Rezultati pretrage

KRATKI SADRŽAJ: Opis nastanka bolesti na selu zbog nedostatka osobne higijene i čistoće okoliša te metode prevencije razvitkom higijene, čistoće i zdravog života. Prisutan je glas naratora. SADRŽAJ: I dio - narator priča o nedostatku osobne higijene i čistoće okoliša na selima, o bolestima koje nedostatak higijene i nečistoća izazivaju te o preventivnim higijenskim navikama kojima se može spriječiti širenje bolesti, ali i o zdravom životu i pravilnom odgoju djece - selo (kuće – eksterijer i interijer, dvorišta, poljski zahodi, domaće životinje: kokoši, psi itd., seljaci, djeca) - primjeri nedostatka osobne higijene i čistoće okoliša (spavanje, ustajanje, nužda u polju, nenatkriveni bunari, pranje suđa, muhe na hrani, ručak bez pranja ruku, dodir sa životinjama, čišćenje metlom na suho, pljuvanje, itd.) - poljski zahodi i đubrišta zagađuju bunare (grafička animacija) - čekaonica u ambulanti - primjeri kožnih bolesti nastalih lošom higijenom (prizori oboljele kože s krastama, potkožno gnojenje, kožna bolest trihofitija; grinje svraba, gnjide, uši, ličinke i klice u kosi i pod mikroskopom; crteži: rast uši) - primjeri oboljenja žila nogu kod žena nastalih pritezanjem čarapa tvrdim gumicama - nehigijenski uvjeti zbog kojih nastaju crijevne bolesti trbušni tifus, dizenterija i proljevi (nehigijenski zahodi, muhe na hrani, diranje vjedra prljavim rukama, kašljanje u lice, grafička animacija: prljavština koja se s vjedra širi na vodu u bunaru, klice koje se šire kašljanjem; mikroskopski prikaz: zaražena voda, klice tifusa) - pokvareni zubi i njihov utjecaj na cijelo tijelo (grafička animacija: gnoj se širi iz zuba po tijelu i izaziva moždanu upalu, upalu srčanih zalizaka, upalu zglobova itd.) - neoprane ruke i hrana zaražena klicama (mikroskopski prikaz: klice u kruhu; grafička animacija: jajašca glista iz kruha putuju kroz razne tjelesne organe i u crijevima se razvijaju u glistu) - tuberkuloza (rendgenska snimka, mikroskopski prikaz; grafička animacija: razvitak tuberkuloze) II dio - pranje zuba, pranje tijela - zračenje posteljine, klofanje tepiha, pranje poda i prozora, brisanje prašine, zaštita hrane od muha - pranje djece, rezanje noktiju djeci - betonirana đubrišta, septičke jame i bunari; ispravna zahodska školjka (snimke, grafička animacija) - škola kao važan faktor u higijenskom odgoju djece (razred – učiteljica i učenici, pranje ruku, zapakirana užina, igralište) - vodospremnik u slučaju da nema vodovoda - higijenske navike kod kašljanja, kihanja i pljuvanja (pokrivanje rukom ili rupčićem, pljuvanje u džepnu pljuvačnicu, grafička animacija: izbacivanja klica kod kašljanja) - pranje i češljanje kose - bavljenje sportom (plivanje, odbojka, trčanje, gimnastika, skijanje) - sretna, zdrava i čista obitelj za stolom u vrijeme obiteljskog ručka MEĐUNASLOVI: - ZDRAVLJE JE IZVOR RADOSTI I USPJEHA U ŽIVOTU, ALI ZDRAVLJE NE DOLAZI SAMO OD SEBE. ZDRAVLJE ĆEMO ČUVATI I BIT ĆEMO ZDRAVI SAMO ONDA, AKO UREDIMO OKOLICU I AKO ŽIVIMO NA HIGIJENSKI NAČIN. - ZDRAVSTVENA NEUPUĆENOST I NEMARNOST, TJELESNA NEČISTOĆA, LOŠI OBIČAJI I NEHIGIJENSKE PRILIKE U KUĆI, UZROKUJU BROJNE I ČESTO OPASNE BOLESTI I NANOSE VELIKU ŠTETU ZDRAVLJU I GOSPODARSTVU. - TRBUŠNI TIFUS, DIZENTERIJA (GRIŽA), PROLJEVI - LIČNA HIGIJENA II DIO - SVE OVE I MNOGE DRUGE BOLESTI, LAKO ĆEMO SPRIJEČITI AKO U PORODICI I RADNOM KOLEKTIVU UREDIMO OKOLICU PREMA NAČELIMA HIGIJENE I REDOVITO SE BRINEMO ZA LIČNU HIGIJENU. ŽIVOT PREMA NAČELIMA HIGIJENE PUT JE K ZDRAVLJU I NAPRETKU, K USPJEHU I ZADOVOLJSTVU. KLJUČNE RIJEČI: - higijena, prevencija bolesti, selo, medicina-zdravstvo, sport općenito

