Rezultati pretrage

Opisuju se djevojke koje su se uputile u Australiju, da bi se tamo udale i našle sreću. U svojim rodnim mjestima u Hrvatskoj one opisuju svoje planove i želje. Nakon prikaza njihovog avionskog puta, u Australiji one opisuju svoje dojmove, svoja zadovoljstva i razočaranja doživljenim. Sadržaj govornog dijela: Djevojke (Snježana Sinovčić, Dragica Gregurić...) i njihova rodbina u svojem zavičaju pričaju slijedeće: - planovi i želje o pronalaženju momka, udaji i materijalnom probitku u Australiji - jedna djevojka opisuje odlazak u Australiju momku, hrvatskom iseljeniku, s kojim se upoznala uz pomoć dopisivanja - usvojena djevojka i njen očuh opisuju njene planove - jedna djevojka pokazuje vezove koje je isplela svojem budućem momku. Djevojke i njihova rodbina u Australiji pričaju slijedeće: - nada u pronalazak momka - djevojka i njen momak s kojim se upoznala uz pomoć dopisivanja opisuju zadovoljstvo svojim susretom i započetom vezom; on opisuje grad u kojem živi Cairns - jedna djevojka opisuje svoje veliko razočaranje - imigranti pozdravljaju svoju rodbinu u Hrvatskoj. Slikovni dio: - naselja iz kojih dolaze djevojke: Čista Mala kraj Šibenika, Ilok (dvorac), mjesto na otoku Brač, mjesto u Hrvatskom zagorju - ulice, interijeri kuća, dvorišta, krš - učenje engleskog uz audio-metode - opraštanje rodbine prilikom odlaska u imigraciju - putovanje: uzletanje aviona, interijer aviona, aerodromi u gradovima Karachi i Sydney - mjesta u Australiji: Sydney, Adelaide, Cairns - ulice, opera u Sydneyu, interijeri kuća - hipodrom u Australiji: utrke konja. Međunaslovi: neizvjesno je što se dogodilo sa gregurić dragicom/ it is uncertain what happened to dragica gregurić; nakon što su je neki ljudi dočekali na aerodromu nismo mogli saznati ništa o njoj/ after she was met by some people at the airport we lost all traces of her Ključne riječi: Čista Mala, Ilok, Brač, Australija, Sydney, Adelaide, Cairns iseljeništvo (emigracija), zrakoplovstvo (avioni)

Tema filma su gastarbajteri povratnici te odnos gastarbajtera i ljudi koji su ostali u zavičaju Dalmatinske zagore. Gastarbajteri pri povratku grade velike kuće, voze skupe automobile i prodaju tehničku robu sa Zapada na sajmu. Djeca su impresionirana njihovim automobilima. U filmu je prisutan i prizor vjenčanja te seoskih običaja. Film je sniman u okolici Sinja, Vrlike i Imotskog. Prikazani sajam nalazi se u Imotskom. U filmu nema glasa naratora ni izjava ljudi. Povremeno se čuju dijalozi. Sadržaj filma: poštanski ured, telefonska govornica: telefoniranje u inozemstvo; napuštene kuće, mnoge od njih s izblijedjelim socijalističkim parolama na zidovima; gradnja velike betonske kuće; seoski sajam: prodaja obuće, stoke, tehničkih uređaja, automobila; ljudi u narodnim nošnjama; vjenčanje: ceremonija u crkvi, svadba, lutke na bračnom krevetu (neki seoski običaj); igranje igara šijavica ("šije-šete") i "kamena s ramena"; skupi automobili sa stranim registracijama; oranje zemlje sa životinjskom zapregom;poštar dijeli pisma iz inozemstva; školska nastava u osnovnoj školi; djeca napuštaju učionicu i trče za skupim automobilom sa stranim registracijama; nastavnik ostaje sam u učionici. Međunaslovi: Dalmatinska Zagora, kraj odijeljen visokim planinama od Jadranskog mora.../ poznat je od davnina kao zemlja kamena i siromaha. /Vjekovima su ljudi ovog kraja odlazili u tuđinu da bi našli posla i kruha./ Ta sudbina prati ih do današnjeg dana. Ključne riječi: Dalmatinska zagora, Imotski, iseljeništvo (emigracija), selo, vjenčanje, obrazovanje (škola), sajam.

