Rezultati pretrage

Plakat je u plavoj boji. Radi se o tamnoj pozadini, vrlo minimalistički prikaz siluete muškog lica. U donjem dijelu plakata su naslov i špica filma. U gornjem desnom kutu plakata stoji natpis: Neke obiteljske tajne bolje je ne otkrivati. U donjem desnom kutu plakata piše da je film potpomognut sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra i Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.

Skupljač antikviteta pronašao je među malim oglasima "dobru priliku" da nabavi nešto vrijedno....

On se sprema na posao, priprema doručak za oboje, a ona telefonira, telefonira....

Priča o zaljubljeniku u westerne koji sam pokušava snimiti svoj film....

- Vladar carstva vječnog leda i zime, car Mrazomor, želi uz pomoć vještica ledenica, pretvoriti čarobnu šumu u svoj vlastiti ledeni muzej. Međutim, mali čarobnjak Štapić, uništava strašnog cara i uz pomoć kraljice Sunčice, dobrog zmaja Ferdinanda i ostalih prijatelja, spašava čudesnu šumu...

Plakat je u boji. Dominira plava. Prikazuje pogled na kućicu zametenu snijegom kroz zaleđeno staklo. U gornjem dijelu plakata nalaze se imena glavnih glumaca. Pri desnom rubu navedene su nagrade koje je film osvojio na Pulskom filmskom festivalu. Radi se o zlatnim arenama za scenarij, kameru i najbolju sporednu žensku ulogu te nagrada Fedor za najbolji film. U donjem dijelu plakata je naziv filma iznad kojega piše: Neke obiteljske tajne bolje je ne otkrivati. Slijedi špica filma, a pri dnu su navedeni distributer i sponzori: soundset plavi, tportal.hr, Aktual i Večernji list. U donjem desnom kutu plakata stoji da je film potpomognut sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra i Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.

KRATKI SADRŽAJ: Problematiziranje odumiranja klasičnog seljaštva radi naleta modernog života i državne nebrige za poljoprivredu. Prisutni su glas naratora i izjave. SADRŽAJ: - narator govori o odumiranju tradicionalnog načina seoskog života i običaja pred naletom modernizacije i urbanizacije - seljaci govore o novoj funkciji i položaju seljaštva, o nezahvalnim uvjetima poljoprivredne djelatnosti te o nedostatku potpore države - selo Hudi Bitek? (ulice, stare i moderne kuće, seljaci) - seosko polje (kukuruz, žetva kukuruza kombajnom, oranje traktorom) - seosko dvorište (traktori, statue) - interijer seoskih kuća (obitelj s djecom, večera) - silosi - folklorni nastupi KUD-a „Gorjanac“ iz sela Gorjani (ples, folklorna odjeća, folkloraši u kočijama na smotri) - moderna radna mjesta seljaka (kratki kadrovi: tvornica, frizerski salon itd.) - fotografije starog sela i kratke snimke starinskih djelatnosti (oranje uz pomoć konja i pluga, prelo – čijanje) KLJUČNE RIJEČI: selo, poljoprivreda, ratarstvo, folklor, propadanje sela

Plakat je u boji. Prikazuje ženu iz profila s rukama na licu.

- jedan čovijek nosi svoje breme u obliku ljudskih likova. Želi se osloboditi tog bremena, no kad se to dogodi, počne se raspadati. Nakon što pronađe novo breme, povrati svoj stari oblik...

Vladar carstva vječnog leda i zime, car Mrazomor želi uz pomoć vještica ledenica pretvoriti Čarobnu šumu u svoj vlastiti ledeni muzej. Međutim, mali čarobnjak Štapić uništava strašnog cara i uz pomoć svoje ljubavi, kraljice Sunčice, dobrog zmaja Ferdinanda i ostalih prijatelja, spašava Čudesnu šumu ...