KRATKI SADRŽAJ: Opis razvoja teških ljetnih proljeva uzrokovanih dizenterijom koju prenose muhe. Načini prevencije bolesti. Prisutan je glas naratora. SADRŽAJ: - narator priča priču o seoskoj obitelji u kojoj su djeca oboljela od proljeva; priča o uzrocima teških ljetnih proljeva (dizenterija) i o prenosiocima (muha) te o načinima prevencije bolesti - seoski krajolik (panorame: polje, kuće, dvorišta) - seoska obitelj (djed, majka, djeca Ivica, Marica i beba) - Marica i beba imaju grčeve, Marica ide na poljski zahod - muhe na zidu, na hrani - susjeda Kata omalovažava bolest - liječnik pregleda Maricu i daje upute majci - unos klica dizenterije u tijelo i razvoj bolesti (grafička animacija) - analiza bolesnikovog izmeta u bakteriološkom laboratoriju (termostat, klice pod mikroskopom) - muhe prenose klice s izmeta na hranu (animacija) - načini prevencije teških proljeva (muholovka, prskanje otrovom, izgradnja higijenskog zahoda ili zakapanje izmeta, betonsko đubrište, zakopavanje smeća) - Ivica i majka rade preventivne radnje: pokrivanje hrane i vrča za nuždu, prskanje otrovom DDT-om - selo (panorama kuća i ulice) KLJUČNE RIJEČI: - prevencija bolesti, higijena, dizenterija, muha, selo

Opisuje se organizirano ljetovanje zagrebačke djece u koloniji društva „Naša djeca“ u Mošćeničkoj Dragi. Prisutan je glas naratora. U govornom dijelu narator opisuje dječje aktivnosti za vrijeme ljetovanja ubacujući duhovite opaske. Slikovni dio: Mošćenička draga (total, neki dijelovi mjesta, plaža, putnički brod s djecom); kolonija kotarskog odbora društva „Naša djeca“ u Mošćeničkoj Dragi (eksterijer zgrade); dječje aktivnosti (jutarnje pranje, kupanje, užina na plaži, ribolov štapom, vožnja u čamcu, ručak na terasi, društvene igre na livadi, šetnja prirodom – botanički vrt, palma); odlazak brodom (lokalni stanovnici mašu, djeca na brodu) Ključne riječi: Mošćenička Draga, Istra, djeca, plaža, igra, Jadran, odmaralište

Film opisuje djelo slavnog hrvatskog autora stripova, ilustracija, grafika i slika Andrije Maurovića (1901. – 1981.). U filmu su prikazani njegovi stripovi, s naglaskom na stripove o Starom Mačku, ali i neki crteži te slike s mitološkim motivima. Sam Maurović iznosi nekoliko kratkih komentara o svom životu i djelu. Sadržaj: prizor Maurovića u kamenolomu, kojeg prati glazba slična glazbi iz vesterna; snimke lika Starog Mačka iz raznih stripova (zvuci indijanaca i galopa); Maurović u svom stanu ispred jedne od svojih slika s mitološkim motivima; Maurović ukratko priča o svojim počecima u listu „Novosti“ 30-ih (arhivske fotografije Trga bana Jelačića, Maksimira, Zrinjevca, Maurovića u svojim 20-im godinama te u 40-im godinama za crtaćim stolom); Maurović prelistava novinske izreske (snimke novinskih reklama za holivudske filmove, najvjerojatnije u „Novostima“)- Maurović ukratko priča o Starom Mačku, koji je „rušio sve što je zlo“, spominje ostale likove iz stripova o Starom Mačku: Crnog Jahača, Malog Tobija, Marietu- nižu se snimke sličica raznih stripova, ponajviše onih o Starom Mačku („Stari Mačak“, „Povratak Starog Mačka, „Gospodar zlatnih bregova“, „Sablast zelenih močvara“, stripovi u boji), ali i ostalih stripova („Kugina jama“, „Lutalica Chagost“, “Trojica u mraku“, neki strip s likovima Eskima, erotski stripovi) te naslovnice nekih izdanja Mickey Strip-a; među mnogim prikazanim prizorima iz stripova o Starom Mačku nalaze se: prizor u saloonu, zarobljavanje Starog Mačka i njegovih prijatelja, likovi zločinaca, bičevanje, Tobi spašava nekoga od vješanja, zločinci opkoljavaju kuću u kojoj je Stari Mačak, Stari Mačak zarobljava zločince, Stari Mačak umire- ti prizori popraćeni su zvučnom podlogom izvučenom iz vesterna (vika indijanaca, žamor u saloonu, glasovi kauboja, galop, pucnjava, tuča, grmljavina, bičevanje) te glazbom sličnoj glazbi iz vesterna- nakon toga snimka Maurovića u prvom planu- njegove umjetničke slike s prizorima Apokalipse- snimka Maurovića i spomenutih slika; Maurović ukratko komentira slijedeće crteže koji prikazuju prizore iz njegovog života: crtež Maurovića kao partizana u oslobođenom Zadru s prijateljem, crtež Maurovića u zatvoru, kamo je strpan 1941., crtež Maurovića i Ivana Meštrovića, po čijoj je preporuci 1923. upisao Akademiju, crtež Maurovića ispred školske ploče i njegovog profesora koji mu šapće da mu pomogne položiti maturalni ispit, crtež Maurovića i njegove prve ljubavi Bube, crtež Maurovića i njegove obitelji; strogog oca i dobre majke Bokeljke, crtež Maurovića kao malog djeteta.

