Rezultati pretrage

Portret Albina Babića Bina, sudionika NOB-a iz Senja, koji je bio model soc-realističkom spomeniku u slavu partizanskih mornara, a danas živi u siromaštvu. U filmu nema glasa naratora, ali su prisutne izjave Bina, njegovog sugrađana i rukovodioca Senja. Sadržaj glasovnog dijela: Bino priča o spomeniku, poziranju za njega, svojem siromaštvu i zanemarivanju od strane države i gradskih rukovodioca; njegov sugrađanin slavi njegove zasluge; rukovodilac daje obećanje da će Binov slučaj biti riješen u socijalnoj službi. Slikovni dio: spomenik kolokvijalno nazvan „Tri mornara“, nekadašnjeg naziva „Jugoslavenski narodni mornari“ s natpisom: „U spomen palim borcima iz NOR. Narod opć. Senj“ (u pozadini skladba „Hej Slaveni“); Bino na krševitoj morskoj obali otočića Zec kraj Senja u svojem improviziranom prebivalištu na otvorenom priča svoju priču, skuplja drva za potpalu, brije se, šeće; Bino, njegov brat i njegov kolega rekonstruiraju svoju pozu modela za spomenik; izjave njegovog sugrađanina i rukovoditelja na trgu u Senju ispred česme; Bino, odjeven u bijelo generalsko odijelo, u otvorenoj limuzini prolazi kroz špalir sugrađana koji mu skandiraju na rivi u Senju; Bino za govornicom kraj spomenika, bend ispred njega. Ključne riječi: socijalizam, komunizam, narodno-oslobodilačka borba, Senj, siromaštvo, starost

Opisuje se povijest i rad filmske škole za djecu Kino klub Slavica u selu Pitomača te njen osnivač i voditelj Mirko Lauš. Prisutan je glas naratora i Lauševe izjave. Sadržaj glasovnog dijela: - narator ukratko opisuje Mirka Lauša i njegovu filmsku školu - Lauš govori o nastanku filmske škole 1957., sudjelovanju na „prvoj reviji filmova i dijafilmova Jugoslavije u Pionirskom gradu 1961. g.“, tehničkim uvjetima (uporaba 8-mm kamera itd.), snimanju dokumentarnih, igranih i animiranih filmova te reportaža, načinu rada s djecom, osnivanju i održavanju Festivala dječjeg amaterskog filma FEDAF od 1971. do 1988. u Pitomači, nedostatku filmske opreme, perspektivi škole - djeca izlažu ideje za scenarije filmova - djeca se međusobno dogovaraju o izgledu filma Slikovni dio: - Pitomača (ulice, Crkva sv. Vida) - Mirko Lauš izlazi iz bivše zgrade Osnovne škole Petar Preradović, u kojoj je radio kao nastavnik; Lauš u eksterijerima Pitomače (ulice, park) - djeca u sklopu Kino kluba daju ideje za scenarije; barataju projektorom - logo Kino kluba Slavica - Mirko Lauš u prostoriji s filmskom opremom daje izjave; pokazuje stare 16-mm i 8-mm kamere Kino kluba Slavica - fotografije iz povijesti Kino kluba (djeca na snimanju i izradi filmova) - djeca se međusobno dogovaraju o izgledu filma - snimke sa snimanja filma - djeca odlaze na snimanje filma - isječci ili cijeli filmovi Kino kluba („Sajmeni dani“, „Iz ciganskog kvarta“, „Korito“, „Smrt jedne starice“, „Lopta“, „Dva konja“, „7 udaraca“) - montažni stol - fotografije iz povijesti FEDAFA-a (skupne fotografije, poznate osobe koje su pohodile festival Boris Dvornik, Vladimir Petek?, Vatroslav Mimica?, Gustav Krklec, Dušan Vukotić?); karikature osoba koje su pohodile festival (Ivan Mikac, Marjan Ciglič) - novinski članci i dopisi koji svjedoče o nastupima i vezama s inozemstvom - nagrade, plakete (npr. nagrada za životno djelo Kino saveza Hrvatske) - Lauš u eksterijeru u suton - djeca polaznici (krupni plan) Ključne riječi: Lauš Mirko, Pitomača, dječji filmovi, filmsko obrazovanje, snimanje filmova

