Rezultati pretrage

Priča o Senjaninu Binu, o Binu čovjeku, o Binu nekad vrijednom radniku, o Binu nekad hrabrom partizanu, o Binu galebu samcu koji voli ljude, a ne voli zimu, koji čeka da se more umiri pa da odvesla u neku uvalu, da se preda miru i samoći.

Nastavni film o zaštiti zdravlja žene radnice u SFR Jugoslaviji. Iako je 1952. izašla uredba o zabrani zapošljavanja žene na poslovima koji su škodljivi po njeno zdravlje, opasni po život ili izrazito teški, u praktičnom životu treba dodatno i fleksibilno voditi računa o fiziološkim specifičnostima žena naročito za vrijeme njihove trudnoće.

Grad Trogir, jesen, Drugi Svjetski rat. Grupa mladića u fašističkoj uniformi zloupotrebljava svoju ničim stečenu moć, te iz silne obijesti uništava sve civilizirano i vrijedno. To ide i tako daleko da dojučerašnji prijatelj ubija mirnog sugrađanina kako bi mu uzeo dalekozor. Karakter ovih ljudi dočarava san jednoga od njih, na početku filma, u kojem mu predstavnici raja i pakla nude besplatno vino pitajući ga za koju stranu će se opredijeliti. Ovaj odgovara, «za onu koja mi da i dvi slane srdele».

KRATKI SADRŽAJ: Opis nastanka bolesti na selu zbog nedostatka osobne higijene i čistoće okoliša te metode prevencije razvitkom higijene, čistoće i zdravog života. Prisutan je glas naratora. SADRŽAJ: I dio - narator priča o nedostatku osobne higijene i čistoće okoliša na selima, o bolestima koje nedostatak higijene i nečistoća izazivaju te o preventivnim higijenskim navikama kojima se može spriječiti širenje bolesti, ali i o zdravom životu i pravilnom odgoju djece - selo (kuće – eksterijer i interijer, dvorišta, poljski zahodi, domaće životinje: kokoši, psi itd., seljaci, djeca) - primjeri nedostatka osobne higijene i čistoće okoliša (spavanje, ustajanje, nužda u polju, nenatkriveni bunari, pranje suđa, muhe na hrani, ručak bez pranja ruku, dodir sa životinjama, čišćenje metlom na suho, pljuvanje, itd.) - poljski zahodi i đubrišta zagađuju bunare (grafička animacija) - čekaonica u ambulanti - primjeri kožnih bolesti nastalih lošom higijenom (prizori oboljele kože s krastama, potkožno gnojenje, kožna bolest trihofitija; grinje svraba, gnjide, uši, ličinke i klice u kosi i pod mikroskopom; crteži: rast uši) - primjeri oboljenja žila nogu kod žena nastalih pritezanjem čarapa tvrdim gumicama - nehigijenski uvjeti zbog kojih nastaju crijevne bolesti trbušni tifus, dizenterija i proljevi (nehigijenski zahodi, muhe na hrani, diranje vjedra prljavim rukama, kašljanje u lice, grafička animacija: prljavština koja se s vjedra širi na vodu u bunaru, klice koje se šire kašljanjem; mikroskopski prikaz: zaražena voda, klice tifusa) - pokvareni zubi i njihov utjecaj na cijelo tijelo (grafička animacija: gnoj se širi iz zuba po tijelu i izaziva moždanu upalu, upalu srčanih zalizaka, upalu zglobova itd.) - neoprane ruke i hrana zaražena klicama (mikroskopski prikaz: klice u kruhu; grafička animacija: jajašca glista iz kruha putuju kroz razne tjelesne organe i u crijevima se razvijaju u glistu) - tuberkuloza (rendgenska snimka, mikroskopski prikaz; grafička animacija: razvitak tuberkuloze) II dio - pranje zuba, pranje tijela - zračenje posteljine, klofanje tepiha, pranje poda i prozora, brisanje prašine, zaštita hrane od muha - pranje djece, rezanje noktiju djeci - betonirana đubrišta, septičke jame i bunari; ispravna zahodska školjka (snimke, grafička animacija) - škola kao važan faktor u higijenskom odgoju djece (razred – učiteljica i učenici, pranje ruku, zapakirana užina, igralište) - vodospremnik u slučaju da nema vodovoda - higijenske navike kod kašljanja, kihanja i pljuvanja (pokrivanje rukom ili rupčićem, pljuvanje u džepnu pljuvačnicu, grafička animacija: izbacivanja klica kod kašljanja) - pranje i češljanje kose - bavljenje sportom (plivanje, odbojka, trčanje, gimnastika, skijanje) - sretna, zdrava i čista obitelj za stolom u vrijeme obiteljskog ručka MEĐUNASLOVI: - ZDRAVLJE JE IZVOR RADOSTI I USPJEHA U ŽIVOTU, ALI ZDRAVLJE NE DOLAZI SAMO OD SEBE. ZDRAVLJE ĆEMO ČUVATI I BIT ĆEMO ZDRAVI SAMO ONDA, AKO UREDIMO OKOLICU I AKO ŽIVIMO NA HIGIJENSKI NAČIN. - ZDRAVSTVENA NEUPUĆENOST I NEMARNOST, TJELESNA NEČISTOĆA, LOŠI OBIČAJI I NEHIGIJENSKE PRILIKE U KUĆI, UZROKUJU BROJNE I ČESTO OPASNE BOLESTI I NANOSE VELIKU ŠTETU ZDRAVLJU I GOSPODARSTVU. - TRBUŠNI TIFUS, DIZENTERIJA (GRIŽA), PROLJEVI - LIČNA HIGIJENA II DIO - SVE OVE I MNOGE DRUGE BOLESTI, LAKO ĆEMO SPRIJEČITI AKO U PORODICI I RADNOM KOLEKTIVU UREDIMO OKOLICU PREMA NAČELIMA HIGIJENE I REDOVITO SE BRINEMO ZA LIČNU HIGIJENU. ŽIVOT PREMA NAČELIMA HIGIJENE PUT JE K ZDRAVLJU I NAPRETKU, K USPJEHU I ZADOVOLJSTVU. KLJUČNE RIJEČI: - higijena, prevencija bolesti, selo, medicina-zdravstvo, sport općenito

