Rezultati pretrage

Opisuju se djevojke koje su se uputile u Australiju, da bi se tamo udale i našle sreću. U svojim rodnim mjestima u Hrvatskoj one opisuju svoje planove i želje. Nakon prikaza njihovog avionskog puta, u Australiji one opisuju svoje dojmove, svoja zadovoljstva i razočaranja doživljenim. Sadržaj govornog dijela: Djevojke (Snježana Sinovčić, Dragica Gregurić...) i njihova rodbina u svojem zavičaju pričaju slijedeće: - planovi i želje o pronalaženju momka, udaji i materijalnom probitku u Australiji - jedna djevojka opisuje odlazak u Australiju momku, hrvatskom iseljeniku, s kojim se upoznala uz pomoć dopisivanja - usvojena djevojka i njen očuh opisuju njene planove - jedna djevojka pokazuje vezove koje je isplela svojem budućem momku. Djevojke i njihova rodbina u Australiji pričaju slijedeće: - nada u pronalazak momka - djevojka i njen momak s kojim se upoznala uz pomoć dopisivanja opisuju zadovoljstvo svojim susretom i započetom vezom; on opisuje grad u kojem živi Cairns - jedna djevojka opisuje svoje veliko razočaranje - imigranti pozdravljaju svoju rodbinu u Hrvatskoj. Slikovni dio: - naselja iz kojih dolaze djevojke: Čista Mala kraj Šibenika, Ilok (dvorac), mjesto na otoku Brač, mjesto u Hrvatskom zagorju - ulice, interijeri kuća, dvorišta, krš - učenje engleskog uz audio-metode - opraštanje rodbine prilikom odlaska u imigraciju - putovanje: uzletanje aviona, interijer aviona, aerodromi u gradovima Karachi i Sydney - mjesta u Australiji: Sydney, Adelaide, Cairns - ulice, opera u Sydneyu, interijeri kuća - hipodrom u Australiji: utrke konja. Međunaslovi: neizvjesno je što se dogodilo sa gregurić dragicom/ it is uncertain what happened to dragica gregurić; nakon što su je neki ljudi dočekali na aerodromu nismo mogli saznati ništa o njoj/ after she was met by some people at the airport we lost all traces of her Ključne riječi: Čista Mala, Ilok, Brač, Australija, Sydney, Adelaide, Cairns iseljeništvo (emigracija), zrakoplovstvo (avioni)

U ovom filmu nude nam se dvije slike željezničkog kolodvora u Vinkovcima. Jedna je bijedna slika, sastavljena od izjava siromašnih putnika o njihovom mukotrpnom životu i teškoj socijalnoj situaciji. Druga je raskošna slika, sastavljena od uljepšanih opisa kolodvora željezničkog službenika i kadrova interijera i eksterijera kolodvora te kolodvorske službe.

Tema filma su gastarbajteri povratnici te odnos gastarbajtera i ljudi koji su ostali u zavičaju Dalmatinske zagore. Gastarbajteri pri povratku grade velike kuće, voze skupe automobile i prodaju tehničku robu sa Zapada na sajmu. Djeca su impresionirana njihovim automobilima. U filmu je prisutan i prizor vjenčanja te seoskih običaja. Film je sniman u okolici Sinja, Vrlike i Imotskog. Prikazani sajam nalazi se u Imotskom. U filmu nema glasa naratora ni izjava ljudi. Povremeno se čuju dijalozi. Sadržaj filma: poštanski ured, telefonska govornica: telefoniranje u inozemstvo; napuštene kuće, mnoge od njih s izblijedjelim socijalističkim parolama na zidovima; gradnja velike betonske kuće; seoski sajam: prodaja obuće, stoke, tehničkih uređaja, automobila; ljudi u narodnim nošnjama; vjenčanje: ceremonija u crkvi, svadba, lutke na bračnom krevetu (neki seoski običaj); igranje igara šijavica ("šije-šete") i "kamena s ramena"; skupi automobili sa stranim registracijama; oranje zemlje sa životinjskom zapregom;poštar dijeli pisma iz inozemstva; školska nastava u osnovnoj školi; djeca napuštaju učionicu i trče za skupim automobilom sa stranim registracijama; nastavnik ostaje sam u učionici. Međunaslovi: Dalmatinska Zagora, kraj odijeljen visokim planinama od Jadranskog mora.../ poznat je od davnina kao zemlja kamena i siromaha. /Vjekovima su ljudi ovog kraja odlazili u tuđinu da bi našli posla i kruha./ Ta sudbina prati ih do današnjeg dana. Ključne riječi: Dalmatinska zagora, Imotski, iseljeništvo (emigracija), selo, vjenčanje, obrazovanje (škola), sajam.

