Rezultati pretrage

HAVAJSKA RUŽA (DIE BLUME VON HAWAI) Glazba: Paul Abraham. Najveća i najuspjelija opereta do sada. U glavnim ulogama: Martha Eggerth, Svertislav Petrović, Ernest Verebes, Baby Grey, Hans Junkermann Mala Suzana Lemond prodaje u nekom pariškom kabaretu cigarete. Ko bi rekao da se ona zapravo zove Laya i da u njenim žilama teče krv havajskih kraljeva. Ona sama nema niti pojma o tome, a još manje da ju stalno promatraju dva Havajca, koji ju namjeravaju vratiti u domovinu. To su princ Lilo Taro i njegov tajnik. Princ Lilo Taro je vođa havajskih prevratnika, pa kani nakon izvršenoga prevrata zasjesti na havajsko prijestolje i oženiti Layu. Američki ataše Stone zaljubi se jedne večeri u dražesnu prodavačicu. U toj ljubavi vidi Lilo Taro pogibao za sebe, pa lažnim brzojavom navede Stonea da otputuje u Washington. Stone napiše oprosno pismo Suzani, koje joj nije nikada došlo u ruke. Sada pristupe Havajci kao agenti Suzani, te ju angažiraju kao partnericu plesača Jim Boya za gostovanje na Havaj. Stone,već na putu za Ameriku, sazna da je brzojavka krivotvorena, pa slučajno na otvorenom moru pređe na drugi parobrod i tu na svoje iznenađenje nađe Suzanu, koja je putovala na Havajsko otočje. On je sav sretan što ju je našao, pa saznaje preneražen, da ona nije primila njegovo oprosno pismo. Nakon nekoliko dana stigne parobrod na Havaj, "biseru Južnoga Mora". Guverner otoka, Harrison, misli nadvladati prevratnike na jednostavni način, a to je da se njegova nećakinja Bessy uda za princa Lilo Taro, što se niti najmanje ne sviđa njegovom tajniku Buffyu, kojega odavna vežu ljubavne niti sa Bessy. Niti princ Lilo Taro nije ushićen ovim planom guvernera, jer za njega postoji samo jedna žena, koja mu je ravna, a ta je Laya. Suzana ne opaža opasnost, koja joj prijeti. Dolazi na vrtnu zabavu, koju je priredio guverner i tu ju nasilno odvedu u jedan napušteni kraljevski dvorac, gdje je sve pripravljeno za ženidbu. Princ vodi svečano Suzanu do prijestolja, a ona se ne brani, jer joj je princ rekao, da havajski narod želi nju za svoju urođenu kraljicu. Međutim su Harrison i Stone sve poduzeli da pronađu Suzanu. Sva američka posada pozvana je i na juriš zauzima kravljevski dvor. Harrison poziva Suzanu, da odbaci krunidbeni plašt, što ona odbija – jer je svijesna svoje dužnosti prema svome narodu. – Stone dobiva zapovijed da ju uhapsi. Kako mu je to nemoguće, biva sam uapšen. Tada oćuti Suzana, da ljubi Stonea i da tu ljubav ne može žrtvovati niti za slobodu svojega naroda. Lilo Taro je duboko potresen, ali kao plemenit čovjek ne može prisiliti Layu, da mu bude ženom. On joj daje slobodu i tim korakom gubi ujedno svako pravo na prijestolje. Stone čeka radi njegovog prestupa teška kazna, ali biva pomilovan i oženi Suzanu. Bessy, koja je sanjala da će biti kraljica Havaja, zadovoljava se veselim tajnikom Ruffy-em. - Avala film, 21.11.1933., vidi zbirka prospekti do 1945.

