Rezultati pretrage

KRALJICA LUTAKA Režija: Gennaro Righelli. Trianonfilm, Berlin Osobe: Jeanette Armelle – Maria Jacobini; Marta – Margarete Kupfer; Grof Duplessis – Harry Liedtke; Max Chabert – Hans Wassmann; Guy – Viggo Larsen; Mary – Erra Bognar; Marnier – Hugo Doblin Lažni grof Duplessis zaprosio je tvorničarevu kćer Jeanettu i ona je privoljela. Vjenčanje se obavilo naskoro, ali na svadbeno putovanje krenuo je mladoženja sam – odmaglio je u pravom grofovskom autu. Prevaru otkriše. Jeanette sili na rastavu. Muža nema, ali je tu pravi grof Duplessis. Da se omogući rastava, aranžirao je odvjetnik Marnier komediju, u kojoj bi se Jeanette našla in flagranti. Generalna je proba izvrsno uspjela, no u zbilji je ispalo drugačije. Jeanette je ostavila grofovsku družbu i dala se na fabriciranje lutaka. Grof ju je pronašao i pomagao joj. Kada je jedne večeri i lažni grof dolijao i okajao svoje grijehe, nije bilo više zapreke Jeanettinom vjenčanju sa pravim grofom Duplessis. - Balkan kino, 05.11.1925., vidi zbirka Stakić

ORIENT Režija: Gennaro Richelli Osobe: Šeik – Magnus Stiffer; Mohand – Arthur Wellin; Bob – Vigo Larsen; Katja i Fatima – Maria Jacobini; Harry Russel – Harry Liedtke Užarenom pustinjom prolazi karavana i s njom putuje više engleskih putika, koji jedva čekaju, da stignu do oaze. Nenadano pojavili su se oboružani jahači, koji su poubijali i opljačkali sve, poklonili su život samo jednoj lijepoj Engleskinji, koju povedoše sobom. Arapin predao ju je Mifudu, koji ju je odvukao u svoj šator. Ona pokušava da se obrani od njegovih napastovanja, ali Mifut joj se zagrozio bodežom. U taj čas stupio je u šator šeik, koji je otjerao Mifuda i umirio ustrašenu. Pozvao ju je k sebi i doskora zavolila je šeika i postala mu ženom. Dobili su dijete imenom Katja i odlučila je, da otputuje u Evropu, da upozna svoje roditelje a svojim suprugom. Njeni roditelji su ogorčeni, kada se udala za Arapina, oteli su joj dijete, a nju su zatočili na jedno samotno dobro u Škotskoj. Kad su njeni roditelji umrli, bila joj je prva briga, da nađe svoje dijete, ali na svoj je užas saznala, da Katja nije odolila napastima života i da vodi razvratan život. Nesretna majka umrla je od tuge i jada. Za ovo vrijeme oženio se šejk po drugi put i dobio je kćerku imenom Yamila, koja se zaljubila u jednog englekog časnika, čija se pukovnija utaborila nedaleko njenog rodnog mjesta. Sastaju se svake večeri u najvećoj tajnosti. Njihova ljubav nije ostala bez poosljedica i Yamila je postala sretna majka. Brat njenog oca fanatično mrzi Evropejce i otkrio je slučajno njihovo skrovište. Nagovorio je njenog oca da se osveti nevjerniku. Dijete je spasila dadilja a Harry dobio je zapovjed da pođe u Paris. Teško mu je, da se rastane sa ljubljenom Yamilom, ali kao vojnik mora slušati. Njegov prijatelj odnio joj je oproštajno pismo. Mohand je odlučio, da ga potraži u Evropi. Prošao je cijelim Parizom i u jednom noćnom lokalu otkrio je Katju. Iznenađen njenom sličnosti sa Yamilom, odlučio je, da ona bude sredstvo njegove ovete. Pomoću nje navabio je Harry u Afriku. Raznim intrigama sastao se Harry sa Yamillom i djetetom i sada treba da padne osveta. Ali u posljednji čas žrtvovala se Katja za Harrya. Platila je svojim životom spas mladog para i djeteta, koji u poljednji čas stigli u engleki logor. Pod zaštitom Engleza stigli su sretno u svoju domovinu. - Balkan Palace kino, 22.06.1925., vidi zbirka Stakić

