Rezultati pretrage

Plakat je u boji (smeđa, crvena, crna). U središnjem dijelu plakata dominira muški lik duge kose koji u jednoj ruci drži mač, a u drugoj odrubljenu mušku glavu. U pozadini je lik nage žene koja drži šiljak.

Skupina zatočenika u koncentracijskom logoru kuje plan kako da se riješi tlačiteljskog kapoa Gustija. Odluče najveći dio svojih dnevnih obroka davati najsnažnijem među njima, kako bi dovoljno ojačao da likvidira nasilnika. Ali, dogodi se neočekivan obrat...

Obični radni dan razvedenog novinara Marka Požgaja. Tijekom dana kroz svijest mu prolaze brojne misli i slike, naizgled nesređene asocijacije, osjećaji, maštanja i želje koje se isprepliću s običnim dnevnim zbivanjima, kao npr. sjećanja na djetinjstvo, bivša supruga, sadašnja djevojka, njegov mali sin, a najviše u ratu stradali otac.

-Jednan od veterana revolucije poznat pod nadimkom Oblak, živi mirno u maloj kući, u sjenci novopodignutih visokih stambenih blokova. I tako sve do trenutka kad ga nogometno podzemlje nagovara da potpiše izjavu da poznati nogometaš nije sudjelovao u jednom incidentu, što Oblak odbija. Pronašavši staru odluku o rušenju njegove kuće, počinju ga ucjenjivati. U obrani svojih prava Oblak mora pribjeći svom starom diverzantskom iskustvu, da bi još jedanput i iz ovakvog okršaja, izašao kao pobjednik...

Proljetni zvuci violine u rukama krhke djevojčice budili su uspavano cvijeće, ali su smetali planovima brutalnog i sebičnog čovjeka koji je svo to bilje nemilosrdno posjekao, a na njihovom mjestu izgradio kuću ukrasivši ju tim cvijećem. Za hladne zime ovaj grubijan nije dao utočište premrzloj umjetnici, ali su zato, dolaskom novog proljeća, na zvuke njene violine biljke toliko narasle da su drznikovu kuću srušile i potpuno uništile.

Srednjovjekovna Srbija. Dok se vlastelin Banović Strahinja nalazi u lovu, njegov utvrđen dvorac napadne turski razbojnik Alija s družinom. Turci pobiju posadu i otmu Anđu, a Strahinja skupi družinu od propalica i krene u potjeru. U međuvremenu Alija pokušava privoljeti Anđu da mu se poda, no ona se opire; njezina volja ipak sve više slabi...

Negdje u planini, izolirani od svijeta, žive djed i njegov unuk. Dječaka su roditelji napustili, pa mu je djed, stoga, sve na svijetu. Da bi preživjeli, odlaze na sajam prodati svog starog konja. Put je dug i dobrim dijelom vodi kroz opasnu šumu. Iako je prijetila opasnost od vukova, stigli su sretno, no u zraku se i dalje osjećala nekakva napetost i prijetnja. Konj je prodan za dobre novce, a dječak se na sajmu i radosno poigrao s jednom neobičnom djevojčicom. Na povratku kući, međutim, iskusni splavar upozorava na dva sumnjivca; lugara i nekog bivšeg robijaša. Upozorenje se pokazalo točnim, ova ih dvojica ubrzo počnu proganjati. Konačno, djeda su dostigli i, nakon izvjesne borbe, ubili, no dječak im je s novcima umakao. On je, na nesreću, «našao utočište» u lugarevoj kućici u kojoj je zatekao neku ženu i djevojčicu, njenu kćerku, koju je upoznao na sajmu. I baš kada je u igri sa djevojčicom barem donekle zaboravio strašan događaj i spremao se na počinak, u kuću su ušla ova dva «brata po krvi». Lugareva žena im je predala dječakov novac, a kockom je odlučeno da ga njen muž i usmrti. Zabunom, ovaj nožem probija vlastitu kćer, a potom, užasnut sa svime što se tokom dana dogodilo, zadavi i svog druga koji ga je na sve to naveo. Dječak bježi dalje u šumu.

Djed i unuk odlaze na sajam prodati konja. Na povratku, prate ih lugar i njegov podmukli kompanjon Matijević s namjerom da ih opljačkaju. U šikari dođe do obračuna...

PLakat je crno bijeli, samo naslov filma je u crvenoj boji. U gornjem dijelu na bijeloj pozadini je špica i naslov filma. U donjem dijelu su prikazani glavni likovi iz filma - četiri muškarca i jedna žena.