Duhoviti opis mogućnosti i zadovoljstava koje pruža ljetovanje na Jadranu. Prisutan je glas dvaju naratora. Sadržaj glasovnog dijela: Razgovor dvaju poznanika (koje ne vidimo) u zagrebačkom kafiću. Jedan uvjerava drugog, sumnjičavog, u opravdanost obiteljskog odlaska na ljetovanje na Jadran, navodeći mu dobru prometnu povezanost Jadrana, ljepote gradova i jadranske obale, hotele u prirodi, ljubaznost domaćina te bogatu ponudu rekreacijskih, gastronomskih i zabavnih sadržaja. Slikovni dio: - pogled kroz staklo na tramvajsku stanicu (kiša, tramvaj, prolaznici) - promet (avion, vlak, autobus, automobil, putnički brod Jugoslavija, hidrogliser, Maslenički most) - panorame raznih mjesta na Jadranu (Boka kotorska, slapovi Krke, Sv. Stefan, Hvar, Split – grad, hotel Marjan, zabava na terasi hotela Marjan; Dubrovnik – Mala česma, tržnica itd.; Novigrad, Pula – Vespazijanova arena, Portorož – hotel Palace, Trogir – katedrala, Rab, Rovinj – Eufrazijeva bazilika - detalji) - razni hoteli, plaže, turisti - rekreativni sadržaji (skijanje na vodi, paraglading s gliserom, sportska jedrilica, podvodno ronjenje) - zabavni sadržaji (plesnjaci, casino, turistički izbor za miss) - gastronomska ponuda (restoran, ribe, školjke, jastog) - turistički kamp - ribari jedu, ribari u odlasku na noćni lov „na sviću“, magarci, govedo Zvučna podloga: instrumentalne verzije dalmatinskih pjesama („Ribar plete mrižu svoju“, „Da nije jubavi“, „Ćiribiribela Mare moja“, „O more duboko“), klapska pjesma „Ribar plete mrižu svoju“ itd. Ključne riječi: turizam, Jadran, promet, Split, Novigrad, Rovinj, Dubrovnik, ribolov, Slovenija, hotel

KRATKI SADRŽAJ: Opisuje se nastanak pećina te njihov životinjski i biljni svijet. Prisutan je glas naratora. SADRŽAJ: - narator opisuje nastanak pećina u unutrašnjosti i na morskoj obali, davanje imena kamenim oblicima pećina te biljni i životinjski svijet koji prebiva u pećinama - krš (total, detalji) - Modra špilja na otoku Visu (interijer) - nastanak špilja erozijom, nastanak stalaktita i stalagmita, more koje prolazeći kroz rupe stvara zvuk (grafička animacija) - neka morska ili riječna špilja (interijer) - Postojnska jama u Sloveniji (detalji kamena i vode, razni kameni oblici kojima je ljudska mašta dala imena) - životinje i biljke koje žive u pećinama: čovječja ribica, šišmiši, kozice, crvi, razni kukci, školjke kongerije, gljive, lišajevi itd. - pećine i urušene pećine (eksterijer) - slap Gubavica rijeke Cetine - ostale pećine i klisure koje su možda prisutne u filmu: Škocijanska jama?, Valja Fundata?, dolina Vratne?, Debeli Lug? KLJUČNE RIJEČI: - špilja, Slovenija, životinje, Vis, biologija

Dokumentarni zapis o igri, nekoj vrsti nadmetanja, koja se zove šijavica, a zadržala se u Dalmatinskoj Zagori, u okolici Imotskog. Šijavica („šije-šete“) je igra u kojoj igrači u vrlo brzom ritmu pokazuju različite brojeve prstiju. Nekad se igrala u cijeloj Dalmaciji. Glas naratora nije prisutan. Prisutne su izjave ljudi. Prikaz turnira u šijavici u jednoj krčmi imotskog kraja. Prikazuju se parovi koji se, poredani jedan kraj drugog, međusobno natječu u šijavici. Također prikazuje se igranje šijavice u parovima (dvoje protiv dvoje). U žaru borbe često dolazi do svađe i međusobnog naguravanja. Učesnici turnira ukratko objašnjavaju pravila šijavice. Također, komentiraju žestinu igre te popularnost šijavice. Film počinje i završava prikazom krškog krajolika. Ključne riječi: Dalmatinska zagora, šijavica, natjecanje

Prikaz planine Velebit u jesen. Prisutan je glas naratora koji govori o Velebitu kao barijeri između dva klimatska područja, poetski o njenim prirodnim ljepotama, o specifičnostima Velebita i ljudskom djelovanju. Slikovni dio: panorame Velebita, razni oblici stijena, šume itd. - žena vrti vreteno ispred svoje kuće - maslinici, ulaz u Paklenicu - vodopad na rijeci, rijeka Gacka, uvir Perina jama - vrulja u moru - Paklenica - ceste kroz Velebit (auto, magarci) - obrađene vrtače, selo, šuma - žičara - šumski rezervat Stirovača (borova šuma, usahla stabla) - gole južne padine Velebita - planinari, planinarska oznaka, planinarsko sklonište Rossijeva koliba - Vaganski vrh - Zavižan (metereološka stanica) - pogled na otoke, kamena skupina Strogir - pogled s vrha Vučjak prema sjeveru Ključne riječi: planina, Velebit, Lika, Paklenica, priroda