BOHEME po motivima Henry Murgera Osobe: Mimi – Marija Jacobini; Rodolfo, pjesnik – Walter Jansen; Musette – Helene Lunda; Marcell, slikar – Wilhelm Dieterle; Vicomte Paul – Ludwig Serventi; Barbemuche – Karl Goetz; Schaunard, muzičar – Julius Brandt; Euphemie – Uschi Elleot; Colline - Jaro Furth; Momus – Leonhard Haskel; Pomponeau – Wilhelm Bendow; Mme. Amelie – Olga Limburg; Blancheron – Wilhelm Diegelmann Mala Mimi bila je modistica kod gospodje Amelie. Marljive njene ručice obožavo je vicomte Paul, koji je često dolazio u Amelijin salon samo da vidi ljepoticu Mimi. Ali ta mala tvrdoglavka nije za nj marila. Ona se zanašala svojim idejama i živjela svojim životom. Jednoga je dana pošla da traži za sebe sobu. Na stubama jedne kuće srela se s bohemima, pjesnikom Rodolfom i slikarom Marcelom. Rodolfo je odmah zamilovao divnu i nježnu Mimi, a i ona njega. Mimi se odmah preselila k Rodolfu i mladi je par uživao raj zemaljski. Zato je siromašni Marcello imao pakao s razuzdanom i lakoumnom Musettom, koja ga je varala s bogatim Pomponeauom. Medjutim vicomte Paul nije prestao uhadjati za lijepom Mimi. Pomoću svoga skrbnika, koji je imao veze medju bohemima, priredio je ples, na koji je pozvao i Mimi, Rodolfa i ostale. Na tom plesu dogodio se mali intermezzo, koji je razjario ljubomor Rodolfov i on je, kad su došli kući, u ogorčenom bijesu istjerao Mimi na ulicu. Mimi se više nije vratila. Iznajprije se dala nagovoriti, da podje vicomtu. On ju je sjajno primio. Ali onda kad je spalio knjigu Rodolfovih pjesama, Mimi ga je ostavila i životarila od rada svojih ruku. Dugo nije mogla izdržati. Kašalj ju je gušio. Prije smrti izmirila se s Rodolfom, koga je ljubila više od života. - 14.12.1923., vidi zbirka Stakić

OKOVI Drama iz života sibirskih zatočenika u 7 činova. Režija: Gennaro Righelli Lica: Gregor Vasiljević Jegorov – Theodor Loos; Njegova kći Marfa – Renne Heribel; Knez Dimitrij Vagarin – Fritz Kortner; Njegova sestra kneginja Eugenija – Alma Taylor; Mladi knez Aleksej Vagarin – William Freshman; Vozovodja Belajev –Aleksa Bernard Knez Dimitrije Vagarin, guverner Sibirije, čovjek je dobra srca, ali je u službi neumoljiv. Medju zatočenicima u Sibiriji živi Gregor Jegorov sa svojom kćerkom Marfom, koja je dragovoljno pošla sa svojim ocem u progonstvo. Knežev sin, mladi Aleksej, putuje u Sibir, da školske praznike provede kod svoga oca i tetke Eugenije. Kao dijete raduje se divnoj sibirskoj prirodi. On voli svoj rodni kraj. Vozeći se taljigama s pruge u selo, Aleksej spazi, gdje dva oficira zbijaju neslane šale s Marfom, koja se gola kupa u potoku. Aleksej je izbavi iz neprilike i poveze je svojim kolima u selo. Usput se mlada srca zagrijaše, te i sami ne sluteći što se zbiva, zavolješe jedno drugoga. Vozovodja Belajev odveo je potajno na svojoj lokomotivi Gregora Jegorova i kćer mu Marfu do neke šume, odakle im pokaza put, kako će da pobjegnu preko granice. Medjutim su izdajom nekoga Kineza Gregor i kći mu pali u ruke ruske straže. Odevedoše ih pred guvernera kneza Vagarina. Ovaj naredi, da Gregora stave pred ratni sud, kako to propisiva zakon za bjegunce. Medjutim se knez predomislio, pa je Gregora, kome je predstojala sigurna smrt, pomilovao, s tim da podje na rad na željezničku prugu. U to je došla Marfa da moli za milost. Knez već davno udovac, baci oko ne lijepu djevojku. Došlo je do burnog prizora, ali knez ostade kratkih rukava. Uzalud nastoji Aleksej da umiri Marfu. Ona ga mrzi, jer je sin onoga, koji joj je oca stavio pred ratni sud, a toznači sugurnu smrt. Nitko nije slutio, da je knez pomilovao Jegorova. Zatočenici savjetovaše Marfi, da se vrati u Moskvu. Oca su joj zacijelo strijeljali, i što će ona onda medju njima, u pustom kraju. Medjutim je dovršena gradnja sibirske željeznice. Prvim ekspresnim vozom putuje u Moskvu knez Vagarin s pratnjom. Tim vozom se vraća i Marfa u rodni kraj. Ali tim vozom upravlja Belajev, koji se sa zatočenicima dogovorio, da će povesti voz u sigurnu propast. Premjestit će skretnice u Krasnojsku i voz će neminovno odjuriti krivim tračnicama, da se onda surva u rijeku. Aleksej je želio, da popravi pogrešku svoga oca. Pošao je medju zatočenike. Tom zgodom, kada su u gostionicu nahrupili Kozaci, došlo je do svadje i do tučnjave izmedju Alekseja i jednoga kozačkog podoficira. Aleksej je uhapšen i predveden pred oca. Strašan je to bio trenutak, kada kenz Vagarin gleda pred sobom sina buntovnika. Naredi mu sobni zatvor. Aleks će ostati u sobi, sve dok voz ne krene u Moskvu. Ali Aleksej ipak uspije da stigne voz, jašući kao bijesna kozačkoga konja. Stigao je u Krasnojsk i malo dalje za stanicom, čas prije nego li se desila katastrofa. Tko je spriječio nesreću? Ložač - Jegorov. Ugledao je na vozu svoju kćer i odustao od osvete. Knez Vagarin, čije dobro srce nije dopuštalo nasilja, izmoli pomilovanje Jegorova, a Aleksej je sretan, što sada može bez zapreka zagrliti Marfu, koju ljubi već od prvoga susreta. - Pan film, vidiz birka prospekti do 1945.