Grad Trogir, jesen, Drugi Svjetski rat. Grupa mladića u fašističkoj uniformi zloupotrebljava svoju ničim stečenu moć, te iz silne obijesti uništava sve civilizirano i vrijedno. To ide i tako daleko da dojučerašnji prijatelj ubija mirnog sugrađanina kako bi mu uzeo dalekozor. Karakter ovih ljudi dočarava san jednoga od njih, na početku filma, u kojem mu predstavnici raja i pakla nude besplatno vino pitajući ga za koju stranu će se opredijeliti. Ovaj odgovara, «za onu koja mi da i dvi slane srdele».

Stari komunist Josip Crnković zvan Oblak, nekadašnji španjolski borac i sudionik jugoslavenskog partizanskog pokreta, dolazi u sukob s razmaženom nogometnom zvijezdom Slikom i njegovim menadžerom. Uskoro počinje primati prijetnje da će njegova stara kućica, u kojoj živi sa suprugom, biti srušena, a da će na njenu mjestu biti izgrađen neboder. Oblak, koji je sve više razočaran tržišnim smjerom u kojem se kreće socijalističko društvo za koje se borio, odluči se suprotstaviti moćnicima...

Mate Bakula, sredovječni, pomalo već oronuli direktor važnog zagrebačkog poduzeća, otputuje sa suprugom na rodni otok Viševicu kako bi prisustvovao svečanom otkrivanju spomen-ploče, posvećene partizanima tog kraja. Za vrijeme boravka na otoku, Matu salijeću uspomene iz prošlosti, na partizansku mladost, prvu ljubav odnosno prvu suprugu i na silan vlastiti entuzijazam oko dovođenja struje na otok, koji mještani nisu shvatili.

Uredski činovnik živi samačkim i bezvoljnim životom ne primjećujući djevojku koja ga voli. U snu doživi prosvjetljenje i oslobađanje. Probudi se zaljubljen u život i prihvati ljubav djevojke.

U zimu 1573. u stubičkom kraju izbija seljačka buna pod vodstvom Matije Gupca i Ilije Gregorića, a protiv strahovlade veleposjednika Franje Tahija. Ustanici se povežu sa slovenskim kmetovima i buna uskoro dobije silan zamah prerastajući u antifeudalni pokret. Njezin sudionik i svjedok tih zbivanja je i mladi Petrek, koji se zbližio s djevojkom Regicom iz putujuće kazališne družine...

Mladoj ženi Rose, koja živi sama s kćerkicom Jadrankom u dalmatinskom priobalnom gradiću, iz rata se nije se vratio muž partizan. Dok se on vodi kao nestao, Rose i kćerkica zbližavaju se s njegovim dobrodušnim bratom Dragom, koji je upao u loše društvo beskrupulozna švercera Vincenca...

Srednjovjekovna Srbija. Dok se vlastelin Banović Strahinja nalazi u lovu, njegov utvrđeni dvorac napadne turski razbojnik Alija sa svojom družinom. Nakon brutalnog pokolja, Anđa, Strahinjina žena, odvedena je kao Alijina robinja. Strahinja skupi družinu od propalica i krene u potjeru. U međuvremenu Alija, u svom taboru u šumi, bezuspješno pokušava privoljeti Anđu, u koju se iskreno zaljubio, da mu se poda. Ipak, njezina volja sve više slabi, te konačno i popusti. Uskoro Strahinja pronalazi odmetnički logor i u dvoboju ubije Aliju. Anđa odlazi ocu kako bi primila uobičajenu kaznu za preljub- ritualno kopanje očiju užarenim mačem. U hram, u kojem će biti izvršen taj surovi obred, dolazi i Strahinja. Svi vjeruju da je tu kako bi sam izvršio kaznu, no na njihovo zaprepaštenje, on ženi oprašta, te ju nedirnutu odvodi iz hrama. Onima, uključujući i Anđinog oca, koji su se tome suprotstavili, obraća se riječima: «Milija mi je njena grešnost od vaše svetosti».

Plakat je u boji. Cijelim plakatom dominira jedna scena iz filma. Dva muška lika stoje, a žena uplašeno viče. U donjem dijelu plakata je špica filma, a pri vrhu piše: Pula 69 - velika srebrna arena za režiju - zlatna arena za snimateljski rad

- Obuzet svojom profesijom, policijski inspektor polazi u potragu za otiskom prsta koji je pronašao u svom stanu. Poslije velikih peripetija i jurnjave, ustanovi da otisak pripada njemu.