Dvojica hrvatskih emigranata - ekonomski Cinco i politički Marinko - početkom devedesetih kreću iz Njemačke u Hrvatsku, željni obitelji, ljubavi i rodnog kraja. Da bi dobio njemačku mirovinu, Cinco se proglasio mrtvim pa živ putuje u mrtvačkom sanduku. Uskoro mu društvo počne praviti Marinko, koji bježi pred ostarjelim agentom UDBA-e što ga želi ubiti kako bi zaradio mirovinu. Na putu mrtvačkim kolima Cinca i Marinka čekaju mnoge peripetije, čija kulminacija nastupa u njihovom starom kraju, gdje ih čekaju barikade srpskih pobunjenika...

Opisuje se rad ilegalnih radio-stanica u Hrvatskom zagorju, Podravini i Međimurju te stav države o toj ilegalnoj djelatnosti. Prisutne su izjave ljudi, a glas naratora nije prisutan. Sadržaj govornog dijela: jedan vlasnik ilegalnih radio-stanica govori o svojoj strasti prema toj djelatnosti unatoč čestim kaznama države i oduzimanju opreme; državni dužnosnik govori o političkoj, društvenoj, moralnoj i materijalnoj štetnosti ilegalnih radio-stanica. Prisutni su slijedeći prizori odvijanja radio programa: voditelj vodi program u improviziranom studiju; nastup seoskog benda u dvorištu ispred sobe sa improviziranim studijem; nastup seoskog orkestra u školskoj učionici; izvođenje dvije radio-drame; komentar društveno-političke stvarnosti lokalnog komentatora; izvođenje "zagorskog rapa" lokalnog narodnog pjesnika; pjevanje narodnih pjesama; tečaj njemačkog jezika. Osim toga, vide se: radnici na polju koji slušaju radio; seoski krajobraz; seosko dvorište; čišćenje kukuruza; dijelovi radio opreme. Ključne riječi: Hrvatsko zagorje, Podravina, Međimurje, radio-stanica, selo, glazba

U selu Mrduša Donja u dalmatinskom zaleđu organizira se amaterska predstava Shakespeareova Hamleta. Odnosi u predstavi u začuđujućoj mjeri preklapaju se s onima koje utjelovitelji Shakespeareovih likova imaju u zbilji. Tako će se ispostaviti da bahati lokalni politički moćnik Bukara, koji moć crpi iz svoje partizanske prošlosti, zapravo jedva da je partizan uopće bio...

Desetgodišnjem Ivanu Bariću, u proljeće 1971., stariji brat mora u emigraciju, dok mu je otac primoran raditi u Njemačkoj. Ima svoju, dječju, rock grupu i zaljubljen je u Marinu, kćerku jedinicu nekog političkog funkcionara koji joj brani takvo društvo. Prolaze godine kroz koje se Ivan pridružuje ocu u Njemačkoj, te mora preboljeti ubojstvo svoga brata i, time ubrzanu, majčinu smrt. Stigle su devedesete, propast komunizma i dolazak demokracije. Barići se vraćaju u domovinu, a dječja ljubav Ivana i Marine se obnavlja i produbljuje. Ivanov otac, međutim, krivi njenog oca za umiješanost u smrt svoga starijeg sina. Nekadašnji sukobi se rasplamsavaju i ne daju ljudima mira iako, nakon svadbe Ivana i Marine, te neuspjelog samoubojstva Ivanova oca, ova hrvatska priča završava «mirnim» obiteljskim ručkom do jučer nespojive obitelji.