KONIGSMARK Režija: Leone Peret Glumci: Princesa Aurora Orlov – Huette Duflos; Knez Orlov – G. Komero; Grofica Meluzina Golovin – Marcya Capri; Princ Albert – Georges Valtier; Ađutant princa Alberta, Major pl. Bosse – Andre Liabel; Princ Artur – Jean Flueuri; Nina Totose – Maria Tambor; Raul Viguerte – Jaque Catelain; Marquis de Marcais – Jean Ajme; Potporučnik pl. Hagen – Svetislav Petrović dio I. Na dvoru X vidimo kolosalni raskoš, ukus i krasne žene. Dolazi ruski knez Orlov sa divnom kćerkom i oboje budu dočekani velikim sjajem. Veliki vojvoda Rudolf Hohenfels treba po nalogu vladajućeg kneza da oženi lijepu rusku kneginju, koja se Rudolfu izvanredno dopada, ali kneginja Aurora nazivlje svog budućeg "majmunom" i ni na kraj pameti joj nije, da svoju zlatnu djevojačku slobodu žrtvuje čovjeku, koga ne ljubi. Njen otac, ruski knez je dešperatan što mu se kći opire, ali u pravi čas dolazi Aurorina starija drugarica iz Rusije, grofica Meluzina Glovin, koja ima veliki utjecaj na mlađahnu knjeginju Auroru. Meluzina ju savjetuje "udaj se za velikog vojvodu Rudolfa, a on neka ti da poštenu riječ, da ne će od tebe nikada više zahtjevati nego prijateljstvo. On te ljubi, on će to učiniti, a ti češ doći na prestolje bez bračnih dužnosti". Svadba se slavi, dvor je u sjaju, prekrasan vatromet osvjetljava veselo dvorsko društvo, vojsku i narod – samo knjeginjene oči plaću - udala se bez ljubavi – sad je ptica u kavezu. Dvorac Hohenschwangau oživio je, tamo boravi mladi par. Veliki vojvoda Rudolf održao je časnu riječ, on je samo prijatelj svoje divne Ruskinje, žene, ali mu srce gine od ljubavi za njom. Već je pola godine oženjen i sve moguće pokušava, da ju predobije, ali uzlaud. Najviše je kriva njena prijateljica grofica Meluzina, koja na svoj način prikraćuje vrijeme lijepoj Aurori. Vladajući veliki vojvoda šalje prestolonasljednika Rudolfa u Afriku, u kolonije na naučno putovanje, on odlazi tiho, slomljena srca bez oproštajne riječi svoje žene. Samo jedna miniatura medaljon, koji mu je Aurora jednom poklonila, jedino mu je što nosi od žene, koju nada sve ljubi. Sve dužnosti prestolonasljednika, blagog dobroćudnog Rudolfa, preuzeo je njegov mladi mrki i vladohlepni brat udovac, princ Albert. Aurora, kad je začula, da joj je muž otputovao, ipak, se snuždila, ali brzo je Meluzina utještila, sa predlogom, da otputuju u Paris, ocu Aurorinom u goste. Paris grad veselja i ukusa divno nam se pokazuje. Evo modereona, pa znameniti Montmartre, pa noćna elegntna zabavišta najvećeg sjaja i raskoši. Dok se kneginje bace u vrtlog pariškog užitka, putuje mladi lijepi pjesnik i učitelj Viguerte u dvorac Hohenfels, on je angažiran kao informator malog sina princa Alberta. Jednog dana stiže vijest, da je Rudolf umro u Africi, Aurora od grižnje savjesti, da je sakrivila smrt muža, teško oboli. Sumniva je smrt vojvode Rudolfa. Kneginja je ozdravila i upoznala mladog pjesnika, koji se silno zaljubi u Auroru. Međutim Viguerte proučava knjižnicu dvorca i silno se zainteresira za sudbinu Hanoveranskog dvora, osobito izčeznuće grofa Konigsmarka. Kako se to događalo u istom dvorcu g. 1694., to je Viguerte pretraživao svaki tajanstveni kut dvorca. I jednoga dana na svoje veliko zaprepaštenje tražeči ostatke lješine Konigsmarka, naiđe u tajinstvenom divnom kaminu na neku lješinu, koja – sudeći po medaljonu i slici kneginje Aurore – može da bude samo od vojvode Rudolfa. Kako je samo iz Afrike dospjela? Tko ju je sakrio? Zašto? Tko ga je ubio? - Olimp kino, 03.01.1925., vidi zbirka Stakić dio II Viguerte se mnogo trudio, da riješi tajnu izginuća Konigsmarka i kako je iz njiga saznao, da je i u dvorcu Hohenfelsu napravio brave znameniti bravar Girond iz 17. stoljeća, pokuša, da riješi zagonetku brave na kaminu u dvorani oružja. Na veliko svoje zaprepaštenje otvori kamin i nađe tamo ostatke lješine i zlatni medaljon sa slikom princeze Aurore, po kojemu, može ta lješina da bude samo od Rudolfa. Viguerte to javi Aurori, i oni se dogovore, da će u 11 sati noći, kad već sve bude spavalo, otići zajedno i pogledati lješinu. Taj dogovor čula je Meluzina, koja je bila špijunka princa Alberta i to mu javila. Boose i Rudolf zapale onaj dio grada, gdje je bio kamin, zatvore tamo Viguerta i htjedoše tamo zamesti trag umorstva velikog vojvode Rudolfa, ali im taj plan ne uspije, vatrogasci ugase vatru, Viguerte iz plamena spasi Auroru i tim je njihova ljubav još jača. Ljubomorni von Hagen pozove Viguerta na dvoboj, koji spriječi Aurora. Međutim buknuo je svjetski rat. Viguerte snašao se u teškoj situaciji kao Francuz na Njemačkom Doru. Tu zgodu upotrebi Albert i dade von Hagenu nalog, da uapsi Francuza Viguerta. Ljubomorni Hagen baš naiđe kad se princeza Aurora nalazila u zagrljaju sa Viguertom, ali ona se brzo snađe i zauzme svoje kraljevsko dostojanstvo. Vi ne ćete uapsiti Viguerta, ja sam Vam spasila oficirsku čast, sad ćete mi tu uslugu vratiti. Dajte Vaše isprave i Vaše odijelo, pripravite kod tajnih vrata moj auto. Za četvrt sata mora sve da bude spremno. Von Hagen pokorno je poslušao i za kratak čas putuje Aurora saViguertom kroz divne predjele, prolazi nesmetano granicu i predaje Viguerta Francuzima. S Bogom za navijek, sada nam ostaje samo još ljubav za domovinu. Albert kad je saznao za bijeg, držao je zastalno, da se princeza ne će vratiti, ali kad je došla natrag, odmah mu izjavi, da zna, da je on umorio njenog muža i zatraži, da si on sam sudi, prije nego ona njega javno optuži. Albert nije imao drugog izlaza, on si sam prosvira glavu tanetom. Minuo je rat, Viguerte je pao na bojnom polju – ne zna mu se za grob. Princeza Aurora dolazi u crnom velu u Paris i tužna srca polaže ruže na grob "nepoznatog junaka". "C'est peut etre lui". To je možda on i orosi cvijeće na grobu suzama svojih divnih očiju. - Olimp kino, 16.01.1925., vidi zbirka Stakić