Zagreb, 1929. Veleindustrijalac Ikl se probudi u mrtvačnici i, s užasom, shvati da je živ sahranjen. Pobjegne s groblja i uputi se kući, gdje uviđa da su njegova atraktivna supruga i rodbina karmine pretvorili u opijanje i zapravo proslavu njegove smrti, nadajući se velikom nasljedstvu. Nakon niza tragi-komičnih situacija, u trenutku kada ga «njegovi najbliži» pokušaju ubiti, glavni junak se budi. Sve je to, srećom, bio samo ružan san o kojem gospodin Ikl ne želi razmišljati niti vjerovati da je sve to moglo biti baš tako da je doista umro. Svečano proslavlja svoj jubilej hladno zahvaljujući svojoj «dragoj i brižnoj» rodbini, a iz kuće izbacuje prosjaka koji ga je, u snu, nahranio i utoplio.

Zagreb, 1929. Industrijalac Ikl s užasom se probudi u mrtvačnici i shvati da je živ sahranjen. Pobjegne s groblja i uputi se kući, gdje shvati da su njegova atraktivna supruga i rodbina karmine pretvorili u opijanje i zapravo proslavu njegove smrti, nadajući se veliku nasljedstvu...

Dolazak rata i radikalnih političkih podjela unese tjeskoban nemir u idilični ugođaj dalmatinskog gradića. Dojučerašnji prijatelji počnu životno ugrožavati jedni druge, tako i Piero, koji je postao crnokošuljaš, dolazi u sukob s dobrodušnim vlasnikom dućana Kajom, koji je suradnik pokreta otpora...

Mitsko biće Kentaur (polu - čovjek, polu - konj) krene iz šume u grad, gdje se nakon neugodnih pustolovina zaljubi u djevojku Stelu i njenu kobilu Andromedu te vjenča s njima. Da bi uživao u obje, kirurškim zahvatomse prepolovi na čovjeka i konja.

Opis Dubrovnika kao turističkog grada, grada kulturnih spomenika i grada kulture s naglaskom na Dubrovačkim ljetnim igrama. Prisutan je i kratak opis povijesti grada. Film uključuje nekoliko animiranih i igranih scena. Glas naratora je prisutan. Sadržaj glasovnog dijela: kratak opis povijesti grada; kratak opis najvažnijih kulturnih spomenika; o Pomorskom muzeju; o Dubrovačkim ljetnim igrama; o dubrovačkom akvariju; o noćnom životu; o turistima; o dubrovačkom aerodromu. Slikovni dio: fotografije, odnosno, razglednice Dubrovnika; animirane scene: špica, povijesni razvoj Dubrovnika; igrane scene: intervju s Hamletom, dogodovštine naratora filma; zvonik Gradskog tornja, „zelenci“; turisti snimaju foto-aparatima i kamerama; dubrovačke zidine; Pomorski muzej (interijer); kulturni spomenici: vrata od Pila, vrata od Ploča, Stradun, Onofrijeva česma; tržnica; predstava „Skup“ Marina Držića u režiji Koste Spajića na Dubrovačkim ljetnim igrama (glumi Izet Hajdarhodžić); kulturni spomenici (eksterijeri): crkva sv. Spasa, crkva sv. Vlaha, Franjevački samostan (ljekarna Male braće), Orlandov stup, palača Sponza, katedrala, dominikanski samostan, slike Tiziana i Nikole Božidarevića; akvarijum (ribe, jastozi); foklorni ples na tvrđavi Revelin; Knežev dvor (kapiteli); Lokrum, „zelenci“; predstava „Hamlet“ na Dubrovačkim ljetnim igrama (Hamletov monolog o Yoricku); koncert Firentinskog ansambla stare muzike u atriju Kneževog dvora; plaže, kupači, putnički brod s turistima; dubrovački aerodrom; noćni bar; glumačke probe. Ključne riječi: Dubrovnik, Jadran, Dubrovačke ljetne igre, kazalište i dramska umjetnost, arhitektura, gradski život

Razvedeni novinar Marko Požgaj započinje (radni) dan odvodeći sina u školu. Tijekom dana kroz svijest mu prolaze brojne misli i slike, sjećanja na djetinjstvo, bivša supruga, sadašnja djevojka, a ponajprije u ratu stradali otac...