KRATKI SADRŽAJ: Opis razvoja teških ljetnih proljeva uzrokovanih dizenterijom koju prenose muhe. Načini prevencije bolesti. Prisutan je glas naratora. SADRŽAJ: - narator priča priču o seoskoj obitelji u kojoj su djeca oboljela od proljeva; priča o uzrocima teških ljetnih proljeva (dizenterija) i o prenosiocima (muha) te o načinima prevencije bolesti - seoski krajolik (panorame: polje, kuće, dvorišta) - seoska obitelj (djed, majka, djeca Ivica, Marica i beba) - Marica i beba imaju grčeve, Marica ide na poljski zahod - muhe na zidu, na hrani - susjeda Kata omalovažava bolest - liječnik pregleda Maricu i daje upute majci - unos klica dizenterije u tijelo i razvoj bolesti (grafička animacija) - analiza bolesnikovog izmeta u bakteriološkom laboratoriju (termostat, klice pod mikroskopom) - muhe prenose klice s izmeta na hranu (animacija) - načini prevencije teških proljeva (muholovka, prskanje otrovom, izgradnja higijenskog zahoda ili zakapanje izmeta, betonsko đubrište, zakopavanje smeća) - Ivica i majka rade preventivne radnje: pokrivanje hrane i vrča za nuždu, prskanje otrovom DDT-om - selo (panorama kuća i ulice) KLJUČNE RIJEČI: - prevencija bolesti, higijena, dizenterija, muha, selo

Opisuje se organizirano ljetovanje zagrebačke djece u koloniji društva „Naša djeca“ u Mošćeničkoj Dragi. Prisutan je glas naratora. U govornom dijelu narator opisuje dječje aktivnosti za vrijeme ljetovanja ubacujući duhovite opaske. Slikovni dio: Mošćenička draga (total, neki dijelovi mjesta, plaža, putnički brod s djecom); kolonija kotarskog odbora društva „Naša djeca“ u Mošćeničkoj Dragi (eksterijer zgrade); dječje aktivnosti (jutarnje pranje, kupanje, užina na plaži, ribolov štapom, vožnja u čamcu, ručak na terasi, društvene igre na livadi, šetnja prirodom – botanički vrt, palma); odlazak brodom (lokalni stanovnici mašu, djeca na brodu) Ključne riječi: Mošćenička Draga, Istra, djeca, plaža, igra, Jadran, odmaralište

Priča o bočanju. Bočanje je zanimacija muškaraca na moru. To je njihova tradicija, koju njeguju.