LIJEČNIK ZA ŽENSKE BOLESTI Režija: J. L. Fleck U glavnim ulogama: Evelin Holt, Svetislav Petrović Liječničko udruženje na svom sastanku debatira. Profesor Hausen, poznati učenjak zastupa mišljenje, da se zakonski medicinski propisi ne proširuju i da se, šta više, još i pooštre. Njegov bivši učenik, a sada liječnik za ženske bolesti Dr. Schaffer, koji je bio tajno vjeren s njegovom kćerkom Evelinom, i kojega je od srca voljela, odlučno se protivio i opirao ovome Hausenovom mišljenju i nazoru. Ta je protivština bacila svoje sjene i u obiteljski život prof. Hausena. Zabranio je dru. Schafferu ulaz u svoju kuću. Dr. Schaffer i Evelina morali su se sastajati krišom. Međutim su i ti sastanci prestali zato, što je Evelinu počela mučiti bezrazložna ljubomora, jer je saznala, da je njezina prijateljica Lucy posjećivala dra. Schaffera, bez da je znala, da mu je odlazila za to, što ga je molila, da na jednoj njezinoj prijateljici izvrši osjetljivu i spasonosnu operaciju. Schaffer to nije htio učiniti, jer se to protivilo zakonu. I kad je ta Lucyna prijateljica umrla, ispostavilo se, da je tu opasnu operaciju izvršio dr. Gaber, koji je bio Hausenov privrženik i prijatelj, i koji je, na račun toga, zaprosio Evelininu ruku, na što je ona pristala, samo da se osveti Schafferu. Kad je dr. Schaffer saznao za taj Graberov zločin, odlazi k njemu i poziva ga, da smjesta ostavi zemlju, inače će ga prijaviti držvnom odvjetništvu. Dr. Graber, da se osveti Schafferu, zavađa Evelinu i od toga časa počinje njezino pravo stradanje. U najevećoj muci, i kad je već doznala za nevin i čisti Lucijin i Schafferov odnos, odlazi k Schaferu i zaklinje ga, da joj pomogne. On odlazi k njezinom ocu, kaže mu sve, i otac ga u očaju moli, da na Evelini izvrši operaciju. Ali on to nikako ne će. On hoće, da Evelinu spasi na drugi način i to tako, da zaprosi njezinu ruku. Ovaj veliki Schafferov čin navađa prijašnje nazore i mišljenja staroga Hausena na pravi put, i on postaje najgorljivi Schafferov suradnik na poboljšanju zakonskih medicinskih propisa, koji su toliko bijede unosili u ljudski život. - Balkan Palace kino, 14.09.1928., vidi zbirka Stakić

U nedjelju 24. travnja 1938. PRINCEZA KORALJA Režija: Viktor Janson U glavnim ulogama: Ita Rina, Svetislav Petrović, Hilde Sessak Film se odigrava pod žarkim suncem naše rivijere, u srcu jadranskih ljepota. Muziku za ovaj film napisao je naš poznati libretista g. Ivo Tijardović. - vidi zbirka prospekti do 1945.