Nakon kratkog opisa povijesti korištenja željeznih ruda (Egipćani, Grci) te povijesti taljenja željeznih ruda u svijetu i u našim krajevima, narator daje opis procesa pretvaranja željezne rude u čelik u željezari Sisak. Prisutan je glas naratora. Sadržaj: opis uporabe željeza kroz stoljeća te raznih vrsta željeznih peći u povijesti; Egipćani, Grci, naši krajevi (skice, crteži, prikazi arheoloških spomenika); prve moderne visoke peći za obradu željezne rude u našim krajevima u Varešu, Topuskom i Beslincu u 18. stoljeću, željezare u 20. stoljeću u Sisku i Jesenicama (fotografije tih mjesta i željezara)-nakon narodne revolucije "željezare postaju izvor blagostanja"; prikaz željezare u Sisku 50-ih godina i procesa prerade željezne rude - prikazane faze prerade: 1) željezna ruda › željezo 2) željezo › čelik 3) čelik › gotov proizvod (snimke i animirane skice): prikaz željeznih ruda, koksa i raznih dodataka te njihova ubacivanja u visoke peći za taljenje - opis dijelova visoke peći (grotlo, okno, raspor, lijevak, dno) i procesa taljenja uz pomoć kojeg se dobiva željezo (animirana skica) - opis pročišćavanja plinova iz visoke peći - opis zagrijavanja tih pročišćenih plinova u kauferu i njihova vraćanja u visoku peć (animirana skica) - izbacivanja troske iz peći -odlijevanje rastaljenog željeza i troske kroz odljevne kanale - prikaz ohlađene troske (sitni bijeli prah) i opis njene uporabe -zatvaranje otvora peći pneumatskim topom da ne bi plinovi izlazili - prijevoz stvrdnutog željeza do čeličane - prikaz pretvaranja željeza u čelik u konverterima čeličane: izvlačenje troske iz konvertera i lijevanje kopila – kalupa kroz koji se lijeva čelik, ubacivanje hladnog željeza u istopljeno željezo, istjecanje čelika iz konvertera u kopile, posipanje čelika čeličnom piljevinom i hlađenje čelika - drugi način dobivanja čelika u Siemens-Martensovim pećima – prikaz dijelova peći i procesa stvaranja čelika uz pomoć željeznog oksida tj. starog željeza, plina i zraka (animirana skica)-vađenje ohlađenih čeličnih šipci, zvanih ingoti, iz kopila -opis obrade ingota u valjaonici uz pomoć peći za zagrijavanje ingota i valjačkih stanova – nastaje gotov proizvod, bešavna cijev-narator ustvrdi da se željezo primjenjuje svugdje (prikaz raznih prometnih sredstava).

Opisuje se Benedikt Lovrić – Caparin iz Rogoznice zvan Bene ili Napoleon, koji je bio vojnik francuske vojske u Drugom svjetskom ratu i ostao veliki obožavatelj Francuske. Prisutne su izjave Benedikta i njegove sestre. Sadržaj govornog dijela: - Benediktova sestra priča o njihovom djetinjstvu kao siročadi - Bene priča o svojem sudjelovanju u Drugom svjetskom ratu, svojem poznanstvu sa Charlesom de Gaulleom, svojem kućnom muzeju, obožavanju Francuske, odlikovanjima, susretu sa francuskim turistima, poratnim traumama Slikovni dio: - Bene i njegova sestra daju izjave - Bene se kupa u moru - Bene i njegova sestra pojedinačno pjevaju - Bene pokazuje artefakte svojeg kućnog i vrtnog muzeja (fotografije, oružje, šljemovi itd.) - Bene u ratnoj uniformi - njegova kuća i njegov vrt, velika francuska zastava - arhivske snimke Drugog svjetskog rata diljem Europe (iskrcavanje u Normandiji, bombardiranje, pokapanje mrtvih itd.) - njegovi sin i kćer - Bene pokazuje pismo de Gaullea, novinske članke o sebi - Bene sluša s gramofona govor de Gaullea - Bene pokazuje svoja odlikovanja - Bene sa francuskom zastavom trči po plaži dok oko njega eksplodiraju lažne bombe (pirotehnika) - Bene svečano skida uniformu Ključne riječi: Rogoznica, Drugi svjetski rat

KRATKI SADRŽAJ: O modi općenito i o domaćoj modnoj industriji. Prisutan je glas naratora. SADRŽAJ: - narator kratko priča o povijesti mode, zatim razglaba općenito o modi i dizajnu odjeće te spominje zagrebačke tvornice odjeće - zračni snimci Zagreba - modna revija tvornice odjeće „Nada Dimić“ na Zagrebačkom velesajmu (brojne manekenke na pisti) - Zagrebački velesajam (izlošci odjeće, vožnja na velikom kolu u luna-parku) - zagrebačke tvornice odjeće „Nada Dimić“, „Naprijed“ i „Vesna“ (tvornička postrojenja, izrada odjeće) - manekenke i manekeni te djeca kao modeli na raznim lokacijama (Trg bana Jelačića, nekadašnji Trg republike, u Zagrebu; Maksimir – Švicarska kuća, mostić, šuma itd.; ispred Umjetničke galerije u Zagrebu; Plitvička jezera? – kupanje u kupaćim kostimima; ispred nekog dvorca) - modni dizajneri crtaju krojeve odjeće (spomenuti eksterijeri) KLJUČNE RIJEČI: - moda i modna industrija, modna revija, tekstilna industrija, tvornica, Zagreb