Kratki sadržaj 1: Tri mladića, Niko, Toni i Miho - Hrvat, Talijanaš i Židov, nerazdvojni su prijatelji koji žive u Dubrovniku prije 2. Svjetskog rata. Početak rata, vlast NDH, te dolazak Talijana i Nacista, međutim, pretvorili su ovo idilično mjesto u poprište terora i straha, te ozbiljno ugrozili i njihovo prijateljstvo. Toni postaje fašistom i ženi se Anom, Nikovom sestrom, usprkos žestokom neodobravanju njenog oca Balda, pomorca i gospara, te novopečenim članom partije. Uvrijeđen, kumuje uhićenju, odnosno ubojstvu, svog tasta, budući je ovaj, nedugo zatim, u bijegu poginuo. Niko je, slijedeći put svog oca, i sam postao odvažnim članom komunističke omladine, te je željno iščekivao dan obračuna s mrskim okupatorima, dok je Miho, zajedno s ocem uhićen, te je trebao biti transportiran u neki od logora za Židove i Srbe. Samo je ludom srećom uspio pobjeći iz bizarnog autobusa u kojem su ustaše silovali i brutalno masakrirali nesretne putnike. Odlazi Niki, baš u momentu kada Toni namjerava uzurpirati kuću pokojnog gospara Balda. I dok Miho svira pjesmu koju su nekada njih troje složno i bezbrižno pjevali, Niko pištoljem usmrti Tonija. Zajedno, potom, bježe partizanima dok ih, nijema od bola, ispraća noseća Ana. Kratki sadržaj 2: Pred sam početak Drugog svjetskog rata u Dubrovniku žive tri najbolja prijatelja - Hrvat Niko, Talijan Toni i Židov Miho. Kada fašisti i nacisti okupiraju Dubrovnik, njihovo prijateljstvo dođe na kušnju. Niko i njegov otac Baldo priključe se pokretu otpora, a Toni, zaručnik Nikine sestre Ane, priključi se ustašama. Miho jedva izbjegne ustaški pokolj i pobjegne. Ana raskine sa svojom obitelji i vjenča se s Tonijem. Ustaše, predvođene Tonijem, zarobe Baldu, koji kasnije pogine u pokušaju bijega. Toni i Ana odluče se useliti u konfisciranu Baldinu vilu. Ušavši u nju, Toni naiđe na Niku i Mihu. Nakon što Toni zaprijeti Mihi da će ga uhapsiti, Niko ga ubije. Veliki dio filma posvećen je prikazu dekadentnog društvenog života nacističkih i fašističkih okupatora te njihovih domaćih saveznika. Sadržaj: Naslov filma odnosi se na dvadesetišest dijelova filma. Većina dijelova („slike“) odgovara jednoj sceni filma, dok neki dijelovi odgovaraju sekvenci sastavljene od više scena (16. slika, 20. slika, 24. slika). 1. slika: Prizori starog grada Dubrovnika. 2. slika: Niko (Frano Lasić), Toni (Milan Štrljić), Miho (Ivan Klemenc) i Nikina sestra Ana (Tanja Poberžnik) plešu i pjevaju u trubadurskim nošnjama po ulicama Dubrovnika pri kraju karnevalske noći. Uz pratnju Nike na lutnji, pjevaju pjesme „Nismo na svitu“ i „Drugovi stari“. Otprate Anu doma, njen momak Toni ju poljubi te odu, dok ih Ana promatra s prozora. Ana razgovara s djedom Paškom (Karlo Bulić). 3. slika: Niko, Toni i Miho usred karnevala (Onofrijeva česma) počnu zadirkivati prostitutku Pinu (Tatjana Bošković). Prate ju doma i nude novac za usluge, a ona im pokaže međunožje i dojku. 4. slika: Trener mačevalačkog kluba Hubička (Stevo Žigon) vodi svoje učenike jedrilicom do perivoja na otoku gdje treniraju. Mačujući se floretom s Mihom Hubička ga ponizi, jer ne voli Židove. Niko uhvati Tonija i Anu kako se ljube i zadirkuje ih. Mačuje se s Tonijem, slučajno ga rani u obraz i isisa mu krv. 5. slika: Pomorski kapetan Baldo, Anin i Nikin otac, vrati se doma. Oduševljeno ga dočekaju supruga Cvijeta (Dušica Žegarac), Niko, Ana i Paško. Pokloni Ani violinu i šal, a Pašku durbin. Sumnjičav je prema njenoj budućoj udaji za Tonija. Toni za klavirom i Ana za violinom sviraju dio skladbe „Šest varijacija“ W. A. Mozarta. 6. slika: U skladištu, vođa komunističkog sindikata Stijepo (Bert Sotler), čija obitelj radi za kapetana Baldu, drži govor protiv ugnjetavanja radnika. Skup nasilno prekinu žandari. 7. slika: Niko ulazi u Stijepinu kuću, koja se nalazi na Baldinu imanju, da bi vidio ranjenog Stijepu. Tamo je Stijepina kćer Mara (Gordana Pavlov). Radnik Maraš (Milan Erak) uđe u kuću te prijeti Niki i svim bogatašima. 8. slika: U Baldinoj vili održava se proslava vjeridbe Tonija i Ane. Na zabavi su i svećenik Dživo (Izet Hajdarhodžić) te Tonijev otac Paolo (Antun Nalis). Poslužuje ih Stijepina supruga Luce (Marija Kohn). Miho donese gramofon. Hubička pusti poznatu njemačku pjesmu, a Baldo prekine njeno izvođenje. Naprave skupnu fotografiju. Dok gosti plešu u dvorištu, začuju se zvuk tenkova i aviona te bombardiranje. Svi pobjegnu u podrum, a u kuću uđe ovca. 9. Njemački vojnici (nacisti) na motoru uđu u Dubrovnik (Vrata od Pila, Stradun). Jedan časnik fotografira s motora. Njemačkog oficira (Krunoslav Šarić/ Kruno Šarić) srdačno dočeka gradonačelnik Marin (Zorko Rajčić). Objese njemačku zastava (Palača Sponza). Čovjek koji hrani golubove Gavran (Zvonko Lepetić/ Zvonimir Lepetić) pokorno digne ruku u nacistički pozdrav dok se zastava diže. Golubovi mu sjednu na ruku.10. slika: Talijanski vojnici ulaze u Dubrovnik u pompoznoj paradi (Stradun). Uz zvuke fašističke himne skidaju njemačku i stavljaju talijansku zastavu. Talijanski general Alessandro Del Marco (Nicola Morelli) drži govor (Palača Sponza). Dok marširaju, talijanski vojnici poskliznu se o „svetu talijanski zemlju“, koju je prije toga prosuo talijanski vojnik po Stradunu. Dubrovčani i njemački časnici se smiju. 11. slika: Ana, Niko i Toni pripremaju se u Baldinoj vili za polazak na zabavu koju za okupatore i njihove simpatizere priređuje ruska emigrantica Nina Andrejevna (Milka Podrug-Kokotović). Baldo se protivi njihovom odlasku. 12. slika: Na zabavi Nine Andrejevne nalaze se i izbjegli ruski pravoslavni pop Tihon, izbjegli ruski admiral Čebutkin (Zvonimir Rogoz), svećenik Dživo, njemački i talijanski časnici, Hubičko, Tonijev otac i simpatizer fašista Paolo, gradonačelnik Marin itd. Slave fašizam i nacizam. Kritiziraju Židove, komuniste i boljševike. Uz pomoć kino-projektora gledaju reportažu iz talijanskog filmskog žurnala o održanoj fašističkoj paradi na Stradunu. Oni se vide u reportaži. Toni i Ana oduševljeno pjevaju fašističku himnu. Niko ode s gađenjem i prije odlaska neprimjetno preokrene Mussolinijevu sliku naopako. 