SJENE SMRTI Glumci: Eva May, Svetozar Petrović, Alfons Fryland Kriminalna drama. - Apolo kino, 03.10.1922., vidi zbirka Stakić

U srijedu 11. studena 1936. SLAVUJ PETROGRADA Režija: Viktor Janson. Muzika: Theo Mackeben U glavnim ulogama: Marija Cebotari, Svetislav Petrović, Hans Junckermann, Georg Alexander, Hilde von Stolz Arije iz opere Rigoletto. Odlični moderni šlageri, čarobna muzika i pjevačica, kojoj nema ravne. Veoma napeta radnja u sjajnoj sceneriji. Film koji oduševljuje. - vidi zbirka prospekti do 1945.

ORLOV Prema poznatoj kazališnoj opereti Režija: Max Neufeld. Glazba: Bruno Granichstadten U glavnim ulogama: Liane Haid, Ivan Petrović U fabrici automobila Rosch Roller namješten je kao monter neki Dorošinski, koji takovom privlačivošću pjeva ruske narodne pjesme, da je na sebe privukao pažnje lijepe ruskinje Nadje, koja je također morala ostaviti svoju domovinu. Direktori fabrike natječu se u susretljivosti prema Nadji, koja je zapravo popularna revijska pjevačica, ali ona ne pokazuje interes ni za koga osim za Dorošinskog. Dorošinski je također zaljubljen u Nadju, ali nije na čistu sa njenim osjećajima prema njemu. Njih dvoje se sastaju u maloj gostioni, koja je sastajalište ruskih emigranata. A ko je zapravo Dorošinski? On je veliki knez Aleksandar Aleksandrović, koji je izgubio sav svoj imetak od kojega mu je ostao samo ogromni diamant Orlov. Oko ovog dragog kamena, koji dospjeva i u ruke varalica, odigrava se cio niz zapletaja u čijem središtu se nalazi i ljubav Nadje i Aleksandra Aleksandrovića, koji na kraju – i ako daleko od svoje domovine – nalaze svoju sreću. - Avala film, Zagreb, vidi zbirka prospekti do 1945.

ORLOV Režija: J. i L. Fleck Lica: Nađa Nađakovskaja – Vivian Gibson; Aleksandar Dorošinski – Svetislav Petrović; Jolly Jefferson – Georg Alexander; Dolly – Evi Eva; Jolin Walsh – Hans Junkermann; Aleksandar Aleksandrović – Bruno Kastner U tvornici aeorplana ispituje se novo konstruirani aparat. Oba direktora Jolly i John stoje s plesačicom Nađom na uzletištu i promatraju novi aeroplan. Oduševljeni su pilotovim smionim lijetom, koji u zraku pravi razne saltomortale. Plesačica je upitala, tko je taj pilot i doznala, da je to neki Rus, koji malo govori, mnogo pjeva. Nađa se vratila s direktorima u poslovnicu, gdje se je zgražala, kad je ugledala same ružne žene, da mladi njegov kompanjon ne dođe u napast. Pilot je međutim otišao u svoj stan, gdje je uz balalajku stao da sanjari o svojoj prošloti. Poput slika dolazili su mu pred oči minuli događaji: bijeg pred crvenim gardistima, koji su ga ranili i orobili, misleći, da je mrtav. Ukrali su mu i "Orlova" skupocjeni drgulj, kojega je spasio od grabeža na carskom dvoru. Međutim je onaj crveni gardista, koji mu je ukrao Orlova i papire, došao u London i u najotmenijem se društvu izdavao za velikog kneza Aleksandra Aleksadnrovića. No policajni prefekt ga je slijeido na svakom koraku. Oba direktora tvornice bila su ljubomorna na Nađu i vidjevši, da se ona interesira za pilota, odlučili su mu otkazati službu. No u času, kad mu je mladi kompanjon htio da otkaže, prepoznao je u njemu svoga druga iz Pariza velikoga kneza Aleksandrovića. Aleksandar ga je zamolio, da o njemu šuti. Stariji kompanjoj, vidjevši, da Aleksandru nije otkazno, smislio je, kako će ga na zabavi, na koju je pozvao i Nađu, smrtno blamirati. Prije toga – našao je stariji kompanjon svoga mlađeg druga u kabaretu s nekom divnom damom. Nije znao, da je to njegova tajncia, koja se je u uredu, samo da bude angažovana, nagrdila. Stariji kompanjoj, pozvao je tu mladu damu, na zaprepašćenje svoga druga, također na svoju plesnu zabavu. Na plesu direktora bilo je raskošno. Odazvao se sav otmeni svijet. Nađa je bila kraljica plesa. Došao je i veliki knez Aleksandar Aleksndrović. Mladi kompanjoj je sa strahom ustanovio, da to nije njegov drug ni veliki knez i pitao se, otkud taj nesporazumak. Ovoga on nije upoznao u Parizu. Aleksandar, pilot, došao je u gardijskoj uniformi jedne ruske pukovnije. Došlo je do razračunavanja između pravoga i lažnoga kneza. U pokrajnoj dvorani došlo je zbog toga do svađe. Nađa, koja je opazila, da su se gospoda udaljila, prisluškivala je i tom prilikom opazila, kako lažni knez hoće bodežem da usmrti Aleksandra. vNo umjesto njega bude ranjena Nađa. Lažni veliki knez pokušao je pobjeći, ali su ga činovnici redarstva uhvatili. Parvi Aleksandar odnio je Nađu u pokrajni salon, gdje je došlo do razgovora, pomirbe i zaruka. Orlov, diamant ruskoga carskog dvora, donio im je sreću. - Metropol kino, 21.11.1927., vidi zbirka Stakić