TAJANSTVENI KURIR Drama po motivima romana Rouge & Noir od Stendala Režija: Gennardo Righelli U glavnim ulogama: Ivan Možjuhin, Lil Dagover, Agnes Petersen Godine 1830. U nekom malom provincijalnom gradiću životario je Julien Sorel, u kući nečalnika Jose Daverta, i bio mu je od pomoći. U tom tijesnom krugu jedino ga je zadržavala ljepota Tereze, žene načelnika, u čijem je naručaju zaboravljao na sve. Ali, kad se jedne noći iznenada povratio načelnik pijan kući, i uslijed srčane slabosti pao u duboku nesvijest, i kad mu je Julien, po nagovoruTereze pružio umirujući napitak, ali toliku dozu, da bi od nje sigurno umro - samo da Tereza bude slobodna – njemu se to ogadilo, i on, pod dojmom toga – bez oproštaja sa Terezom – ode u Pariz. Preporukom bude namješten kod markiza de la Mole kao njegov tjanik. Markiz je vodja pokreta, koji ide za tim, da na prijestolje dodje Louis Philip, i u tome mu je morao i Julien pomoći. Njegova kći Mathilda zaljubi se u Juliena, i kad je on bio odsutan, po nekom važnom poslu, ona tu svoju ljubav prizna ocu, što je njega veoma razbjesnilo. Kad se Sorel povratio, našao je pismo, koje je pisala Tereza, iz kojeg je razabrao, da je pred markizom bio zlo opisan, a na samom tom pismu bio je pridodatak, pisan markiževom rukom, da takvom čovjeku ne može povjeriti svoju kćer. Tereza, ne mogavši zaobraviti Juliena, dolazi u Pariz, gdje se sastaje s njim i nastoji, da ga opet predobije zase. Ali je Sorel, u svojoj mržnji, odbija tim više, što zna, da je ona s onim pismom skrivila, što je on izgubio Mathildu. U uzbudjenju on je ubije. Na smrtnoj postelji priznaje Tereza Mathildi, da je sve ono, što je napisano u pismu laž, i na temelju toga iskaza ukida se istraga protiv Juliena, ali ga se tuži zbog veleizdaje, jer je bio na strani onih, koji su htjeli dovesti Louissa Philipa na prijestolje. U razbuktalom plamenu revolucije Louis Philip se zbilja diže na prijestolje, i oslobadja Juliena, koji se za uvijek združuje sa ljubljenom Mathildom. - vidi zbirka prospekti do 1945.