13. slika: Iste večeri u Baldinoj vili Baldo i Niko dočekuju Anu i Niku koji se, zaljubljeni i sretni, vraćaju sa zabave. Baldo izbaci Tonija, radi njegovih fašističkih gledišta, i kaže mu da više nikad ne dolazi. Ana zaplače, a Niko ju tješi. 14. slika: Godišnjica je mačevalačkog kluba. Hubičko zabrani Mihi ulazak pokazavši mu znak na vratima „Židovima i psima ulaz zabranjen“. Po naredbi njemačkog časnika Niko i Toni se bore floretima golih prsa. Toni je nakon borbe cijeli izranjavan, ali njemu časnici plješću, a ne Niki. 15. slika: Talijanski pukovnik (Fahro Konjhodžić) svečano otvori kuću „La Casa d'amore“ - smjesu bordela, kabareta i striptiz kluba - razotkrivši na ulazu kip Venere. Dok traje raskalašena zabava s golim prostitutkama, Pina izvede striptiz i postavi se u pozu kipa Venere. 16. slika: Na skupu radnika Maraš pokuša uvjeriti radnike da se pridruže ustašama, ali radnici reagiraju s negodovanjem. Intervenira ustaška policija. U Stijepinoj kući Baldo kaže okupljenim radnicima da se mogu kod njega tajno okupljati pod izgovorom da vrše radove na Baldinoj vili. 17. slika: Na skrovitom mjestu na kamenoj obali sastanu se pripadnici partizanskog pokreta otpora, uključeni u Savez komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ, skojevci). Niko im se pridruži i dadu mu pištolj. Na sastanku su i Mara te Ivo Bučić (Dragoljub Lazarov). Razgovaraju o prvim akcijama. 18. slika: Toni u ustaškoj uniformi i Maraš ulaze u radnju Mihinog oca Jakova Steina (Rade Marković). Konfisciraju im neke stvari, među kojima je gramofon, i stave im na odjeću znak židovske zvijezde. Maraš napastuje Mihinu ženu (Marija Paro), ali Toni ga spriječi i obeća Mihi da će ga čuvati. 19. slika: Toni donese doma gramofon. Tamo su Paolo, njegova supruga Tonka (Vida Jerman) i talijanski pukovnik. Ana dođe i kaže Toniju da je trudna te da je pobjegla od kuće. Toni se veseli trudnoći s prijateljima fašistima, a Ana ih izgubljeno gleda iz prikrajka. 20. slika: Okupljeni građani i vojnici na glavnom dubrovačkom trgu Luža (Orlandov stup) slušaju s razglasa vijesti o partizanskim diverzijama. Iz crkve (crkva sv. Vlaha) izađu Toni u fašističkoj uniformi i Ana koji su se upravo vjenčali. Toni sluša vijesti. S Gradskog zvonika Ivo Bučić počne izvikivati parole protiv okupatora, slaveći Sovjetski savez i komuniste. Toni i karabinjeri ga uhite. Nastane pometnja. Ana izgubljeno trči, a Niko ju gleda. Kasnije, na velikom stepeništu (skalinada Uz Jezuite) Niko sretne Hubičku , koji mu zaprijeti zbog njegovog priklanjanja komunistima. 21. slika: Ustaše vode zarobljenike iz crkve (crkva u ulici Prijeko). Među njima su pop Tihon te Miho i njegov otac Jakov. Iz kolone zarobljenika izdvoje Ivu Bučića. Zarobljenici se voze u autobusu s ustašama Gavranom, Marašem i Mrčinić (Zdenko Jelčić). Oni povedu slijepca prosjaka s harmonikom i narede mu da svira. Dok on svira, oni u jurećem autobusu vrše masakr zarobljenika ubijajući batom i nožem, ljudima zabijajući čavao u čelo, sijekući glavu (Jakov), izbacujući ih iz autobusa, režući jezik (pop Tihon) i dojke (Tonka) te kopajući oči. Miho se spasi iskočivši iz autobusa. 22. slika: Gavran i Maraš u ustaškim uniformama na glavnom trgu Luža dižu zastavu NDH. 23. slika: Obitelj kapetana Balda da utočište Mihinoj majci. U skrovitijem djelu vile održi se partizanski sastanak tokom kojeg je Baldo pozvan da se priključi Partiji, unatoč protivljenju dijela prisutnih radi njegove pripadnosti buržoaziji. On ljubazno odbije ponudu govoreći o zlu „koje je dublje od politike“. Dođe Mara i plačući pročita proglas o smaknuću Ive Bučića. 24. slika: Dok Baldo navečer šeće sa svojim ocem Paškom, Toni i ostale ustaše zarobe ga i stave u autobus pun zarobljenika i ustaških agenata. U autobusu Hubička optužuje Balda za antifašističku djelatnost. Baldina žena ode u crkvu zamoliti don Dživu da pomogne Baldi, ali on to sa zgražanjem odbije. Don Dživo tješi Gavrana čija je žena teško bolesna.Hubička dođe u Baldinu vilu te kaže Niki i Cvijeti da mogu vidjeti Balda dok ga odvode s drugim zarobljenicima. Oni dođu pred zatvor s hranom, ali ne uspiju prepoznati Balda među zakrabuljenim zatvorenicima. 25. slika: Niko i Mara isprate izbjeglice, koji čamcem odu na Mljet. Među njima su Cvijeta, Paško i Mihina majka. Kad odu, Mara kaže Niki da mu je otac ubijen u pokušaju bijega. Zagrli ga. 26. slika: Toni dođe u Baldinu vilu i kaže Niki da je to od sada njegova kuća i da Ana dolazi uskoro. Ustaše nose Tonijeve stvari, a među njima i gramofon. Toni upozori Niku da ode iz Dubrovnika. Smrknuti Niko prepire se s Tonijem. Dođe Miho, a Toni mu kaže da mu, prije nego što ga uhapsi, odsvira još jednom pjesmu „Drugovi stari“. Dok Miho svira i Toni pjeva, Niko ubije Tonija hicem iz pištolja u potiljak. Dođe Ana, vidi Niku s pištoljem i mrtvog Tonija te jaukne od boli. Niko počne na klaviru svirati „Šest varijacija“ W. A. Mozarta, a Ana ga nijemo gleda. Niko i Miho odu, dok ih Ana promatra s prozora. Ostali likovi: radnik i partizan Vlaho (Boris Dvornik), radnik i partizan Vuko koji prekida Marašev govor (Ivica Pajer), ljubavnica njemačkog časnika Dolores (Milja Vujanović), kapetan Hrvat u autobusu (Ivica Kunej), partizanka u 17. slici (statistica Ena Begović) itd. Lokacije: Dubrovnik - Onofrijeva česma, Stradun, Palača Sponza, glavni trg Luža, Orlandov stup, gradski zvonik, crkva svetog Vlaha, skalinada Uz Jezuite, crkva u ulici Prijeko, dubrovačka kala, perivoj, skladište, vila obitelji Lasić (Baldina vila); Zagreb - palača (kuća Nine Andrejevne) Ključne riječi: Drugi svjetski rat, narodno-oslobodilačka borba (NOB), ustaše, nacizam, fašizam, nasilje, razvrat, buržoazija, proleteri, karneval, sport (mačevanje), proslava, parada, pokolj, mržnja, ksenofobija, netolerancija, netrpeljivost