Opisuje se rad ilegalnih radio-stanica u Hrvatskom zagorju, Podravini i Međimurju te stav države o toj ilegalnoj djelatnosti. Prisutne su izjave ljudi, a glas naratora nije prisutan. Sadržaj govornog dijela: jedan vlasnik ilegalnih radio-stanica govori o svojoj strasti prema toj djelatnosti unatoč čestim kaznama države i oduzimanju opreme; državni dužnosnik govori o političkoj, društvenoj, moralnoj i materijalnoj štetnosti ilegalnih radio-stanica. Prisutni su slijedeći prizori odvijanja radio programa: voditelj vodi program u improviziranom studiju; nastup seoskog benda u dvorištu ispred sobe sa improviziranim studijem; nastup seoskog orkestra u školskoj učionici; izvođenje dvije radio-drame; komentar društveno-političke stvarnosti lokalnog komentatora; izvođenje "zagorskog rapa" lokalnog narodnog pjesnika; pjevanje narodnih pjesama; tečaj njemačkog jezika. Osim toga, vide se: radnici na polju koji slušaju radio; seoski krajobraz; seosko dvorište; čišćenje kukuruza; dijelovi radio opreme. Ključne riječi: Hrvatsko zagorje, Podravina, Međimurje, radio-stanica, selo, glazba

Opisuje se pojava čestih ubojstava nožem čakijom u bosanskim selima u okolici Tuzle. Ta pojava je opisana uz pomoć fotografija poprišta ubojstva, nasilnih narodnih pjesama, međunaslova te izjava počinitelja, svjedoka, rodbine ubijenih i lokalnog pjesnika filozofa. Bizarni su trivijalni povodi ubojstava. Glas naratora nije prisutan. Međunaslovi ukratko navode povode ubojstava, od kojih su neki bizarno trivijalni. Svjedoci i počinitelji zločina opisuju sam čin ubojstva. Oni, rodbina ubijenih, lokalni pjesnik filozof i ostali seljaci pokušavaju proniknuti u posredne i neposredne razloge ubojstva te čak raspravljaju o njima na rudimentarnoj filozofskoj razini. Većina osuđuje ubojstva, a neki opravdavaju uporabu sile. Pjesnik filozof čita pjesmu o ubojstvima. Sadržaj slikovnog dijela: fotografije s poprišta ubojstva; djeca sudjeluju u igri s povezanim očima (slijepi miš) na početku i kraju filma; krčma sa živom narodnjačkom glazbom: pjevačica, čovjek puca iz pištolja; ljudi daju izjave na poprištima ubojstva u selima u okolici Tuzle (polje, dvorište, seoski put, krčma Majevica, dućan); roditelji ubijenog, muslimani obučeni u svoju nošnju, daju izjavu u svojoj kući; počinitelji, kojima se ne vidi lice, daju izjave u zatvorskoj ćeliji; grupa seljaka u krčmi pjeva narodne pjesme nasilne tematike o ubijanju hladnim oružjem; bačve za pečenje rakije; seoski sajam na kojem se prodaju noževi (čakije). Ključne riječi: Bosna, selo, kriminal

Ovo je kratkometražni film koji prikazuje jednu seosku priredbu iz 1971. godine. U njoj razni lokalni izvođači pjevaju tada popularne zabavne melodije, izvodi se folklorni ples, pričaju vicevi, a sve završava izborom miss 1971. Prikazuje se seoska priredba u međimurskom selu Orahovica održana 24. rujna 1971. Prvi dio priredbe je natjecanje mještana u izvođenju popularnih zabavnih melodija ("Voli me" Tereze Kesovije, "Proplakat će zora" Miše Kovača, "Tri slatke riječi" Krunoslava Kiće Slabinca, "Voli me ili me ostavi" Ljiljane Petrović itd.), a drugi dio natjecanje mještanki za izbor "miss" sela pred žirijem. Osim toga, folklorno društvo svira i izvodi narodne plesove, a popularni zabavljač Milan Remar zvan Klopotec priča viceve i pjeva. Kadrovi nastupa smjenjuju se s kadrovima publike i žirija. Na početku i kraju filma seoski glasnik objavljuje nasred sela, uz druge vijesti, najavu priredbe i izvještaj o njoj. U filmu nema glasa naratora ni izjava. Ključne riječi: Orahovica, selo, glazba, miss, natjecanje, priredba, folklor