Star i shrvan bolešću, nekada ugledni rukovodilac, partijac Stjepan Kujundžić, odlazi svom nećaku Martinu kako bi, na kraju života, rasteretio dušu. Zadnjim snagama izriče svoju posljednju želju, da bude pokopan kao svoj otac, katolički, u prisustvu svećenika. Martin ispunjava njegovu želju, a u svojoj uravo dovršenoj knjizi objašnjava zašto će morati živjeti sa stricem i poslije njegove smrti. To je priča o mladiću koji 1951. odlazi iz Dalmatinske Zagore u Istru, u II razred Učiteljske škole. Kao talentiran karikaturist, uveseljavao je svoje školske drugove duhovitim crtežima i komentarima kojima se, međutim, zamjerio jednom licemjernom rukovodiocu škole i njegovoj ambicioznoj, ali ne baš i previše pametnoj ljubavnici, predsjednici Omladine. Njegov stric je u tim vremenima nastojao sprovesti agrarnu reformu, tj. osnivanje kolektivnih zadruga, u svom rodnom kraju, no zbog toga se sukobio sa svojim ocem koji u zadruge nije vjerovao. Milan je volio svog strica. U njegovim očima, on je bio veliki autoritet, no kada mu je svoje sumnje u novonastale reforme iskreno i otvoreno iznio u pismu, strahovito se razočarao kada je ovaj, ideološki zaslijepljen, uzvratio nerazumijevanjem, te omogučio Milanovim neprijateljima da mu se osvete, podmetnu svakakve laži, i konačno izbace iz škole proglasivši ga narodnim neprijateljem. U općoj euforiji, priglupi školski kolega, jedan od likova Milanovih karikatura, pripucao je ok

Suvremeni Zagreb. Stariji Branko i mlađi Ivo braća su dinarskog porijekla koju dijeli generacijski jaz. Konflikt između njih izbije zbog Ele, djevojke iz građanske obitelji...

Dvojica hrvatskih emigranata, jedan ekonomski, a drugi politički, devedesetih godina kreću u domovinu, željni ljubavi, obiteljskog života i zavičaja. Da bi dobio njemačku mirovinu ekonomski emigrant proglasio je sebe mrtvim, pa živ putuje u mrtvačkom sanduku, a povratak političkog emigranta također ne ide glatko, jer njega još uvijek goni jedan ostarjeli agent UDB-e, koji treba ubiti još samo njega da bi zaradio mirovinu. Nevoljama kao da nema kraja, kad ekonomski emigrant, koji je službeno mrtav, postane metom trgovaca ljudskim organima koji su njegovo zdravo srce već prodali bogatom, teško bolesnom Nijemcu. Tako dva prijatelja putuju njemačkim autocestama, pomažući jedan drugome, ali najteže ih čeka u domovini, gdje se umjesto sreće i mirnoga života, nađu usred ratnog sukoba, te, kao mrtvaci koji ustaju iz groba, spašavaju selo od neprijatelja. No, pri tome povratnik koji se do sada samo pravio mrtvim zaista i pogiba.

Opisuje se pojava čestih ubojstava nožem čakijom u bosanskim selima u okolici Tuzle. Ta pojava je opisana uz pomoć fotografija poprišta ubojstva, nasilnih narodnih pjesama, međunaslova te izjava počinitelja, svjedoka, rodbine ubijenih i lokalnog pjesnika filozofa. Bizarni su trivijalni povodi ubojstava. Glas naratora nije prisutan. Međunaslovi ukratko navode povode ubojstava, od kojih su neki bizarno trivijalni. Svjedoci i počinitelji zločina opisuju sam čin ubojstva. Oni, rodbina ubijenih, lokalni pjesnik filozof i ostali seljaci pokušavaju proniknuti u posredne i neposredne razloge ubojstva te čak raspravljaju o njima na rudimentarnoj filozofskoj razini. Većina osuđuje ubojstva, a neki opravdavaju uporabu sile. Pjesnik filozof čita pjesmu o ubojstvima. Sadržaj slikovnog dijela: fotografije s poprišta ubojstva; djeca sudjeluju u igri s povezanim očima (slijepi miš) na početku i kraju filma; krčma sa živom narodnjačkom glazbom: pjevačica, čovjek puca iz pištolja; ljudi daju izjave na poprištima ubojstva u selima u okolici Tuzle (polje, dvorište, seoski put, krčma Majevica, dućan); roditelji ubijenog, muslimani obučeni u svoju nošnju, daju izjavu u svojoj kući; počinitelji, kojima se ne vidi lice, daju izjave u zatvorskoj ćeliji; grupa seljaka u krčmi pjeva narodne pjesme nasilne tematike o ubijanju hladnim oružjem; bačve za pečenje rakije; seoski sajam na kojem se prodaju noževi (čakije). Ključne riječi: Bosna, selo, kriminal

