roko, najbogatiji među njima. On je, međutim, iako neoženjen, već imao dječaka Josipa, a kako, osim toga, nije bio dobre naravi, ta ga odluka nije nimalo obradovala. Prošle su godine kroz koje je Smilja teško živjela i kradomice brinula o hrastu, napajajući ga dragocjenom vodom. Hrast je narastao, a Smilja se preobrazila u lijepu djevojku spremnu za udaju. Barem tri su je mladića željeli za ženu. Ivan, fini momak iz obližnjeg sela kojeg su zvali «Svetac», dobri i jednostavni Bojan «košaraš», ali i Josip u kojem je tekla zla krv. Njeno srce izabralo je Ivana kojem je namjeravala pobjeći od strogog Roka i opasnog Josipa. No Josip, pun mržnje i ljubomore, ubije njenog momka, a nju siluje, nakon čega je ostala trudnom. Josipa je zadesila zaslužena kazna. Ubio ga je Ivanov brat. Film završava riječima: «Otada usamljeno stablo nazivamo ˝Smiljin hrast˝. I on bi vam mogao pričati kako žene u mom kraju brzo cvatu i brzo venu…»

Vizualni opis kiparskih i crtačkih djela Dušana Džamonje s naglaskom na Veliki spomenik revolucije u Podgariću. Snimljene su izložbe u Zagrebu i Lausanni 1968. Glas naratora nije prisutan. Sadržaj filma: Veliki spomenik revolucije u Podgariću iz raznih kuteva; razne Džamonjine izložbene skulpture (detalji, snimke u raznim svjetlosnim uvjetima i pod svjetlima reflektora); neke Džamonjine skulpture u prirodi (Vrsar??); Džamonjini crteži (faze stvaranja crteža); Džamonja stvara skulpture varenjem i zabijanjem čavala; Džamonja crta; izložba „Tapisseries en fer et dessins“ u galeriji Pauli u gradu Lausanne od 30. svibnja do 29. lipnja 1968. (izlošci, plakat izložbe u gradu Lausanne kraj crkve); izložba u Galeriji suvremene umjetnosti u Zagrebu od 22. ožujka do 14. travnja 1968. (izlošci, plakat). Ključne riječi: Dušan Džamonja, kiparstvo, izložba

Milun Koprivica, radnik jednog građevinskog poduzeća, ustaje protiv odluka direkcije, koje ne smatra ispravnim, te protiv svog starog prijatelja, direktora Čumića, koji je svojim sposobnostima uzdigao poduzeće, ali je, isto tako, svojom nametnutom autoritarnošću postao kočnicom njegovog daljnjeg razvitka. Direktor saziva partijski sastanak i traži da se Milun isključi iz saveza komunista, a time, praktično, i iz poduzeča. Na direktorovoj su strani birokrati, ali gotovo svi ostali, malo po malo, ustaju u obranu Miluna, te uzimaju na red samog direktora, izglasajući, konačno, i njegovu ostavku. No ispostavilo se također da direktor nije jedini krivac za nastalu situaciju, već da su svi članovi kolektiva svojom šutnjom i oportunizmom doprinijeli nezdravom stanju u poduzeću. Sastanak traje do kasno u noć. U svitanje novog dana konačno odlaze svojim kućama uvjereni da je jedan od problema ipak riješen.

Drugi svjetski rat. Skrivajući se od njemačke patrole, Nada i Marko otkrivaju međusobnu naklonost. Njihov je zadatak uništiti ratni materijal, a za vrijeme akcije Marko je ranjen. Nada mu pokušava pomoći...

U Zagrebu, za vrijeme II Svjetskog rata, ustaška vlast provodi sve žešči progon židova. Mlada židovka Ruth samo je sretnom okolnošću izbjegla logor, ali je ostala bez roditelja i brata. Prijatelj njenog oca dao joj je utočište svog doma, te uredio njenu fiktivnu udaju za svog sina studenta. Uvidjevši da taj čin uvelike ograničava njegovu slobodu, novopečeni muž se buni, ali ubrzo uviđa da za djevojku, s kojom se od malena družio, nije bilo druge nade za spas. Nije prošlo dugo i dvoje mladih su se doista zaljubili jedno u drugo, no samo jedna mala neopreznost koštala je Ruth odlaska u «Deveti krug», zloglasni logor u kojem su završavale mlade žene. Očajani mladić poduzima sve kako bi ju spasio. I nije nedostajalo mnogo da oboje uspješno pređu preko neosvijetljenog dijela bodljikave ograde i pobjegnu partizanima. Ipak, to je zahtijevalo prevelik napor za jadnu, izmučenu djevojku. Reflektori se pale…

Plakat je u boji. U sredini plakata je naslov filma, a s desne strane uz rub špica filma. U gornjem dijelu plakata je lik ženske glave. U pozadini je bodljikava žica i pun mjesec. U donjem dijelu plakata je lik muške glave koji proviruje između dviju rešetki. Pri gornjem desnom uglu je napisano malim slovima "kim", vjerojatno oznaka autora plakata, ali nije potvrđeno.

Dalmatinska zagora. Podli i strašću rastrgani Josip želi za sebe Smilju, koju je njegov otac posvojio dok je bila djevojčica. Smilji se pak više sviđa senzibilni mladić Ivan koji je u nju zaljubljen, zbog čega je Josip izluđen ljubomorom. Stoga odluči ubiti nedužna mladića...

Animirani film u kojem se prikazuju razni muzički instrumenti. I oni, poput ljudi, imaju svoj osebujni karakter, svoju vlastitu originalnu prirodu; veselu ili tužnu, razdraganu, duboku itd.

U građevinskom poduzeću sazvan je partijski sastanak na kojem se treba raspraviti slučaj radnika Miluna koji je ustao protiv odluka direktora poduzeća Čumića, inače svog ratnog sudruga. U partijski komitet, na čijem je čelu novi sekretar Radovan koji je naslijedio donedavnog Iliju zbog njegove navodne bolesti, stiglo je i anonimno pismo u kojem se kritizira direkcija poduzeća te loši međuljudski odnosi...