Seljak iz Dalmatinske Zagore u svojoj kući, prema starom i u nekim selima još živom običaju, gaženjem maslina pravi maslinovo ulje. Nema glasa naratora. Prizori u filmu: - seljak se pere vodom iz drvenog kotla; njegova žena kuha ručak u loncu na ognjištu - seljak priprema opremu za gaženje maslina (bure, drvene daske na buretu, konop za koji se drži) - stavlja vreću punu maslina na daske na buretu - gazi po vreći istiskujući maslinovo ulje u bure te cijedi vreću - njegov sumještanin donosi mu vruću vodu; seljak svako malo polijeva vrućom vodom masline - seljak i njegovi susjedi jedu kruh sa napravljenim maslinovim uljem Ključne riječi: selo, običaji, Dalmatinska zagora, maslinarstvo

Film o Johanu Krichleru, bivšem njemačkom vojniku kažnjeniku, koji od 1947. živi u mjestu Krasno u Lici. Prisutne su izjave ljudi. Sadržaj govornog dijela: - Johanovi prijatelji i kolege opisuju Johana s puno hvale - Johan priča o svojoj prilagodbi i svojoj privrženosti mjestu Krasno - Johanova žena Anka priča o udaji za Johana, teškom i siromašnom životu, svojoj želji da se preseli u grad i Johanovu protivljenju tome Slikovni dio: - seljaci kopaju - Velebit i Plješevica (padine) - Johan ispred svoje kuće - selo Krasno - zaselak Anići (kuće, snijeg) - izjave daju Johan, njegova žena Anka, njegov najbolji prijatelj i kolega - Johan u kući (kuhinja) predstavlja svoju obitelj (sedmero djece) - Johan na poslu, u pilani Krasno (panorama, trupci, daske, strojevi, pile, poslovođa, kovanje željeza) - Johan s prijateljima u krčmi pjeva ličke narodne pjesme - popravak električnog voda Ključne riječi: Lika, Krasno,drvna industrija, snijeg

Opisuje se specifičan način života ljudi u močvarnoj delti Neretve. Veći dio aktivnosti oni obavljaju na čamcima. Prikazuje se ribolov, lov na patke, " žabarenje" (lovljenje žaba), skupljanje šaša, vuča čamca, „jendečenje“ (kopanje kanala), vjenčanje, sprovod... U filmu nema glasa naratora ni izjava. Ljudi se voze lađama i čamcima na vesla, zvanim trupice (ili trupe), kroz šaš po močvarnoj delti Neretve (čuje se vokalna izvedba pjesme „Ja se konja bojim“). Ulaze čamcima u selo Vid, koje se nalazi usred močvare. U selu starice i djevojčice od močvarne trske pletu sture (pletivo od trske). Ljudi raznose trsku. Vidimo magarca i kraj njega reljef u kamenu - arheološki ostatak iz rimskog grada Narone. Djevojka pere rublje uz vodu na kamenoj ploči s rimskim natpisom. Ljudi u trupicama prolaze kraj bogumilskog stećka. Volovi plivaju. Čovjek u trupici lovi ribu. Udarcima vesla je tjera u mrežu u plićaku. Zove djecu, koja se kupaju, da mu pomognu i oni počnu tjerati ribu u mrežu. Žene skupljaju šaš (čuje se ženska vokalna izvedba tradicionalne pjesme) i trupicama ga prevoze.Radnici jendeče, odnosno, lopatama (badilj - lopata ravnog završetka) kopaju kanale da bi iskopanom zemljom izdigli razinu terena i time stvorili plodno tlo u močvari. Žene s obale konopcima vuku čamce natovarene grožđem i ostalim voćem, a muškarci kormilare čamcima. Kad naiđe riječni brod, žene pridržavaju čamce da ih valovi ne prevrnu. Dok to rade, jedan mladić pokušava primiti djevojku za ruku, ali ona ju izmiče. Ženska ruka primi mušku. Vidimo da ruke pripadaju vjenčanom paru. Svadbena povorka ide lađama i trupicama po močvari i kroz selo (pjesma, harmonikaš, potcikivanje, pucanj iz puške, zastava, djeca bacaju latice). Ljudi noću u močvari love žabe uz pomoć svjetiljke na trupici. Žabe rukama stavljaju u vreću. U zoru (ili sumrak?) lovac na močvarne ptice drvenom piskom imitira glasanje ptica. Puškom, na kojoj je svjetiljka, puca. Ptica pada i pas je odnosi.Kroz močvaru prolazi pogrebna povorka trupica (žene u crnim velovima, muškarci s kišnim kabanicama, lijes). Dok prolaze kraj radilišta, bageri i buldožeri, koji kopaju deltu Neretve, prestanu s radom da bi odali počast umrlome. Nakon što pogrebna povorka prođe, oni nastave s radom. Lokacije: selo Vid, močvarna dolina Neretve.