Film portretira Danicu Miletić, nezaposlenog inženjera geologije. Ona ima dvoje malodobne djece i živi u zagrebačkom kvartu Trnje. Danica priča o svojem teškom materijalnom položaju i svojem životu. Vidimo ju kako šeće gradom, obilazi razne ustanove. Ona i njena djeca skupljaju granje i jestivo bilje u šumi. Sadržaj govornog dijela: Danica priča o slijedećem: socijalne nepravde (nedostaci socijalne pomoći, težak položaj žene pri zapošljavanju); materijalni izdatci, dugovanja; njena osobna povijest; promišljanja o razlozima njene teške situacije; njena djeca. Slikovni dio prikauje Danicu i njenu djecu na slijedećim lokacijama: Daničin stan; Udružena samoupravna interesna zajednica za zapošljavanje (interijer); ured općine Trnje (eksterijer); ulice Zagreba, Ilica, Trnje; Gradska skupština (interijer, eksterijer); zgrada Zagrepčanka (eksterijer); zgrada INA u Šubićevoj ulici (eksterijer); Trg svetog Marka, Sabor (eksterijer); dućan; emisije na televiziji: serija "Dinastija", reklame za čokoladu Super, Dnevnik; šuma; knjiga Ljubiše Grlića "Samoniklo jestivo bilje". Ključne riječi: Zagreb (Trnje, Ilica, Gradska skupština, Trg svetog Marka), siromaštvo, žene (položaj žena u društvu), socijalna skrb

U ovom filmu prikazuju se dvije slike željezničkog kolodvora u Vinkovcima. Jedna je bijedna slika, sastavljena od izjava siromašnih putnika o svom mukotrpnom životu i teškoj socijalnoj situaciji. Druga je raskošna slika, sastavljena od uljepšanih opisa kolodvora željezničarskog službenika i kadrova interijera i eksterijera kolodvora te kolodvorske službe. Glas naratora nije prisutan. Sadržaj govornog dijela: putnici pričaju o svojim osobnim životnim sudbinama, nezaposlenosti i malim plaćama; samo jedan radnik izražava zadovoljstvo mogućnostima zaposlenja; u jednom trenutku pojavljuje se kolodvorski službenik koji od ekipe filma traži dozvolu za snimanje i počne inzistirati da se u filmu prikažu i ljepše strane kolodvora te socijalističke stvarnosti općenito; kolodvorski službenik opisuje interijere kolodvora i rad kolodvorske službe, zatim opisuje uspjehe u razvoju kolodvora i željezničkog sustava u usporedbi sa "zaostalom" prošlošću; službenik kritizira domaće redatelje da prikazuju u filmovima samo neimaštinu; traži da se prikazuju i pozitivne strane socijalističkog društva te zabavni sadržaji. Slikovni dio: željeznički kolodvor u Vinkovcima: interijeri, peroni, pročelje; vlakovi kreću; putnici spavaju u čekaonicama; rad kolodvorske službe. Ključne riječi: Vinkovci, željeznica, vlak, socijalizam, siromaštvo

U sklopu projekta „Vlakom u operu“ Muzičke omladine SR Hrvatske vlakom se djeca Hrvatskog zagorja odvode na koncerte klasične glazbe u Koncertnu dvoranu Vatroslava Lisinskog u Zagrebu. Pratimo put jednog dječaka na koncert, njegovo uživanje u koncertu i povratak kući. U filmu nema glasa naratora niti izjava ljudi. Sadržaj: - dječak u seoskoj kući ujutro ustaje, sprema se i polazi na koncert - hoda zagorskim poljima, brežuljcima i šumarcima do željezničke postaje - vlak s djecom kreće; djeca pjevaju u vlaku - djeca stižu ispred Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog - počinje koncert; dok Zagrebačka filharmonija svira „Simfoniju no. 5“ Ludwiga van Beethovena, pratimo djecu i odrasle koji pozorno prate koncert - dječak se nakon koncerta istim putem vraća kući, a kadrove njegovog povratka prati popratna klasična glazba s koncerta Ključne riječi: Zagreb (Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog), glazba, glazbena umjetnost, koncert, željeznica, vlak, djeca, selo