Partizanski komandir Davorin, po naredbi, ubija svog prijatelja i njegovu djevojku, partizane koji su postali loš primjer zbog pretjeranog prepuštanja čulnom životu, te navodnog šurovanja sa Talijanima. Nakon pada Italije, međutim, i sam se Davorin oženio lijepom Veronikom, kćerkom bogatog vlastelina, te se počeo prepuštati lagodnom životu zbog kojeg je, kako izgleda, izgubio sposobnost dobre procjene i donio niz katastrofalnih naredbi. Jedna od njih je bila i ta da se zarobljena grupa četnika jednostavno ošiša i pustiti kućama. Iako je takva odluka bila u skladu sa generalnom, višom direktivom, morao je bolje procijeniti situaciju i predvidjeti pokolj koji su ovi nedugo zatim počinili. Njegov brat Lovre, otočki komesar, prenosi mu odluku vojnog suda po kojoj je, kao loš primjer, osuđen na smrt strijeljanjem.

Četvorica partizana odvojili su se u snježnoj mećavi od jedinice. Trojica boluju od tifusa, a jedini zdrav među njima nastoji ih dovesti na sigurno…

Film opisuje djelo slavnog hrvatskog autora stripova, ilustracija, grafika i slika Andrije Maurovića (1901. – 1981.). U filmu su prikazani njegovi stripovi, s naglaskom na stripove o Starom Mačku, ali i neki crteži te slike s mitološkim motivima. Sam Maurović iznosi nekoliko kratkih komentara o svom životu i djelu. Sadržaj: prizor Maurovića u kamenolomu, kojeg prati glazba slična glazbi iz vesterna; snimke lika Starog Mačka iz raznih stripova (zvuci indijanaca i galopa); Maurović u svom stanu ispred jedne od svojih slika s mitološkim motivima; Maurović ukratko priča o svojim počecima u listu „Novosti“ 30-ih (arhivske fotografije Trga bana Jelačića, Maksimira, Zrinjevca, Maurovića u svojim 20-im godinama te u 40-im godinama za crtaćim stolom); Maurović prelistava novinske izreske (snimke novinskih reklama za holivudske filmove, najvjerojatnije u „Novostima“)- Maurović ukratko priča o Starom Mačku, koji je „rušio sve što je zlo“, spominje ostale likove iz stripova o Starom Mačku: Crnog Jahača, Malog Tobija, Marietu- nižu se snimke sličica raznih stripova, ponajviše onih o Starom Mačku („Stari Mačak“, „Povratak Starog Mačka, „Gospodar zlatnih bregova“, „Sablast zelenih močvara“, stripovi u boji), ali i ostalih stripova („Kugina jama“, „Lutalica Chagost“, “Trojica u mraku“, neki strip s likovima Eskima, erotski stripovi) te naslovnice nekih izdanja Mickey Strip-a; među mnogim prikazanim prizorima iz stripova o Starom Mačku nalaze se: prizor u saloonu, zarobljavanje Starog Mačka i njegovih prijatelja, likovi zločinaca, bičevanje, Tobi spašava nekoga od vješanja, zločinci opkoljavaju kuću u kojoj je Stari Mačak, Stari Mačak zarobljava zločince, Stari Mačak umire- ti prizori popraćeni su zvučnom podlogom izvučenom iz vesterna (vika indijanaca, žamor u saloonu, glasovi kauboja, galop, pucnjava, tuča, grmljavina, bičevanje) te glazbom sličnoj glazbi iz vesterna- nakon toga snimka Maurovića u prvom planu- njegove umjetničke slike s prizorima Apokalipse- snimka Maurovića i spomenutih slika; Maurović ukratko komentira slijedeće crteže koji prikazuju prizore iz njegovog života: crtež Maurovića kao partizana u oslobođenom Zadru s prijateljem, crtež Maurovića u zatvoru, kamo je strpan 1941., crtež Maurovića i Ivana Meštrovića, po čijoj je preporuci 1923. upisao Akademiju, crtež Maurovića ispred školske ploče i njegovog profesora koji mu šapće da mu pomogne položiti maturalni ispit, crtež Maurovića i njegove prve ljubavi Bube, crtež Maurovića i njegove obitelji; strogog oca i dobre majke Bokeljke, crtež Maurovića kao malog djeteta.