KRATKI SADRŽAJ: Opis uporabe čovjeku korisnih mikroba i njihove borbe protiv štetnih mikroba. Prisutan je glas naratora. SADRŽAJ: - narator opisuje čovjeku korisne procese u kojima sudjeluju mikrobi, bilo u prirodi, bilo pod utjecajem čovjeka - razni mikroskopski prikazi raznih mikroba - zemlja u čaši vode ispušta mikrobe - korist mikroba u poljoprivredi (seljak na polju) - mikrobi kao dio pekarskog kvasca (trgovina, kvasac) - mikrobi kao plijesan (plijesan u tegli marmelade) - čir na nozi i njegovo liječenje injekcijom penicilina - uporabe mikroba u davnim povijesnim razdobljima: stvaranje piva, kiseljenje zelja itd. (crteži, grafike) - tvornica (eksterijer) i laboratorij tvornice: - proces uzgoja pekarskog kvasca i njegovo pakiranje - alkoholno vrenje uz pomoć šećera i kvasca - proces proizvodnje piva (komina, sladovina, hmelj, kvasac, vrenje, punjenje) - proces proizvodnje vina iz groždanog soka - proces proizvodnje čistog alkohola (špirit) - kiseljenje mlijeka u domaćinstvu (kuhinja) - izrada jogurta - izrada sireva - izrada octa, odnosno, octene kiseline - crna plijesan koja stvara limunsku kiselinu - proces izrade penicilina iz zelene plijesni i njegovo pakiranje KLJUČNE RIJEČI: - biologija, mikrobi, medicina-zdravstvo, prehrambena industrija, mikroskop i mikroskopski prikaz

KRATKI SADRŽAJ: Opis povijesti brze komunikacije, od glasnika i vatrenih signala do telegrafa i televizije. Prisutan je glas naratora. SADRŽAJ: - narator opisuje razne izume na polju brze komunikacije kroz povijest - glasnik na konju, domorodci bubnjaju, puhanje u rog - prenošenje poruka vatrom u doba Rimskog carstva (igrani prizori raznih sistema prenošenja poruke vatrom, animirani prikaz na mapi) - otkrića mehaničko-optičke telegrafije krajem 18. i u 19. stoljeću; izum Claudea Schappea (grafički crtež, grafička animacija) - prva otkrića električne telegrafije: otkriće Sömmeringa 1809. (igrani prizor, grafička animacija), otkriće Schillinga 1835. (grafička animacija) - telegraf s pisanim simboličkim znacima Steinheila iz 1937. (animacija); osigurač od prenapona i podzemni kabel Schillinga (dokumentarni prizor) - elektromagnetski telegraf s kazalima Wheatstona iz 1840. (crtež, dokumentarni prizor tog telegrafa na brodu); elektromagnetski telegraf s kazalima Siemensa 1846. (grafička animacija) - simbolički brzojav Morsea iz 1844. (dokumentarni prizor, grafička animacija) - brzojav Hughesa iz 1855. (crtež); brzojav na Morseovoj simbolici Wheatstona iz 1958. (grafička animacija); brzojav Bodoa i Siemensa (dokumentarni prizor); telegrafski kodovi - usavršeni današnji telegraf iz 1932. (dokumentarni prizor) - teleprinterski centar (dokumentarni prizor, grafička animacija) - telegrafski prijenos slika: teleautograf Backwilla? iz 1854. (crtež, grafička animacija), teleautograf Smitha iz 1873. i njegova praktična primjena 1902. (grafička animacija); foto-električni efekt Ellstera? i Gaitela? (grafička animacija), prstenasta foto-ćelija, Kerrova ćelija (grafička animacija) - opis procesa televizijskog prijenosa (crtež, grafička animacija); katodna cijev (dokumentarni prizor); ikonoskop (grafička animacija); likovna djela u stilu pointilizma; televizijski prijenos folklorne priredbe KLJUČNE RIJEČI: - telekomunikacije, telegraf, televizija, elektrotehnika

KRATKI SADRŽAJ: Opis matematičkog pojma Pitagorinog poučka. Prisutan je glas naratora. SADRŽAJ: - narator opisuje Pitagorin i Carnotov poučak i njihovo matematičko dokazivanje - opis Pitagorinog poučka (grafička animacija) - dokazivanje Pitagorinog poučka na temelju odnosa kvadrata iznad katete i kvadrata iznad hipotenuze (grafička animacija) - isti poučak vrijedi kad je bilo koje geometrijsko tijelo iznad stranica pravokutnog trokuta (grafička animacija) - opis Carnotovog poučka: kad trokut nije pravokutan, već oštrokutan (grafička animacija) - u slučaju Carnotovog poučka, mjerenje za koliko je površina kvadrata nad jednom stranicom trokuta manja od površine kvadrata nad druge dvije stranice trokuta (grafička animacija) - spomenuto mjerenje uz pomoć kosinusa (grafička animacija) MEĐUNASLOVI: - CARNOTOV POUČAK KLJUČNE RIJEČI: - matematika