POSLJEDNJI VALCER Glumci: Camilla Horn, Svetislav Petrović, Susi Lanner - 12 mjesec 1934., vidi zbirka Stakić

U srijedu 23. studena 1938. U VRTLOGU GRIJEHA (DIE KRONZEUGIN) Režija: Georg Jacoby U glavnim ulogama: Svetislav Petrović, Sibille Schmitz, Sabine Peters, Gutav Waldau U napetim zapletajima se odvija radnja u čijem se središtu nalazi misteriozna ljubavno kriminala afera primadone. - vidi zbirka prospekti do 1945.

VIKTORIJA I NJEN HUSAR Režija: Richard Osswald. Glazba: Paul Abraham Osobe: Viktoria – Friedel Schuster; Ferry – Willy Stettner; Koltay – Svetislav Petrović; Cunlight – Michael Bohnen; Lia San – Else Elster; Janči – Ernest Verebes; Riquette – Gretl Theimer Kad je nastalo veliko klanje, što ga historija naziva Svjetskim ratom, ta avet koja je opustošila mnoge domove, razbila milijune nada, umalo da nije uništila i dvije ljubavi. Husarski kapetan Koltay, vjerio se mladoma ristokratkinjom Viktorijom Hegedus i sve je već pripravno za svadbu, kadno odjekne ratna truba i pozove na ratište i Koltaya. Koltay se oprašta od svoje vjerenice, koja mu obećaje, da će ga čekati dokgod se ne vrati. Koltayom polazi na bojište i ciganski primaš Janči, u vojsci momak kapetanov. To dvoje ljudi povezano je uprkos društvene razlike prijateljstvom. Godine prolaze, a Viktorija odjednom začuje, da je Koltay pao, s njime i Janči, te da od 9. husarske pukovnije, u kojoj su oba bili, ne postoji ni jedan čovjek. Viktorijin brat Ferry odlazi svom znancu, sekretaru američkog poslanstva Cunlightu, koji je predsjednik jednog od društava Crvenog Krsta, da se raspita o sudbini Koltaya, a Cunlight mu mora izjaviti, da popisi palih na ratištu, donose i imena Koltaya i njegova momka. Viktorija zdvaja. Cunlight ljubi Viktoriju, on je to već i izjavio i zamolio, da mu postane supruga, što je prije odbila, jer je ljubila Koltaya.Sada pristaje da podje za Cunlighta. Koltay i Janči, utekli su smrti, da zapadnu nakon prevrata, koji je stubokom preokrenuo poredak u Rusiji, u ropstvo Boljševika. Koltay je osudjen na smrt strijeljanjem, jer je navodno pripadao proturevolucionarnoj vojsci. Sat prije izvršenja osude, unidje privučen svirkom jedan kozak u čeliju, a Janči prepozna u njemu člana svoga zbora. U zamjenu za slavljene Jančieve gusle spasi kozak Koltaya i pusti oba da pobjegnu. Koltay dospije sa svojim momkom u Peking. On se sprema da podje u domovinu i upravo naredjuje Jančiu da odnese brzojav za Viktoriju, kad opazi pred sobom automobil, u kojem sjede jedna dama i gospodin, u dami misli Koltay da prepoznaje Viktoriju. On mora saznati čitavu istinu, šalje Jančija u kuću, za koju doznaje, da pripada američkom poslanstvu. Janči imade nalog da prijavi Koltaya, pod imenom Čaki. Cunlight postao je poslanik i poslan je u Kinu. Od svoje vlade dobiva nalog, da otputuje u Petrograd u diplomatskoj misiji i dok izdaje naloge za put, bude najavljen kapetan Čaki. Američko poslanstvo preuzelo je zaštitu madžarskih interesa u Kini, pa tako Cunlight preuzima odgovornost za život Koltayev. Kapetan Čaki (Koltay) pripovijeda o svom opasnom i očajničkom bijegu kroz Mandžuriju, a Cunlight mu medju ostalim napomene, da je i njegova supruga Madžarica. Na Cunlightovom stolu je slika Viktorijina. Koltay ostaje. Biva upoznavan sa Viktorijom. U Kini je i Ferry sklopio brak sa dražesnom Japankom Lia San. On je presretan, jer sada je ugroženo ne samo njegovo bračno putovanje u Petrograd, već i brak Viktoriji i Cunlightu. Viktorija nakon tolikih duševnih patnji, mislila je da ljubi Cunlighta, da se sredila, a kad opazi Koltaya, spozna, da ljubi samo njega i da će samo njemu moći da pripada. I Cunlight i Koltay zajedno sa svitom otišli su u Petrograd. Tamo jedan kozački oficir prepoznaje Koltaya, a jer se on nalazi u američkom poslanstvu, traže od poslanika daga izruči. Cunlight tako saznaje o tome da Koltay živi. Vidi, Viktorija ljubi samo Koltaya. Cunlight je Viktoriji obećao, da će je onog časa osloboditi, kad se ona više uz njega neće osjećati sretnom. Cunlight šalje Viktoriju u domovinu. Koltay se predaje u ruke Boljševicima, jer neće da primi život iz ruku, koje su mu razorile životnu sreću. Viktorija je u domovini, ali život, za nju nema prave svrhe, Koltay je mrtav, a uz Cunlidhta veće je samo prijateljstvo i ništa više. Sve štogod poduzimlju i Ferry i Lia San, a i Janči sa svojom mladom ženom, samo još više rastužuje Viktoriju. - 10.08.1934., vidi zbirka prospekti do 1945.