Osvrt na jednu potpuno promašenu investiciju – tvornicu glinice "Jadral" kraj Obrovca u bukovičkom kraju - od izgradnje tvornice preko procesa likvidacije do prizora napuštenih postrojenja. U filmu nema glasa naratora ni izjava. Prisutni su natpisi i novinski članci. Prvi čin: - Zrmanja, Maslenički most, Obrovac (kadrovi iz zraka) - svečanost polaganja kamena temeljca 1974. godine i početka radova na tvornici glinice "Jadral" kraj Obrovca (govori, otvaranje radova, natpis: „Jadral Bukovici i Bukovica Jadralu“, postavljanje plakete na kojoj piše: „Za dobrobit naroda ovog kraja radni kolektiv 'Jadral-a' otpočinje izgradnju tvornice glinice na ovom mjestu/ 1974. god. u Obrovcu“) - radovi na izgradnji konstrukcije tvornice (raščišćavanje terena, slaganje armature, betoniranje, užurbanost na gradilištu, zavarivanje, sklapanje konstrukcija, postavljanje glomaznih dijelova postrojenja, kamioni, bageri, dizalice, bušilice, mješalice) - problemi u toku gradnje: jak vjetar skida metalne obloge sa zgrada - završni radovi u interijerima (sklapanje strojeva) - tvornica iz zraka - svečanost puštanja u rad tvornice u siječnju 1979. (govori, okupljeni dužnosnici, prizori zgotovljene tvornice, natpis: "Jadral Bukovici u čast titovih i partijskih jubileja“) - elektronički centar iz kojeg se upravlja strojevima - strojevi u pogonu - karikatura iz novina (majmun koji telefonira: "Halo, Obrovac, šta je s onim našim narudžbinama?") Uvod u drugi čin: - novinski članak od 23.02.1982. („Propast ili procvat – Da li je obrovački 'Jadral' pred likvidacijom ili će preživjeti ako se pronađe 15 milijardi za otpis dugova, obnovu tvornice, obuku radnika“) - isječci iz mnogih novina koje pišu o propadanju tvornice - tekst zaključaka zbora radnika tvornice glinice u Obrovcu upućen rukovodstvu Jugoslavije Drugi čin: - napuštena tvornica (napuštena postrojenja u propadanju, razbijena stakla, razni otpad, napušteni strojevi, viljuškari, kamioni, probijena krovna konstrukcija, napola poplavljena postrojenja) - u obližnjoj luci Maslenica veliki sovjetski brodovi čekaju na utovar obrovačkog boksita da bi ga odvezli u SSSR (proces utovara) - stada ovaca i koza pasu ispred upravnih zgrada tvornice - karikature na temu propasti tvornice - novinski članak o likvidaciji „Jadrala“ bez saborske rasprave Međunaslovi: Prvi čin; Uvod u drugi čin; Drugi čin; U obližnjoj luci Maslenica veliki sovjetski brodovi čekaju na utovar obrovačkog boksita da bi ga odvezli u SSSR; Svi podaci i dokumenti autentični su, a njihova upotreba odobrena je od nadležnih organa; Mnogo je Obrovčana koji su nam rekli da na ovaj film ne napišemo riječ: Svršetak Ključne riječi: industrija, prerada sirovina, Jadral, Obrovac, Maslenica

