Rezultati pretrage

Dalmatinska zagora. Podli i strašću rastrgani Josip želi za sebe Smilju, koju je njegov otac posvojio dok je bila djevojčica. Smilji se pak više sviđa senzibilni mladić Ivan koji je u nju zaljubljen, zbog čega je Josip izluđen ljubomorom. Stoga odluči ubiti nedužna mladića...

Fra Brne odvodi iz sela Zvrljevo svog sinovca Ivu u fratre.Mladić, čestit i jednostavan, ubrzo uviđa kako fratri bahato i dokono uživaju u svjetovnim blagodatima držeći priproste seljake u strahopoštovanju. Ništa se ne mijenja niti nakon što ih je hajduk Grga na prijevaru pokrao. Ubrzo mladić dolazi u dilemu: ostati fratar i tako osigurati lagodan život sebi i svojoj obitelji, ili se oženiti lijepom Cvitom, kćerkom vlasnice obližnje oštarije. Na savjet iskusnije nesuđene punice vraća se fratrima.

U selu Zvrljevu u dalmatinskom zaleđu 1870-ih živjelo je mnogoljudno bratstvo Jerkovića, jedna od tzv. svetih loza koja je do tog doba dala već dvadesetičetiri fratra. Fra-Bakonja, izdanak loze Jerkovića, povede sa sobom u samostan na otoku Visovcu mladog i nestašnog Bakonju, jednog od svojih sinovaca. Bakonja svjedoči nepobožnom životu fratara koji su laki na jelo, pilo, novac i žene, a preko svake mjere strogi spram svojih učenika dijaka, što osjeti i na vlastitoj koži...

Plakat je crno-bijeli. Samo tekst - špica filma. Simo Matavulj BAKONJA FRA BRNE muzika BORIS PAPANDOPULO lica: Bakonja MIŠA MIRKOVIĆ Fra-Brne MILAN AJVAZ Fra-Artirep JOSIP PETRIČIĆ Fra-Srdar VASA KOSIĆ Fra-Tetka MILIVOJ PRESEČKI Fra-Blitvar MILAN ORLOVIĆ Fra-Žvalonja STJEPAN PISEK Fra-Duvalo JOSIP SLAVINAC Gvardijan JOSIP VIKARIO Balegan ACA BINIČKI Kušmelj VIKTOR STARČIĆ Osinjača RAHELA FERARI Čagljina ŠIME ŠIMATOVIĆ Šunda JOZO LAURENČIĆ Rkalina EMIL KUTIJARO Rora JOŽA RUTIĆ Kljako JOSIP BATISTIĆ Maša MIRA STUPICA Cvita MILENA VRSAJKOV Bukar OSKAR HARMOŠ Dundak DEJAN DUBAJIĆ Stipan BRANKO MATIĆ Pop Ilija STANKO KOLAŠINAC Pjevalica LJUDEVIT GALIC Krsto VLADIMIR MEDAR Predsjednik suda IVO JAKŠIĆ Sudac istražitelj KARLO BULIĆ u ostalim ulogama M. Arhanić, D. Bahun, J. Daneš, S. Drganić, V. Džamonja, M. Femić, V. Hamp, F. Hanžeković, O. Klarić, S. Kovačević, J. Livaković, V. Ljelajk, M. Matošević, M. Micić, D. Meić, G. Radev, M. Relja, J. Rosandić, V. Štefančić, D. Tadić, D. Vrbnić pomoćnik režije MATE RELJA scenograf VLADIMIR TADEJ montaža BLAŽENKA JENČIK ton ing. ALBERT PREGERNIK, MATIJA BARBALIĆ muzičko vodstvo LIDIJA JOJIĆ gradnje H. ORTINSKI, T. JANIŠ asistenti kamere K. GRČEVIĆ, V. BRADAČ, B. MADJER asistent scenografa B. DEQUAL sekretar režije N. SZENDE rasvjeta Z. HAUPTFELD maske M. MAČKIĆ kostimi M. TURKALJ rekviziti S. VLAHOVIĆ sudjeluju DRŽAVNI SIMFONIJSKI ORKESTAR OPERNI ORKESTAR HRVATSKOG NARODNOG KAZALIŠTA ZBOR RKUD "VINKO JEDJUT" dirigent BORIS PAPANDOPULO direktor filma V. DŽAMONJA organizacija K. HUDEC proizvodnja JADRAN FILM 1950. U DALMACIJI IMA BRATSTAVA, KOJA SU U NEPREKIDNOME NIZU DALA PO TRIDESET, ČETRDESET FRATARA, A TAKVA SE PLEMENA ZOVU Svete Loze. SEDAMDESETIH GODINA PROŠLOG STOLJEĆA ŽIVJELA JE U SELU ZVRLJEVU SVETA LOZA JERKOVIĆA, KOJA JE DOTADA DALA DVADESET I ČETIRI FRATRA. odjava: SVRŠETAK Film BAKONJA FRA BRNE snimljen je 1951. godine, na nitratnoj crno bijeloj filmskoj vrpci 35 mm . Uz pomoć Hrvatskog audiovizualnog centra, Hrvatska kinoteka je sa postojećih starih izvornih materijala Orwo, izradom zamjenskih izvornih materijala na Eastman Kodak poliester filmskoj vrpci 35mm, zaštitila je i restaurirala ovaj film fotokemijskim postupkom u Laboratoriju Jadran filma 2011. godine. Realizacija Programa zaštite i restauracije Nacionalne filmske zbirke Voditeljica programa: CARMEN LHOTKA, pročelnica Hrvatske kinoteka Vanjski suradnik: ERNEST GREGL, filmski tehnolog Suradnici: KATICA ŽIVKOVIĆ, viša arhivska tehničarka ŽELJKO MILAT, viši arhivski tehničar - samo na korekcionoj

Na kraju sela, na krševitom tlu Dalmatinske Zagore, živjela je petogodišnja Smilja s majkom. Voda je u tom kraju jako dragocjena, te su ju žene, pa tako i Smiljina majka, donašale u velikim drvenim posudama sa udaljenog slapa. Jednog ljetnog dana, međutim, njenoj je majci pod teškim teretom popustilo srce, te ju je djevojčica našla mrtvu pod hrastićem koji je čudom niknuo u pustoši. Svi su seljaci imali mnogo djece, a malo hrane, te su se dogovorili da brigu o njoj preuzme Roko, najbogatiji među njima. On je, međutim, iako neoženjen, već imao dječaka Josipa, a kako, osim toga, nije bio dobre naravi, ta ga odluka nije nimalo obradovala. Prošle su godine kroz koje je Smilja teško živjela i kradomice brinula o hrastu, napajajući ga dragocjenom vodom. Hrast je narastao, a Smilja se preobrazila u lijepu djevojku spremnu za udaju. Barem tri su je mladića željeli za ženu. Ivan, fini momak iz obližnjeg sela kojeg su zvali «Svetac», dobri i jednostavni Bojan «košaraš», ali i Josip u kojem je tekla zla krv. Njeno srce izabralo je Ivana kojem je namjeravala pobjeći od strogog Roka i opasnog Josipa. No Josip, pun mržnje i ljubomore, ubije njenog momka, a nju siluje, nakon čega je ostala trudnom. Josipa je zadesila zaslužena kazna. Ubio ga je Ivanov brat. Film završava riječima: «Otada usamljeno stablo nazivamo ˝Smiljin hrast˝. I on bi vam mogao pričati kako žene u mom kraju brzo cvatu i brzo venu…»