U nedjelju 12.12.1937. ŽENSKI RAJ Režija: Arthur Maria Rabenalt U glavnim ulogama: Svetislav Petrović, Hortense Raky, Georg Alexander, Aino Bergo, Leo Slezak Ovaj film odlikuje se svojom duhovitošću, humorom, bogatom opremom, divnim melodijama i prekrasnim plesovima. - vidi zbirka prospekti do 1945.

U srijedu 11. i četvrtak 12. proinca 1935. premijera prvog njemačkog filma djelomično u bojama CRVENI JAHAČ (DER ROTE REITER) Režija: Rolf Randolf Glazba: Fritz Wenneis Ciganske kapele: Georg Gracunescu i Jeno Farkaš Plesovi: Heinz Lingen U glavnim ulogama: Svetislav Petrović, Camilla Horn, Marie-Luise Claudius, Oskar Sima, Kurt Vespermann Film velike ljubavi, interesantne radnje, ciganske glazbe, prekrasnih plesova, divnih prirodnih snimaka. - vidi zbirka prospekti do 1945.

GOSPOĐA SA SUNCOKRETOM po djelu Ive Vojnovića Glumci: Lucy Doraine, Ivo Badalić, Sveto Petrović U jednom malom gradiću u južnoj Italiji živi jedna mala kitničarka. Ona kao da se rodila pod nesretnom zvijezdom, jer do sada nije imala ništa predobra na ovome svijetu. Ona si je iz dubine duše zaželjela, da se čim prije oslobodi te okoline, koja je ubijala njenu mladost. Njen otac bijaše notorna pijanica, koji nesamo da se nije za nju brinuo, već ju je zlostavljao. Njen zaručnik bijaše mali činovničić sa sitnim nazorima o životu i u posjedu tako neznatnih sredstava, dato ne bi dostajalo ni za vrapce, a kamoli za ljude. A osim toga je on bio duševno toli ograničen, da su ti prolazili trnci kroz tijelo, kad je bilo o čemu poveo "konverzaciju". "I cvrček u polju je umniji od njega" znali bi reći nekoji zlobnici, kad bi tko spomenuo našeg malog činovničića. Naša junakinja se pogotovo grozno osjećala u malom gradiću, kad je jednog dana srela pomorskog časnika Malipierra. Ona je od tog sretnog trenutka jedino na nj mislili i jedino o njemu sanjala. "O da mi je s njime poći u daleki svijet i tamo za uvijek ostati!" – znala bi ona kadšto uskliknuti. Bogati grof Ikaterinsky našao se jednog dana pukim slučajem u dućanu, gdje bijaše zaposlena "ona". Na grofa je njena vanredna ljepota proizvela najdublji utisak. On se u nju smrtno zaljubi, te ju u opojenosti, koja je graničila sa ludilom, zaprosi za ruku. No ljepotica ga smiješeći se odbije, ispričavši mu ujedno tom zgodom svoju žarku ljubav prema pomorskom časniku Malipierru. Njenom zaručniku je jednog dana isto rekla, kad je od njega zahtjevala svoja ljubavna pisma, koja joj on upočetku nije htio vratiti. Konačno joj obeća, da će dobiti što želi, ali je pod tom izlikom domami u svoj stan. On ju htjede silom osvojiti, ali onaga u obrani svoje djevojačke časti liši života. Nakon toga pohiti zdvojna u luku, gdje je razmišljala o netom počinjenom nedjelu. Puki slučaj htjede, da je u isto doba u luku prispio parobrod sa Malipierom. Spasonosna misao prođe njenim mozgom. Ona domami pomorskog časnika u stan umorenoga, gdje ga zatvori, a tad kroz pokrajnja vrata odjuri kao furija. Malipiero je sada vidio da je prevaren i zato se zakune da će se osvetiti. Od tog groznog dogođaja minulo je više godina u nepovrat. Malipiero plovio je morem, dok mu nije jednog dana za velike svečanosti predstavljena supruga grofa Ikaterinskya. Malipiero je smjesta u njoj prepoznao djevojku, koja ga je svojevremeno nasamarila, da je osumnjičen za umorstva. No u njoj se ponovno probudi žarka ljubav za krasnog pomorskog časnika. Ona ga zaklinjaše, da joj oprosti i da joj uzvrati njenu ljubav. No on ju s prijezirom odbije, nehtijući ni čuti o tome, da s njom sklopi bilo kakvu vezu. Gospođe sa suncokretom se taj postupak najgroznije dojmi. Ona nije mogla pregorjeti svoju veliku ljubav, te je rađe prekinula svojevoljno sa ovim životom, nego da i nadalje trpi radi nesretne ljubavi i od užasa grižnje savjesti. - Helios kino, 29.08.1920., vidi zbirka Stakić