Duga ulica - mladić Boris i djevojka Vera žive u istom kvartu, a upoznaju se kad ona kasno noću izgubi ključ od svog stana, a on je pozove da prenoći kod njega; Čekati - studentski bračni par Ivan i Sonja stanuje kod starice osjetljiva zdravlja te se nada da će ona što prije umrijeti kako bi riješili svoje stambeno pitanje dobivanjem njezina stana; Poslije predstave - Slučajno ostavši bez ključeva od stana, muž i žena prisiljeni su prenoćiti u hotelu. U hotelskoj sobi doživljavaju neočekivano intenzivnu ljubavnu noć, makar na kratko obnovivši gotovo zaboravljene osjećaje...

Dalmatinska zagora 1948, vrijeme neposredno nakon revolucije Informbiroa. Četrdesetogodišnji Ante ženi se s mnogo mlađom Jagodom, a na svadbu mu banu dvojica udbaša, očito sa zadatkom da nekog uhite, no nitko ne zna koga. Mladoženjin kum je lokalni politički moćnik Andrija, koji nema straha od pridošlica. Dok svadba traje, napetost sve više raste. Za vrijeme svadbe kum Andrija siluje mladenku Jagodu. Kuma Andriju zbog političkih razloga uhapse. Mladenku Jagodu zbog sramote u tom kraju odvode par mještana toga kraja, pa je ubiju.

Dalmatinska zagora 1948, vrijeme neposredno nakon rezolucije Informbiroa. Četrdesetogodišnji Ante ženi se s mnogo mlađom Jagodom, a na svadbu mu banu dvojica udbaša, očito sa zadatkom da nekog uhite, no nitko ne zna koga. Mladoženjin kum je lokalni politički moćnik Andrija, koji nema straha od pridošlica. Dok svadba traje, napetost sve više raste...

Ovo je kratkometražni film koji prikazuje jednu seosku priredbu iz 1971. godine. U njoj razni lokalni izvođači pjevaju tada popularne zabavne melodije, izvodi se folklorni ples, pričaju vicevi, a sve završava izborom miss 1971. Prikazuje se seoska priredba u međimurskom selu Orahovica održana 24. rujna 1971. Prvi dio priredbe je natjecanje mještana u izvođenju popularnih zabavnih melodija ("Voli me" Tereze Kesovije, "Proplakat će zora" Miše Kovača, "Tri slatke riječi" Krunoslava Kiće Slabinca, "Voli me ili me ostavi" Ljiljane Petrović itd.), a drugi dio natjecanje mještanki za izbor "miss" sela pred žirijem. Osim toga, folklorno društvo svira i izvodi narodne plesove, a popularni zabavljač Milan Remar zvan Klopotec priča viceve i pjeva. Kadrovi nastupa smjenjuju se s kadrovima publike i žirija. Na početku i kraju filma seoski glasnik objavljuje nasred sela, uz druge vijesti, najavu priredbe i izvještaj o njoj. U filmu nema glasa naratora ni izjava. Ključne riječi: Orahovica, selo, glazba, miss, natjecanje, priredba, folklor