Trojica zatvorenika - Riječanin Čombe, Bosanac Menso i Beograđanin Bogart, bježe iz zatvora, a krajnji cilj im je grad njihovih snova - Hamburg. Privremeno se razilaze i dogovaraju zajednički susret na željezničkoj stanici u Zagrebu pred definitivni odlazak iz zemlje. Svaki od njih prvo odlazi u vlastiti grad odnosno selo, a od tog trenutka film se dijeli u tri samostalne priče. U prvoj se prate Čombeovi pokušaji da se u ambijentu riječke luke osveti bivšem kriminalnom ortaku Mrvi koji ga je potkazao, u drugoj odnos Mense sa ženom Rizom i djecom na bosanskom selu, u trećoj Bogartov ljubavni odnos s naočitom učiteljicom na beogradskoj periferiji. Kasnije, na zagrebačkoj stanici, pred sam odlazak vlaka za Hamburg, Bogart doznaje iz novina da su ostala dvojica njegovih zatvorskih kompanjona uhićena. U posljednji trenutak, on mijenja plan. Dragovoljno se prijavi policiji, te ponovno završi u istoj ćeliji sa svojim drugovima, ali sada ima novi, «bolji», plan: Bijeg u Brazil.

Trojica zatvorenika - Riječanin Čombe, Bosanac Menso i Beograđanin Bogart, bježe iz zatvora, a krajnji cilj im je grad njihovih snova - Hamburg. Privremeno se razilaze i dogovaraju zajednički susret na željezničkoj stanici u Zagrebu pred definitivni odlazak iz zemlje. Svaki od njih prvo odlazi u vlastiti grad odnosno selo, a od tog trenutka film se dijeli u tri samostalne priče. U prvoj se prate Čombeovi pokušaji da se u ambijentu riječke luke osveti bivšem kriminalnom ortaku Mrvi koji ga je potkazao, u drugoj odnos Mense sa ženom Rizom i djecom na bosanskom selu, u trećoj Bogartov ljubavni odnos s naočitom učiteljicom na beogradskoj periferiji. Kasnije, na zagrebačkoj stanici, pred sam odlazak vlaka za Hamburg, Bogart doznaje iz novina da su ostala dvojica njegovih zatvorskih kompanjona uhićena. U posljednji trenutak, on mijenja plan…

- kulturno - povijesni spomenici i događaji naše domovine......

KRATKI SADRŽAJ: Život i djelovanje samouke kiparice Ljubice Matulec u rodnom selu Batinske u Podravini te u Hamburgu. Prisutne su izjave kiparice i kipara Ivana Lackovića Croate. SADRŽAJ: - kiparica Ljubica Matulec priča o svojem djetinjstvu, djedu i kiparu Ivanu Lackoviću Croati koji su je inspirirali da počne izrađivati skulpture od drva, svojim počecima i brojnim izložbama u Hrvatskoj i svijetu, odlasku na rad u Hamburg, povratku kiparstvu u Njemačkoj nakon deset godina pauze, životu i prijateljima u Njemačkoj, izradi skulpture posvećene iseljenicima i postavljene u hamburškoj luci Altona - kipar Ivan Lacković Croata priča o poznanstvu s Ljubicom Matulec i njenom kiparskom radu sjedeći skupa s njom za stolom (u pozadini su Lackovićevi radovi); pokazuje Ljubičinu prvu skulpturu - fotografije djetinjstva, obiteljskog života i kiparskog rada Matulec - Matulec u svom selu Batinske u Podravini (kuće, crkva, susjedi, prijatelji, tamburaški orkestar u kojem svira njen muž, čišćenje kukuruza) i u šumi - Matulec izrađuje skulpturu seljaka i seljanke iz drva; razne skulpture iz drva koje je Matulec izradila - Hamburg (autobusna stanica, ulice noću i danju, trgovački centar, hamburška luka Altona itd.) - Matulec vari na radnom mjestu u Hamburgu - Matulec u vrtu svojih prijatelja u Hamburgu (druženje, atelier koji su prijatelji izgradili za Matulec u vrtu) - kip od drveta posvećen domaćim i ostalim iseljenicima koji su preko Hamburga odlazili u svijet, postavljen u hamburškoj luci Altona povodom 800-te godišnjice njezina utemeljenja; fotografije izrade kipa, njegovog transporta, svečanog otvorenja, novinski izresci KLJUČNE RIJEČI: kiparstvo, Matulec Ljubica, Lacković Croata Ivan, naiva, Podravina, Batinske, Njemačka, selo, žene i položaj žena u društvu