U nedjelju 16. siječnja 1938. prikazuje premijeru velefilma KOZAK I SLAVUJ Režija: Phil Jutzi U glavnim ulogama: Jarmila Novotna, Svetislav Petrović, Gerda Maurus, Fritz Imhoff, Rudolf Carl Prekrasne melodije, divne žene i savršene prirodne snimke očaravaju uho i oko gledaoca. Film je snimljen u Africi, a djelomice u najljepšim krajevima Evrope. - vidi zbirka prospekti do 1945.

U subotu 26.10.1935., prikazujemo premijeru Bečke operete MELODIJA BEČA (HAUSCHEN IN GRINZING) Režija: Otto Kanturek. Glazba: Arthur Guttmann, po motivima Lanner-a U glavnim ulogama: Svetislav Petrović, Gretl Theimer, Marion Taal, Alfred Gerasch, Ferdinand Hart, Ernst Wurmser - vidi zbirka prospekti do 1945.

PAGANINI (GERN HAB ICH DIE FRAUEN GEKUSST) Režija: E. W. Emo. Glazba: Franz Lehar Osobe: Svetislav Petrović, Eliza Illiard, Theo Lingen, Adele Sandrock, Maya Feist, Rudolf Klein-Rogge, Aribert Wascher, Erika Glassner, Maria Beling, Veith Harlan Za vrijeme Napoleona živio je slavni guslač Paganini, koji je očaravao svoje slušaoce prekrasnim sviranjem. Naročito su za njim ludovale žene i potpadali pod njegov upliv. On se nalazi na bijegu pred osvetom vojvode od Toskane, kome je zaveo ženu. Bela, nećakinja ravnatelja putujućeg kazališta, spašava ga pred goniocima, a kasnije ga prevede preko granice. Ona odlazi s njime u susjednu vojvodinu Lucca. Svojom umjetnosti pobudjuje pozornost vojvotkinje od Lucce i ona ga imenuje dvorskim kapelnikom. Dvorski maršal boji se za čast Nepoleonove dinastije, pa izvještava Napoleona o ljubavi njegove sestre i demonskog guslača. Ljubav izmedju Paganinija i mlade vojvotkinje Anne Lucca razvija se nesmetano. Medjutim se približava lagano ali sigurno opasnsot. Veliki Napoleon je poslao kurira, koji treba uhapsiti Paganinija i dovesti ga u Pariz. Vojvotkinja odbija da izvrši zapovijed Napoleona, ali kada dvorski maršal javi vojvotkinji, da si je Paganini doveo u vojvodinu Lucca malu Bellu, ona izdaje nalog da ga se uhapsi i odvede u Pariz. Mala Bella saznaje za opasnost, koja prijeti Paganiniju, pa odlazi vojvotkinji i razjasni joj njen odnos prema Paganiniju. Nakon toga vojvotkinja sama izvodi Paganinija iz dvora i on odlazi ponovno u progonstvo. Bella se opet vraća svojima. - vidi zbirka prospekti do 1945.