KRATKI SADRŽAJ: Opisuje se način prehrane dojenčadi, od majčinog mlijeka do prelaska na krutu hranu, te prehrana dojenčadi u slučaju nedostatka majčinog mlijeka. Prisutan je glas naratora. SADRŽAJ: I dio: - narator opisuje sve faze prehrane dojenčeta dajući detaljne upute i savjete - Klinika za ženske bolesti i porode u Zagrebu (eksterijer, interijer: trudnica, medicinska sestra i beba u sobi) - dojenje, pražnjenje dojke u čašu (dokumentarni prizor, grafička animacija) - seoska kuća (eksterijer, interijer) - prematanje bebe, pranje ruku i bradavica, dojenje - upute za dojenje, sastojci mlijeka (grafička animacija) - vaganje djeteta - davanje djetetu vitamina C i D kroz sokove, riblje ulje, kapi, injekcije - kuhanje variva od povrća i kašice od krupice, dodavanje jajeta kašici, hranjenje bebe - postepena zamjena majčinog mlijeka krutom hranom (grafička animacija) II dio: - upute u slučaju manjka majčinog mlijeka (dojenje iz obje dojke u istom intervalu i davanje kravljeg mlijeka sa žličicom) - stručna osoba (patronažna sestra) pomaže majci koja je potpuno ostala bez mlijeka - u slučaju nedostatka majčinog mlijeka stvaranje nadomjeska prilagodbom kravljeg mlijeka potrebama djeteta (grafička animacija; dokumentarni prizor: izrada sluzi od riže koja se dodaje kravljem mlijeku i dodavanje šećera; hranjenje iz bočice) - dodavanje brašnene juhice mlijeku - dvije majke i dvije bebe se igraju u dvorištu, dječja kolica - sažetak svih danih uputa i savjeta KLJUČNE RIJEČI: - zdravstvo, djeca, bebe, roditeljstvo

Portret plivačkog maratonca Veljka Rogošića i prikaz njegovog obaranja svjetskog rekorda u daljinskom plivanju – 43 kilometra od Hvara do Splita. Prisutne su Rogošićeve izjave i radijski komentar Ede Pezzija. Sadržaj govornog dijela: - Rogošić o svojim plivačkim uspjesima - Rogošić o svojem radnom djelovanju (inženjer u brodogradilištu Split, plivač, u slobodno vrijeme zemljoradnik na očevoj zemlji) - Rogošić o svojoj posvećenosti plivanju i treninzima - Rogošić o poteškoćama i opasnostima prilikom maratonskog plivanja (grčevi, krize, morski psi) - sportski komentator Edo Pezzi za Radio Jadran izvještava o Rogošićevim sportskim uspjesima (prvak države, državni rekordi, prvak svijeta itd.) - Pezzi za Radio Jadran opisuje tijek maratonskog plivanja od Hvara do Splita Slikovni dio: - Rogošić kopa zemlju sa svojim ocem - Rogošić pliva delfin i kraul u bazenu i u moru - fotografije Rogošićevih uspjeha, novinski članci o Rogošiću - Rogošić pokazuje svoje medalje - Rogošić trči i vježba po Marjanu - Rogošić, njegova žena i djeca uz more, na obali Marjana - Rogošić u uredu - Rogošić u brodogradilištu Split - Rogošić u gradu Hvaru na rivi, prije početka svojeg pothvata (okupljeni ljudi plješću; dužnosnik mu poklanja umjetničku sliku Hvara) - Rogošić pliva od Hvara do Splita (čamci koji ga prate, njegov trener Niko Tudor ga informira o prijeđenom putu) - doček u Splitu (masa ljudi ga pozdravlja na splitskoj rivi ispred Lučke kapetanije, nose ga na rukama, Veljko pije Pipi) - brojna Rogošićeva odlikovanja i pehari Ključne riječi: Rogošić Veljko, plivanje, Split, Hvar

Portret Albina Babića Bina, sudionika NOB-a iz Senja, koji je bio model soc-realističkom spomeniku u slavu partizanskih mornara, a danas živi u siromaštvu. U filmu nema glasa naratora, ali su prisutne izjave Bina, njegovog sugrađana i rukovodioca Senja. Sadržaj glasovnog dijela: Bino priča o spomeniku, poziranju za njega, svojem siromaštvu i zanemarivanju od strane države i gradskih rukovodioca; njegov sugrađanin slavi njegove zasluge; rukovodilac daje obećanje da će Binov slučaj biti riješen u socijalnoj službi. Slikovni dio: spomenik kolokvijalno nazvan „Tri mornara“, nekadašnjeg naziva „Jugoslavenski narodni mornari“ s natpisom: „U spomen palim borcima iz NOR. Narod opć. Senj“ (u pozadini skladba „Hej Slaveni“); Bino na krševitoj morskoj obali otočića Zec kraj Senja u svojem improviziranom prebivalištu na otvorenom priča svoju priču, skuplja drva za potpalu, brije se, šeće; Bino, njegov brat i njegov kolega rekonstruiraju svoju pozu modela za spomenik; izjave njegovog sugrađanina i rukovoditelja na trgu u Senju ispred česme; Bino, odjeven u bijelo generalsko odijelo, u otvorenoj limuzini prolazi kroz špalir sugrađana koji mu skandiraju na rivi u Senju; Bino za govornicom kraj spomenika, bend ispred njega. Ključne riječi: socijalizam, komunizam, narodno-oslobodilačka borba, Senj, siromaštvo, starost