Radni dan Dragutina Vrbenskog Vrbana, čovjeka koji u zoru radi na polju, tokom dana u svojoj stolarskoj radionici, a navečer kao glumac u virovitičkom kazalištu. Nije prisutan glas naratora, ali prisutan je govor ravnatelja virovitičkog kazališta Stjepana Redera. Prizori u filmu: - Vrbenski u odori lika grobara iz „Hamleta“ - jutro na imanju Vrbenskog (buđenje u 3 sata –budilica, njegova žena, dvorište, pas, vožnja kočijom, konji, uzima budilicu sa sobom) - Vrbenski na polju u zoru (paljenje slame, oranje plugom, vađenje krumpira); vodi razgovor s glasom „iz nebesa“ (stihovi Shakespearovog „Hamleta“); budilica zvoni 8 sati - Vrbenski u svojoj stolarskoj radionici (vožnja biciklom do radnje, pilanje, blanjanje, izgovaranje stihove lika grobara iz „Hamleta“), budilica zvoni 16 sati - Vrbenski se uređuje ispred ogledala i hoda Viroviticom do kazališta, budilica pokazuje 18 sati - Vrbenski glumi grobara u predstavi „Hamlet“ u dvorani kazališta u Virovitici (publika plješće na nogama) - u dvorani kazališta pred okupljenim kolegama i Vrbenskim na pozornici ravnatelj kazališta Stjepan Reder drži govor prilikom umirovljenja Vrbenskog; Vrbenski u odori lika grobara to sve „gleda“ kao jedini prisutni u gledalištu - zastor se spušta nad praznom pozornicom Ključne riječi: Vrbenski Dragutin, Virovitica, kazalište i dramska umjetnost, stolarstvo, ratarstvo, selo, zanat

Miho Krkić u selu Kijev Do u Istočnoj Hercegovini izrađuje folklorni instrument liherica (lijerica) kojim se svira dubrovački ples linđo. Prati se izrada jednog primjerka instrumenta i kućni ples uz Krkićevo sviranje zgotovljene lijerice. Nema glasa naratora. Srizori u filmu: - hercegovačko selo Kijev Do, krš (panorama) - Krkić nosi komad debla do svoje kuće - izrezuje deblo na dva dijela - cijelo vrijeme puši - nosi sijeno po selu - uz pomoć modela ocrtava obrise lijerice u drvu - pijukom, pilom, sjekirom i turpijom izrezuje drvo do oblika lijerice - zakucava poklopac lijerice - stavlja tri žice na lijericu - svira lijericu dok njegova žena i susjeda plešu linđo - krajolik u suton Ključne riječi: folklor, lijerica, Bosna i Hercegovina, zanat

Za vrijeme neimaštine Drugog svjetskog rata žene vade morsku sol i odlaze na mukotrpan put u unutrašnjost da bi ju zamijenile za hranu. U filmu su prikazani proces vađenja soli iz morske vode i nošenje soli do unutrašnjosti i povratak sa zavežljajima hrane (golet, snijeg, krš, šuma, obala, sunce). Ključne riječi: žene, Drugi svjetski rat, siromaštvo, krš

Opisuje se Benedikt Lovrić – Caparin iz Rogoznice zvan Bene ili Napoleon, koji je bio vojnik francuske vojske u Drugom svjetskom ratu i ostao veliki obožavatelj Francuske. Prisutne su izjave Benedikta i njegove sestre. Sadržaj govornog dijela: - Benediktova sestra priča o njihovom djetinjstvu kao siročadi - Bene priča o svojem sudjelovanju u Drugom svjetskom ratu, svojem poznanstvu sa Charlesom de Gaulleom, svojem kućnom muzeju, obožavanju Francuske, odlikovanjima, susretu sa francuskim turistima, poratnim traumama Slikovni dio: - Bene i njegova sestra daju izjave - Bene se kupa u moru - Bene i njegova sestra pojedinačno pjevaju - Bene pokazuje artefakte svojeg kućnog i vrtnog muzeja (fotografije, oružje, šljemovi itd.) - Bene u ratnoj uniformi - njegova kuća i njegov vrt, velika francuska zastava - arhivske snimke Drugog svjetskog rata diljem Europe (iskrcavanje u Normandiji, bombardiranje, pokapanje mrtvih itd.) - njegovi sin i kćer - Bene pokazuje pismo de Gaullea, novinske članke o sebi - Bene sluša s gramofona govor de Gaullea - Bene pokazuje svoja odlikovanja - Bene sa francuskom zastavom trči po plaži dok oko njega eksplodiraju lažne bombe (pirotehnika) - Bene svečano skida uniformu Ključne riječi: Rogoznica, Drugi svjetski rat