Film opisuje djelo slavnog hrvatskog autora stripova, ilustracija, grafika i slika Andrije Maurovića (1901.-1981.). U filmu su prikazani njegovi stripovi, s naglaskom na stripove o Starom Mačku, ali i neki crteži te slike s mitološkim motivima. Sam Maurović iznosi nekoliko kratkih komentara o svom životu i djelu.

Duhoviti opis mogućnosti i zadovoljstava koje pruža ljetovanje na Jadranu. Prisutan je glas dvaju naratora. Sadržaj glasovnog dijela: Razgovor dvaju poznanika (koje ne vidimo) u zagrebačkom kafiću. Jedan uvjerava drugog, sumnjičavog, u opravdanost obiteljskog odlaska na ljetovanje na Jadran, navodeći mu dobru prometnu povezanost Jadrana, ljepote gradova i jadranske obale, hotele u prirodi, ljubaznost domaćina te bogatu ponudu rekreacijskih, gastronomskih i zabavnih sadržaja. Slikovni dio: - pogled kroz staklo na tramvajsku stanicu (kiša, tramvaj, prolaznici) - promet (avion, vlak, autobus, automobil, putnički brod Jugoslavija, hidrogliser, Maslenički most) - panorame raznih mjesta na Jadranu (Boka kotorska, slapovi Krke, Sv. Stefan, Hvar, Split – grad, hotel Marjan, zabava na terasi hotela Marjan; Dubrovnik – Mala česma, tržnica itd.; Novigrad, Pula – Vespazijanova arena, Portorož – hotel Palace, Trogir – katedrala, Rab, Rovinj – Eufrazijeva bazilika - detalji) - razni hoteli, plaže, turisti - rekreativni sadržaji (skijanje na vodi, paraglading s gliserom, sportska jedrilica, podvodno ronjenje) - zabavni sadržaji (plesnjaci, casino, turistički izbor za miss) - gastronomska ponuda (restoran, ribe, školjke, jastog) - turistički kamp - ribari jedu, ribari u odlasku na noćni lov „na sviću“, magarci, govedo Zvučna podloga: instrumentalne verzije dalmatinskih pjesama („Ribar plete mrižu svoju“, „Da nije jubavi“, „Ćiribiribela Mare moja“, „O more duboko“), klapska pjesma „Ribar plete mrižu svoju“ itd. Ključne riječi: turizam, Jadran, promet, Split, Novigrad, Rovinj, Dubrovnik, ribolov, Slovenija, hotel

KRATKI SADRŽAJ: Opisuje se nastanak pećina te njihov životinjski i biljni svijet. Prisutan je glas naratora. SADRŽAJ: - narator opisuje nastanak pećina u unutrašnjosti i na morskoj obali, davanje imena kamenim oblicima pećina te biljni i životinjski svijet koji prebiva u pećinama - krš (total, detalji) - Modra špilja na otoku Visu (interijer) - nastanak špilja erozijom, nastanak stalaktita i stalagmita, more koje prolazeći kroz rupe stvara zvuk (grafička animacija) - neka morska ili riječna špilja (interijer) - Postojnska jama u Sloveniji (detalji kamena i vode, razni kameni oblici kojima je ljudska mašta dala imena) - životinje i biljke koje žive u pećinama: čovječja ribica, šišmiši, kozice, crvi, razni kukci, školjke kongerije, gljive, lišajevi itd. - pećine i urušene pećine (eksterijer) - slap Gubavica rijeke Cetine - ostale pećine i klisure koje su možda prisutne u filmu: Škocijanska jama?, Valja Fundata?, dolina Vratne?, Debeli Lug? KLJUČNE RIJEČI: - špilja, Slovenija, životinje, Vis, biologija