PLESAČICA NAVARRO Osobe: Carmencita Navarro – Asta Nielsen; njena majka – Adele Sandrock; Marcellus Gondriaan – Hans Wassmann; Elegg – Alexander Granach; Mortenson – Svetislav Petrović U plesačicu Navarro bio je zaljubljen bankovni činovnik Elegg. Ali lijepa Carmencita mislila je i na udobniju budućnost, pa je odtavila Elega, kad joj se za udaju pružila povoljnija prilika. Ona se udala za bogatog posjednika plantaže, Gondriaana, kojega je doista od srca i zavoljela. Mladi je par sretno živio u Surabaji, uživajući u krasnoj kćerkici, dok se jednoga dana nije na njih survala nesreća. Carmencita je ukorila urođenika Mundanaka, ukorivši ga zbog krađe, a Mundanaka, osvetljiv kao i svi njegovi zemljaci, ubio je njenog muža. Jedva da je Carmencita uspjela pobjeći s djetetom, ostavivši sve u Surabaji, osim škrinjice dragulja. Preko mora ju je otpratio Mortensen, prijatelj njenoga pokojnoga muža. Kad je došla u domovinu i otvorila škrinjicu, skoro se ukočila od strave. U njoj je bilo samo kamenje, a na dnu cedulja s riječju: Mundanaka. Što je sad preostalo Carmenciti nego da opet nastupi kao plesačica. Elegg, njen stari prijatelj, a sada impresario, našao joj je sjajan engegemant. Svoju djevojčicu dala je u samostan, a ona je plesom zarađivala njihov kruh svagdašnji. Doskora je postala atrakcija svih zabava i salona. Mortensen, koji je došao za njom, ponudio joj svoju ruku i srce. Ali prekasno. Morao je bježati, jer su ga optužili zbog špijunaže. Elegg, da se osveti Carmenciti, što je i sad prezrela njega, prijavio je nju redarstvu. I ona je do kraja morala da iskapi gorku čašu života. - Balkan kino, 17.03.1924., vidi zbirka Stakić

POLJAČKA KRV Glumci: Svetozar Petrović, Juci Bojda, Ila Loth Potresna ljubavna drama iz visokih poljskih aristokratskih krugova. - Apollo kino, 05.05.1924., vidi zbirka Stakić

ŠIŠMIŠ 100% njemački tonfilm po opereti od Johana Straussa Režija: Karl Lamač U glavnim ulogama: Adela – Anny Ondra; Rosalinda – Betty Werner; Eisenstein – Georg Alexander; Falke – Oscar Sima; Frank – Hans Junkermann; Princ Orlowsky – Svetislav Petrović; Frosch, tamničar – Karl Ettlinger; Alfred, tenor – Franz Felix U karnevalu dešava se koješta. To je najbolje mogao posvjedočiti bogati advokat Eisenstein, koji se na jednom plesu posvadio sa ženom radi toga, što se nisu mogli sporazumiti, dali će plesati desno ili lijevo. Ženu je otpratio kući, a on je ostao na zabavi, opivši svoga druga Falkea, koji je bio maskiran kao šišmiš, tako da je ovaj na ulici zaspao i bio ruglo cijelom gradu. Falke se je htio na svaki način osvetiti Eisensteinu, što mu uspjeva tim lakše, što je Eisenstein radi smetanja noćnog mira osudjen na zatvor. Kod Eisensteina nalazi se u službi lijepa sobarica Adela, koja je tako vješta, da ju njena gospodarica može vrlo dobro upotrijebiti za upriličivanje ljubavnih sastanaka, sa starim ljubavnikom tenorom Alfredom. Ali Adela ima još i viših aspiracija, pa tako dolazi na ples princa Orlowskoga i bude pretstavljena kao pjevačica. Princu se svidja Adela i njegova naklonost prema njoj već je osigurana. Medjutim u stan Rosalinde provaljuje u zao čas Alfred, jer je direktor kaznione došao da uapsi Eisensteina i da ga odvede u zatvor. Da bi izbjegla nepriliku, Rosalinda ga pretstavlja kao svog muža i Alfred dolazi u zatvor. Sada i Rosalinda ide na ples maskirana kao Madjarica. Njen muž se zaljubljuje u nju. Dugo bi još flirtovao s njom, ali mora u zatvor. Ali u zatvoru se već nalazi jedan Eisenstein. Cijelo društvo dolazi od princa Orlowskog u zatvor, a da situacija bude još zamršenija, dolazi i ministar pravde na inspekciju. Sve se svršava sretno, a to je dakako najglavnije. Sretni su Adela i njen princ i Rosalinda i njen suprug, samo je loše prošao Falke sa svojom osvetom: za njega je na kraju preostala – samo jedna čuška. - 17.08.1934., vidi zbirka prospekti do 1945.