Seljak iz Dalmatinske Zagore u svojoj kući, prema starom i u nekim selima još živom običaju, gaženjem maslina pravi maslinovo ulje. Nema glasa naratora. Prizori u filmu: - seljak se pere vodom iz drvenog kotla; njegova žena kuha ručak u loncu na ognjištu - seljak priprema opremu za gaženje maslina (bure, drvene daske na buretu, konop za koji se drži) - stavlja vreću punu maslina na daske na buretu - gazi po vreći istiskujući maslinovo ulje u bure te cijedi vreću - njegov sumještanin donosi mu vruću vodu; seljak svako malo polijeva vrućom vodom masline - seljak i njegovi susjedi jedu kruh sa napravljenim maslinovim uljem Ključne riječi: selo, običaji, Dalmatinska zagora, maslinarstvo

Film o Johanu Krichleru, bivšem njemačkom vojniku kažnjeniku, koji od 1947. živi u mjestu Krasno u Lici. Prisutne su izjave ljudi. Sadržaj govornog dijela: - Johanovi prijatelji i kolege opisuju Johana s puno hvale - Johan priča o svojoj prilagodbi i svojoj privrženosti mjestu Krasno - Johanova žena Anka priča o udaji za Johana, teškom i siromašnom životu, svojoj želji da se preseli u grad i Johanovu protivljenju tome Slikovni dio: - seljaci kopaju - Velebit i Plješevica (padine) - Johan ispred svoje kuće - selo Krasno - zaselak Anići (kuće, snijeg) - izjave daju Johan, njegova žena Anka, njegov najbolji prijatelj i kolega - Johan u kući (kuhinja) predstavlja svoju obitelj (sedmero djece) - Johan na poslu, u pilani Krasno (panorama, trupci, daske, strojevi, pile, poslovođa, kovanje željeza) - Johan s prijateljima u krčmi pjeva ličke narodne pjesme - popravak električnog voda Ključne riječi: Lika, Krasno,drvna industrija, snijeg

Film prikazuje jedan sastanak („miting“), dio načina liječenja alkoholičara u Kliničkoj bolnici Sestre milosrdnice u Zagrebu, u sklopu kojeg kolektiv liječnika i pacijenata pokušava jednog pacijenta potaknuti da osvijesti svoj alkoholizam. Nije prisutan glas naratora. Prizori u filmu: pacijenti sjede u velikoj prostoriji (Klinička bolnica Sestre milosrdnice u Vinogradskoj ulici u Zagrebu); voditelj mitinga (dr. Hudolin?) i članovi kolektiva postavljaju pitanja pacijentu koji se vratio piću i kršio pravila kolektiva te komentiraju njegovo ponašanje; pacijent daje izjave o svojem ponašanju; kolektiv „pritišće“ pacijenta da prizna svoj alkoholizam Ključne riječi: alkoholizam, zdravstvo

Mladi pripadnici obitelji Rodić sedam godina su, bez ičije pomoći, radili cestu kroz kamenjar do mosorskog zaselka Rodići u Dalmatinskoj zagori, iako u tom zaselku žive samo stari pripadnici obitelji. Ovaj film prikazuje njihov rad na cesti i trenutke odmora u krugu obitelji. U filmu nema glasa naratora niti izjava. Sadržaj: - krš (kamenjar), planina Mosor, cesta - portreti starica - gradnja ceste: tucanje i nošenje kamena, stvaranje kamene podloge kao ceste, eksplozije dinamita - zaselak: kamene kuće usred krša - interijer kuće: ukućani, ognjište, lonac iznad ognjišta, pečenje krumpira na ognjištu, ukućani za obrokom (kruh, bukara vina, pršut, pjeva se ganga) - napuštene kuće u selu (detalji interijera: bukara, stolica, paučina itd.) Međunaslovi: U mosorskom kamenjaru smjestili su se Rodići, zaselak s nekoliko kamenih kuća. U njima žive samo stari Rodići. Njihova djeca su se spustila na obalu mora, zaposlila se i osnovala svoje obitelji. Mladi Rodići sedamdesetih godina počeše graditi put do svoga zaseoka. Radili su sedam godina, svake subote i nedjelje, bez ičije pomoći i izgradili cestu dugu četiri kilometra. / On craggy mount Mosor there stands a hamlet Rodici - just a few stone cottages. Only the old people remained on the mountain. Their children have moved to the seacoast where they have found work and started families. In 1970 these young former inhabitants of Rodici began to build a road to their native village. Working a full seven years, every Saturday and Sunday with no outside help at all, they built the road , four kilometres long. Ključne riječi: Dalmatinska zagora, krš, folklor, starost, hrana i kuhanje