KRATKI SADRŽAJ: Prikaz radnog dana drvosječe i natjecanja drvosječa u Gorskom kotaru, uz poetizirani naratorov komentar. SADRŽAJ: - narator govori o slici drvosječa kakvu su prenosile bajke, legende i vjerovanja, priča o mudrosti i iskustvu drvosječa, razmatra simboliku pretvaranja drveta u predmet te najavljuje moguće odumiranje zanata drvosječe - radni dan drvosječe (razni prizori šume; srne, mravi; drvosječe sijeku i obaraju stabla, tešu balvane, režu komade drveta, užinaju) - limeni orkestar iz Delnica svira u šumi dok drvosječe rade - natjecanje drvosječa na šumskoj čistini (limeni orkestar, suci, publika, drvosječe sijeku i tešu balvane dok ih suci pozorno promatraju) KLJUČNE RIJEČI: šumarstvo i drvna industrija, drvosječe, šuma, priroda, Gorski kotar

Opisuju se poslovi koje žene, radi svoje nježnije građe, ne bi trebale raditi i postupci koje bi žene trebale napravite da se zaštite na radu. Glas naratora je prisutan, ali i glas glumaca. Sadržaj govornog naratorovog dijela: - spominjanje dosadašnje zakonske legislative zaštite žena na radu - opis fizičke i fiziološke razlike između žena i muškaraca - upozorenje da žene treba posebno čuvati, jer su nježnije i jer su buduće majke - primjeri nesreća i oboljenja žena radi nedostatka zaštite na radu, posebice štetnog utjecaja na spolne i reproduktivne organe (trudna radnica u tvornici s otrovnim kemikalijama; vozačica Ladislava Šuštak koja se vozi po trusnom području; nekvalificirana radnica Ivanka Jelačić koja diže teške terete; radnica Đurđa Fama? u noćnoj smjeni; tehničarka Željka Bradić koja se penje na visine; seljanka Marija Smerna?, mlinareva žena, koja diže teške terete; rendgenski tehničar Krunoslava Cvitko koja ne koristi zaštitnu opremu) - mjere poboljšanja (medicinski obrazovana žena u svakom poduzeću, kojoj se žene ne bi sramile izreći svoje probleme; anatomske stolice; sobe za odmor za žene s menstruacijom u svakom poduzeću; zabrana noćnog rada i dizanja teških tereta, edukacija žena u vezu mjera zaštite) Govorni glumački dio: - razgovor šefa tvornice i naratorice u vezi zaštite na radu - razgovor liječnice i ozlijeđene žene Slikovni dio: - tvornica: tvornički pogoni, varenje, žene rade na raznim strojevima, garderoba, pranje tijela, šef i njegov ured - bolnica: bolnička soba, operacija, liječnici - crteži anatomije žena i muškaraca - rad žena na terenu (vožnja džipom, dizanje drvenih greda, seljanka diže vreće s brašnom, boravak na skelama) - nesreće: nesvjestica, zaplitanje kose u stroj - rad na rendgenu - tipkanje - komunikacija sa liječnicom poduzeća, anatomske stolice, žene u sobi za odmor Ključne riječi: žena, industrija općenito, zaštita na radu

KRATKI SADRŽAJ: Opis prirodnih i umjetnih izvora topline. Prisutan je glas naratora. SADRŽAJ: - narator opisuje izvore topline (Sunce, Zemlja, kemijski procesi, mehanička radnja, električna struja) i njihovo praktično korištenje - Sunce (peć; grafička animacija: sunce i zemlja, kalorije koje od Sunca prima Zemlja) - Zemlja (gejziri; grafički crteži: Zemlja, rudnici; grafička animacija: vulkanska lava) - kemijski procesi (spajanje sumporne kiseline i vode, spajanje živog vapna i vode; gorenje: vatra, tvornička peć; fiziološka toplina tijela: Trg bana Jelačića u Zagrebu, Trg Petra Krešimira IV u Zagrebu – igralište; natpisi: kalorije koje se dobivaju gorenjem raznih tvari, temperature tijela) - mehanička radnja (trenje: bušenje, piljenje, turpijanje, osovina vlaka, trljanje ruku, pumpanje bicikla; korištenje: puška, šibice, upaljač) - električna struja (eksperiment u laboratoriju, električni štednjak, električni lonac, električna peć, glačalo, električno zavarivanje, paljenje eksploziva, žarulja) - uloga vatre u povijesti čovječanstva (grafike, crteži) KLJUČNE RIJEČI: - toplina, električna energija

Prikaz toka operacije srca radi liječenja mitralne stenoze otklanjanjem odebljalih srčanih zalisaka. Prisutan je glas naratora. Govorni dio odnosi se na detaljni opis operacije. Slikovni dio: rezanje kože i mišića skalpelom; rezanje raznih dijelova utrobe elektrokoagulacionim nožem; ljuštenje i rezanje rebara; mjerenje tlaka aurikule; pretraživanje prstom između organa; prekidanje priraslice u srčanom zalisku prstom (fotografije); navlačenje metalnog prstena i rukavica te umetanje specijalnog noža između rukavica i prstena kojim se prekidaju priraslice; odstranjenje aurikule; nadimanje pluća pritiskom; šivanje dijelova utrobe i približavanje rebara; šivanje muskulature, potkožnog tkiva i kože; stavljanje zavoja. Ključne riječi: zdravstvo, operacija, srce