Dokumentarni zapis o igri, nekoj vrsti nadmetanja, koja se zove šijavica, a zadržala se u Dalmatinskoj Zagori, u okolici Imotskog. Šijavica („šije-šete“) je igra u kojoj igrači u vrlo brzom ritmu pokazuju različite brojeve prstiju. Nekad se igrala u cijeloj Dalmaciji. Glas naratora nije prisutan. Prisutne su izjave ljudi. Prikaz turnira u šijavici u jednoj krčmi imotskog kraja. Prikazuju se parovi koji se, poredani jedan kraj drugog, međusobno natječu u šijavici. Također prikazuje se igranje šijavice u parovima (dvoje protiv dvoje). U žaru borbe često dolazi do svađe i međusobnog naguravanja. Učesnici turnira ukratko objašnjavaju pravila šijavice. Također, komentiraju žestinu igre te popularnost šijavice. Film počinje i završava prikazom krškog krajolika. Ključne riječi: Dalmatinska zagora, šijavica, natjecanje

Na jednom izoliranom otoku živi svjetioničar sa svojom ženom, boležljivim ocem i mentalno retardiranom sestrom. Novost s radija o serijskom ubojici koji se nalazi negdje u blizini otoka, natjera ga da napusti svjetionik kako bi ulovio opasnog uljeza. U međuvremenu, njegova supruga nailazi na misterioznog neznanca i upušta se s njim u erotsku avanturu koja po nju završi kobno.

Prikaz planine Velebit u jesen. Prisutan je glas naratora koji govori o Velebitu kao barijeri između dva klimatska područja, poetski o njenim prirodnim ljepotama, o specifičnostima Velebita i ljudskom djelovanju. Slikovni dio: panorame Velebita, razni oblici stijena, šume itd. - žena vrti vreteno ispred svoje kuće - maslinici, ulaz u Paklenicu - vodopad na rijeci, rijeka Gacka, uvir Perina jama - vrulja u moru - Paklenica - ceste kroz Velebit (auto, magarci) - obrađene vrtače, selo, šuma - žičara - šumski rezervat Stirovača (borova šuma, usahla stabla) - gole južne padine Velebita - planinari, planinarska oznaka, planinarsko sklonište Rossijeva koliba - Vaganski vrh - Zavižan (metereološka stanica) - pogled na otoke, kamena skupina Strogir - pogled s vrha Vučjak prema sjeveru Ključne riječi: planina, Velebit, Lika, Paklenica, priroda

Nakon kratkog opisa povijesti korištenja željeznih ruda (Egipćani, Grci) te povijesti taljenja željeznih ruda u svijetu i u našim krajevima, narator daje opis procesa pretvaranja željezne rude u čelik u željezari Sisak. Prisutan je glas naratora. Sadržaj: opis uporabe željeza kroz stoljeća te raznih vrsta željeznih peći u povijesti; Egipćani, Grci, naši krajevi (skice, crteži, prikazi arheoloških spomenika); prve moderne visoke peći za obradu željezne rude u našim krajevima u Varešu, Topuskom i Beslincu u 18. stoljeću, željezare u 20. stoljeću u Sisku i Jesenicama (fotografije tih mjesta i željezara)-nakon narodne revolucije "željezare postaju izvor blagostanja"; prikaz željezare u Sisku 50-ih godina i procesa prerade željezne rude - prikazane faze prerade: 1) željezna ruda › željezo 2) željezo › čelik 3) čelik › gotov proizvod (snimke i animirane skice): prikaz željeznih ruda, koksa i raznih dodataka te njihova ubacivanja u visoke peći za taljenje - opis dijelova visoke peći (grotlo, okno, raspor, lijevak, dno) i procesa taljenja uz pomoć kojeg se dobiva željezo (animirana skica) - opis pročišćavanja plinova iz visoke peći - opis zagrijavanja tih pročišćenih plinova u kauferu i njihova vraćanja u visoku peć (animirana skica) - izbacivanja troske iz peći -odlijevanje rastaljenog željeza i troske kroz odljevne kanale - prikaz ohlađene troske (sitni bijeli prah) i opis njene uporabe -zatvaranje otvora peći pneumatskim topom da ne bi plinovi izlazili - prijevoz stvrdnutog željeza do čeličane - prikaz pretvaranja željeza u čelik u konverterima čeličane: izvlačenje troske iz konvertera i lijevanje kopila – kalupa kroz koji se lijeva čelik, ubacivanje hladnog željeza u istopljeno željezo, istjecanje čelika iz konvertera u kopile, posipanje čelika čeličnom piljevinom i hlađenje čelika - drugi način dobivanja čelika u Siemens-Martensovim pećima – prikaz dijelova peći i procesa stvaranja čelika uz pomoć željeznog oksida tj. starog željeza, plina i zraka (animirana skica)-vađenje ohlađenih čeličnih šipci, zvanih ingoti, iz kopila -opis obrade ingota u valjaonici uz pomoć peći za zagrijavanje ingota i valjačkih stanova – nastaje gotov proizvod, bešavna cijev-narator ustvrdi da se željezo primjenjuje svugdje (prikaz raznih prometnih sredstava).