Prikaz kiparskog rada 72-godišnje seljanke Sofije Naletilić zvane baba Penavuša iz Oklaja kraj Širokog Brijega, priznate kiparice naive koja se počela baviti kiparstvom u 64-toj godini života. Prisutne su izjave kiparice. Govorni dio: Sofija Naletilić ukratko o motivima bavljenja kiparstvom (utjeha nakon smrti sina Vitomira) i molitvi za vrijeme kiparenja. Slikovni dio: pejzaži Hercegovine (krš, drveće); mjesto Lištica, današnji Široki brijeg (ulice, rijeka Lištica, tabla s natpisom Lištica); Sofija Naletilić stoji usred krša; garaža u kojoj Naletilić radi; proces izrade kipa ptice (Naletilić s cigaretom u ustima teše, odnosno, „dilja“ skulpturu iz drveta i nakon toga boji površinu skulpture); prizori raznih kiparičnih skulptura (životinje – sove i ostale ptice, kornjače, kokoši, kit, divlje zvijeri itd.; hrvatske povijesne i legendarne ličnosti, religiozni likovi). Ključne riječi: Naletilić Sofija, kiparstvo, naiva, Široki Brijeg, Bosna i Hercegovina

Portret plivačkog maratonca Veljka Rogošića i prikaz njegovog obaranja svjetskog rekorda u daljinskom plivanju – 43 kilometra od Hvara do Splita. Prisutne su Rogošićeve izjave i radijski komentar Ede Pezzija. Sadržaj govornog dijela: - Rogošić o svojim plivačkim uspjesima - Rogošić o svojem radnom djelovanju (inženjer u brodogradilištu Split, plivač, u slobodno vrijeme zemljoradnik na očevoj zemlji) - Rogošić o svojoj posvećenosti plivanju i treninzima - Rogošić o poteškoćama i opasnostima prilikom maratonskog plivanja (grčevi, krize, morski psi) - sportski komentator Edo Pezzi za Radio Jadran izvještava o Rogošićevim sportskim uspjesima (prvak države, državni rekordi, prvak svijeta itd.) - Pezzi za Radio Jadran opisuje tijek maratonskog plivanja od Hvara do Splita Slikovni dio: - Rogošić kopa zemlju sa svojim ocem - Rogošić pliva delfin i kraul u bazenu i u moru - fotografije Rogošićevih uspjeha, novinski članci o Rogošiću - Rogošić pokazuje svoje medalje - Rogošić trči i vježba po Marjanu - Rogošić, njegova žena i djeca uz more, na obali Marjana - Rogošić u uredu - Rogošić u brodogradilištu Split - Rogošić u gradu Hvaru na rivi, prije početka svojeg pothvata (okupljeni ljudi plješću; dužnosnik mu poklanja umjetničku sliku Hvara) - Rogošić pliva od Hvara do Splita (čamci koji ga prate, njegov trener Niko Tudor ga informira o prijeđenom putu) - doček u Splitu (masa ljudi ga pozdravlja na splitskoj rivi ispred Lučke kapetanije, nose ga na rukama, Veljko pije Pipi) - brojna Rogošićeva odlikovanja i pehari Ključne riječi: Rogošić Veljko, plivanje, Split, Hvar