U Zagrebu zasjeda liječnička komisija iz SR Njemačke, koja temeljito pregleda svakog radnika prije odlaska na rad u tu zemlju. Svaki transport prati čovjek zadužen za to, od naše socijalne službe. U vlaku svatko priča svoju priču, svoj razlog za odlazak u tuđinu …. Specijalni vlakovi su naziv za vrstu željezničkih kompozicija kojima su se u socijalističkoj Jugoslaviji organizirano prevozili domaći radnici, gastarbajteri, na rad u Njemačku. Ti vlakovi su se formirali, vagon po vagon, po raznim dijelovima Jugoslavije i konačnu formaciju doživljavali u Zagrebu. Od tamo su svakog utorka kretali za München. Paralelno pratimo niz etapa tog putovanja - u Zagrebu (liječnički pregled, informativni govori raznih službenika okupljenim radnicima, čekanje radnika u čekaonici), u vlaku (putovanje vlakom) i u Münchenu (dolazak na kolodvor, prozivka radnika u nekoj podzemnoj prostoriji). U filmu su prisutne izjave radnika i radnica, službenika Republičkog zavoda za zapošljavanje Hrvatske koji organizira putovanje i predsjednika njemačke liječničke komisije (na njemačkom, bez podnaslova). Nema glasa naratora. Sadržaj filma: liječnički pregled pred njemačkom liječničkom komisijom: njemački liječnik pregledava vid radniku; izjava predsjednika njemačke liječničke komisije, obučenog u odijelo, na njemačkom jeziku o broju i iznimnoj kvaliteti radnika iz Jugoslavije (glavni liječnik; radnici u čekaonici)- liječnički pregled: njemački liječnik pregledava uho i prsa radniku, a predsjednik liječničke komisije sjedi kraj njega; uvodna predstavljanja govornika okupljenim radnicima u nekoj prostoriji: govore predstavnica Službe Zavoda za zapošljavanje i predstavnik Saveza Sindikata Hrvatske, Gradsko vijeće Zagreb; putovanje vlakom: putnici u vlaku; krajobraz oko vlaka; izjave radnika o motivima njihovog odlaska i socijalnoj situaciji u zemlji (teška socijalna situacija radnika u Jugoslaviji; radnici nemaju prava; rukovodioci imaju velike plaće; ljubav prema Jugoslaviji itd.); govor okupljenim radnicima u spomenutoj prostoriji o njihovoj odgovornosti kao predstavnika svoje zemlje; izjave radnika u vlaku (odlazak u inozemstvo radi zanemarivanja radnika i njihovih zasluga u Jugoslaviji; odlazak u inozemstvo radi poboljšanja životnog standarda; tuga radi rastanka od obitelji)- izjava službenika Republičkog zavoda za zapošljavanje Hrvatske Zdravka Zdagara (?), organizatora putovanja, o prednostima „organiziranog transporta“; redovitost, organiziranost, praćenje broja „gastarbajtera“, osjećaj sigurnosti kod radnika (detalji njegovog prstena, lule, skupih naočala); liječnički pregled: njemački liječnik daje upute radniku na njemačkom, a prevoditeljica ih prevodi na hrvatski- uvodno predstavljanje govornice, predstavnice Kreditne banke Zagreb, okupljenim radnicima u spomenutoj prostoriji; izjave radnika u vlaku (korupcija u Jugoslaviji; nedostatak želje za povratkom u zemlju; tuga radnice koja s 18 godina odlazi u Njemačku); dolazak na kolodvor u Münchenu; preusmjeravanje radnika u podzemnu prostoriju za prijem „jugoslavenskih radnika“; prozivanje radnika po brojevima; vlak prolazi uz rijeku i čuje se njegova sirena. Lokacije: čekaonica, liječnička ordinacija, vlak, željeznički kolodvor u Münchenu, podzemna prostorija