Film portretira Danicu Miletić, nezaposlenog inženjera geologije. Ona ima dvoje malodobne djece i živi u zagrebačkom kvartu Trnje. Danica priča o svojem teškom materijalnom položaju i svojem životu. Vidimo ju kako šeće gradom, obilazi razne ustanove. Ona i njena djeca skupljaju granje i jestivo bilje u šumi. Sadržaj govornog dijela: Danica priča o slijedećem: socijalne nepravde (nedostaci socijalne pomoći, težak položaj žene pri zapošljavanju); materijalni izdatci, dugovanja; njena osobna povijest; promišljanja o razlozima njene teške situacije; njena djeca. Slikovni dio prikauje Danicu i njenu djecu na slijedećim lokacijama: Daničin stan; Udružena samoupravna interesna zajednica za zapošljavanje (interijer); ured općine Trnje (eksterijer); ulice Zagreba, Ilica, Trnje; Gradska skupština (interijer, eksterijer); zgrada Zagrepčanka (eksterijer); zgrada INA u Šubićevoj ulici (eksterijer); Trg svetog Marka, Sabor (eksterijer); dućan; emisije na televiziji: serija "Dinastija", reklame za čokoladu Super, Dnevnik; šuma; knjiga Ljubiše Grlića "Samoniklo jestivo bilje". Ključne riječi: Zagreb (Trnje, Ilica, Gradska skupština, Trg svetog Marka), siromaštvo, žene (položaj žena u društvu), socijalna skrb

U selu Mrduša Donja, u Dalmatinskoj zagori, organizira se amaterska predstava Shakespeareova «Hamleta». Sudbina stvarnih likova, međutim, poprilično se poklapa sa onima u predstavi. Tako će se npr. mladi Joco (koji glumi Hamleta) neuspješno sukobiti sa lokalnim moćnikom Bukarom koji je pokrao zadružne novce, uništio dokaze i uredio da sumnja za to padne na Jocinog oca. Ovaj, zbog ukaljane časti, počini samoubojstvo. Joco je nemoćan jer narod ne zanima istina već se priklanja lukavom Bukari koji im začas zamaže oči bezočnim lažima i veselicama punim jela i pića.

U ovom filmu prikazuju se dvije slike željezničkog kolodvora u Vinkovcima. Jedna je bijedna slika, sastavljena od izjava siromašnih putnika o svom mukotrpnom životu i teškoj socijalnoj situaciji. Druga je raskošna slika, sastavljena od uljepšanih opisa kolodvora željezničarskog službenika i kadrova interijera i eksterijera kolodvora te kolodvorske službe. Glas naratora nije prisutan. Sadržaj govornog dijela: putnici pričaju o svojim osobnim životnim sudbinama, nezaposlenosti i malim plaćama; samo jedan radnik izražava zadovoljstvo mogućnostima zaposlenja; u jednom trenutku pojavljuje se kolodvorski službenik koji od ekipe filma traži dozvolu za snimanje i počne inzistirati da se u filmu prikažu i ljepše strane kolodvora te socijalističke stvarnosti općenito; kolodvorski službenik opisuje interijere kolodvora i rad kolodvorske službe, zatim opisuje uspjehe u razvoju kolodvora i željezničkog sustava u usporedbi sa "zaostalom" prošlošću; službenik kritizira domaće redatelje da prikazuju u filmovima samo neimaštinu; traži da se prikazuju i pozitivne strane socijalističkog društva te zabavni sadržaji. Slikovni dio: željeznički kolodvor u Vinkovcima: interijeri, peroni, pročelje; vlakovi kreću; putnici spavaju u čekaonicama; rad kolodvorske službe. Ključne riječi: Vinkovci, željeznica, vlak, socijalizam, siromaštvo

-međusobno nerazumijevanje dva brata, mlađeg, dvadesetogodišnjeg studenta i znatno starijeg, bivšeg borca, prerasta u sukob generacija. Nesporazum kulminira u trenutku kada se rađa iznenadna ljubav između mlađeg brata i djevojke zbog koje je stariji brat svojevremeno napustio ženu i dijete. Vođen mržnjom prema mladim ljudima, osjetivši se prevarenim i izigranim, stariji brat u jednoj noći nalazi smrt, čime je zauvijek uništena i ljubav između mlađeg brata i djevojke...