Opisuje se Benedikt Lovrić – Caparin iz Rogoznice zvan Bene ili Napoleon, koji je bio vojnik francuske vojske u Drugom svjetskom ratu i ostao veliki obožavatelj Francuske. Prisutne su izjave Benedikta i njegove sestre. Sadržaj govornog dijela: - Benediktova sestra priča o njihovom djetinjstvu kao siročadi - Bene priča o svojem sudjelovanju u Drugom svjetskom ratu, svojem poznanstvu sa Charlesom de Gaulleom, svojem kućnom muzeju, obožavanju Francuske, odlikovanjima, susretu sa francuskim turistima, poratnim traumama Slikovni dio: - Bene i njegova sestra daju izjave - Bene se kupa u moru - Bene i njegova sestra pojedinačno pjevaju - Bene pokazuje artefakte svojeg kućnog i vrtnog muzeja (fotografije, oružje, šljemovi itd.) - Bene u ratnoj uniformi - njegova kuća i njegov vrt, velika francuska zastava - arhivske snimke Drugog svjetskog rata diljem Europe (iskrcavanje u Normandiji, bombardiranje, pokapanje mrtvih itd.) - njegovi sin i kćer - Bene pokazuje pismo de Gaullea, novinske članke o sebi - Bene sluša s gramofona govor de Gaullea - Bene pokazuje svoja odlikovanja - Bene sa francuskom zastavom trči po plaži dok oko njega eksplodiraju lažne bombe (pirotehnika) - Bene svečano skida uniformu Ključne riječi: Rogoznica, Drugi svjetski rat

Portret Albina Babića Bina, sudionika NOB-a iz Senja, koji je bio model soc-realističkom spomeniku u slavu partizanskih mornara, a danas živi u siromaštvu.

KRATKI SADRŽAJ: O modi općenito i o domaćoj modnoj industriji. Prisutan je glas naratora. SADRŽAJ: - narator kratko priča o povijesti mode, zatim razglaba općenito o modi i dizajnu odjeće te spominje zagrebačke tvornice odjeće - zračni snimci Zagreba - modna revija tvornice odjeće „Nada Dimić“ na Zagrebačkom velesajmu (brojne manekenke na pisti) - Zagrebački velesajam (izlošci odjeće, vožnja na velikom kolu u luna-parku) - zagrebačke tvornice odjeće „Nada Dimić“, „Naprijed“ i „Vesna“ (tvornička postrojenja, izrada odjeće) - manekenke i manekeni te djeca kao modeli na raznim lokacijama (Trg bana Jelačića, nekadašnji Trg republike, u Zagrebu; Maksimir – Švicarska kuća, mostić, šuma itd.; ispred Umjetničke galerije u Zagrebu; Plitvička jezera? – kupanje u kupaćim kostimima; ispred nekog dvorca) - modni dizajneri crtaju krojeve odjeće (spomenuti eksterijeri) KLJUČNE RIJEČI: - moda i modna industrija, modna revija, tekstilna industrija, tvornica, Zagreb

Dokumentarni film, priča o modi koja započinje revijom modnih ideja. Tvornice odječe, poput «Nade Dimić», «Naprijed» ili «Vesne» iz Zagreba, kreiraju i promoviraju razne modne artikle u suvremenoj SR Jugoslaviji. Roba iz tih tvornica dolazi u modne kuće, dok modni kreatori i dalje neumorno rade kako bi osmislili nešto novije, suvremenije, modernije jer: «Moda se stalno mijenja, vječni su samo zakoni ukusa, ali ne i mode koja služi tim zakonima u potrazi za lijepim».

Seljak iz Dalmatinske Zagore u svojoj kući, prema starom i u nekim selima još živom običaju, gaženjem maslina pravi maslinovo ulje. Nema glasa naratora. Prizori u filmu: - seljak se pere vodom iz drvenog kotla; njegova žena kuha ručak u loncu na ognjištu - seljak priprema opremu za gaženje maslina (bure, drvene daske na buretu, konop za koji se drži) - stavlja vreću punu maslina na daske na buretu - gazi po vreći istiskujući maslinovo ulje u bure te cijedi vreću - njegov sumještanin donosi mu vruću vodu; seljak svako malo polijeva vrućom vodom masline - seljak i njegovi susjedi jedu kruh sa napravljenim maslinovim uljem Ključne riječi: selo, običaji, Dalmatinska zagora, maslinarstvo

Neposredno pred Drugi svjetski rat, u jednom dalmatinskom gradiću, živi uvijek nasmijana ljepotica Katina za kojom svi muškarci uzdišu. Sluškinja je starog plemića koji svake noći škripi krevetom znajući dobro da se to na ulici čuje, i da mu drugi zavide jer misle da uživa sa krasnom sluškinjom. Jedne noći, međutim, čitavo je susjedstvo vidjelo kako je «goli čovik» skočio s njezina prozora. Iste te noći plemić je umro. Rat je završio. Sluškinja je, u međuvremenu, rodila dijete, no nitko ne zna tko mu je otac, pa su razne teorije o «golom čoviku» nepresušna tema mještana. Katina je u crnini i rijetko kad vesela. U njenu kuću useli mjesni učitelj Špiro, koji se vratio iz rata kao partizan. Godinama je bio zaljubljen u nju, a njeno dijete nije ni sada promijenilo njegove osjećaje. Štoviše, prema njemu se odnosi kao prema vlastitom sinu. Jednog dana konačno joj je razotkrio svoje srce, a nakon nešto vremena i ona je njemu otkrila tajnu o «golom čoviku», ocu dječaka. Bio je to kapetan koji je poginuo u ratu. Nikome do tada to nije rekla jer «ljudi od svega naprave ruglo» i sada, kada zajedno napuštaju mjesto, ta škakljiva zagonetka ostat će i dalje neriješenom.