Vrijeme je velike ekonomske krize. Mnogi ostaju bez posla, pa tako i mladi pisac Ivan Gajski. U nemogućnosti da plati stanarinu, nalazi privremeni smještaj u napuštenoj zgradi centralne banke. Tu, iz prikrajka, slućajno svjedoći velikom banketu nekakve tajne podzemne organizacije, te saznaje za njihovu namjeru da likvidiraju profesora Boškovića, oca njegove nedavne poznanice Sonje. Ivan uspije alarmirati profesora, te obavijestiti policiju koja, međutim, nigdje ne nalazi ni traga o sumnjivcima. No profesor već odavno zna da se, zapravo, radi o štakorima koji u kriznim vremenima vođeni «Izbaviteljem», velikim gvinejskim štakorom, dobivaju nadnaravnu moć preobražavanja u oblik čovjeka. Njegovim nestankom, oni bi ponovno postali ono što su i bili. Ivan i Sonja ubrzo postaju zaljubljeni zaručnici, te zajedno pomažu profesoru nabavljajući mu kemikalije za proizvodnju indikatora, tekućine koja preobraženog štakora identificira i usmrćuje. No mračni stvorovi ubrzano pojačavaju svoju infiltraciju u društvu, kao i potragu za profesorom. Ubrzo, profesor biva usmrćen, a Ivan udavi svoju zarućnicu, pogrešno misleći da je preobraženi štakor-dvojnik. Zgrožen kobnom greškom postaje odlučniji u tome da ubije «Izbavitelja», koji nije nitko drugi do popularni, prijateljski naklonjeni, gradonačelnik. To mu uz dosta sreće i uspijeva. Opasnost je odgođena do novih kriznih vremena.

Siromašni pisac Ivan Gajski zaljubi se u Sonju, kćer profesora Boškovića, te nekako u isto vrijeme otkriva da vlast u gradu preuzima posebna vrsta štakora koja ima sposobnost uzimanja ljudske fizionomije. Na čelu štakorske organizacije je tajanstveni Izbavitelj...

U sklopu projekta „Vlakom u operu“ Muzičke omladine SR Hrvatske vlakom se djeca Hrvatskog zagorja odvode na koncerte klasične glazbe u Koncertnu dvoranu Vatroslava Lisinskog u Zagrebu. Pratimo put jednog dječaka na koncert, njegovo uživanje u koncertu i povratak kući. U filmu nema glasa naratora niti izjava ljudi. Sadržaj: - dječak u seoskoj kući ujutro ustaje, sprema se i polazi na koncert - hoda zagorskim poljima, brežuljcima i šumarcima do željezničke postaje - vlak s djecom kreće; djeca pjevaju u vlaku - djeca stižu ispred Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog - počinje koncert; dok Zagrebačka filharmonija svira „Simfoniju no. 5“ Ludwiga van Beethovena, pratimo djecu i odrasle koji pozorno prate koncert - dječak se nakon koncerta istim putem vraća kući, a kadrove njegovog povratka prati popratna klasična glazba s koncerta Ključne riječi: Zagreb (Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog), glazba, glazbena umjetnost, koncert, željeznica, vlak, djeca, selo

Dalmatinska zagora 1948, vrijeme neposredno nakon revolucije Informbiroa. Četrdesetogodišnji Ante ženi se s mnogo mlađom Jagodom, a na svadbu mu banu dvojica udbaša, očito sa zadatkom da nekog uhite, no nitko ne zna koga. Mladoženjin kum je lokalni politički moćnik Andrija, koji nema straha od pridošlica. Dok svadba traje, napetost sve više raste. Za vrijeme svadbe kum Andrija siluje mladenku Jagodu. Kuma Andriju zbog političkih razloga uhapse. Mladenku Jagodu zbog sramote u tom kraju odvode par mještana toga kraja, pa je ubiju.

Festivali lake muzike i biranje mis, sumljivi spetakli, sumljivog ukusa, stigli su i na selo. Prisustvovali tako jednoj priredbi negdje u selu u Međimurju, doznajemo da je selo raslojeno, da posljednji zemljoradnici odumiru, da ostaje pusto.